Danas imamo pristup velikom broju informacija, ali rijetko prestanemo razmišljati o autentičnosti onoga što vidimo i čujemo

Naša uvjerenja često oblikuju vanjske sile i rijetko imamo iskustvo iz prve ruke koje utječe na naše misli.

Naši su se preci oslanjali na “izravno senzorsko iskustvo” dok su oblikovali vlastita uvjerenja i koristili jezik i vlastitu sposobnost da odvoje istinu od laži.

Koristeći se jezikom, izloženi smo različitim stavovima i pristranostima na temelju govornikovog osobnog sustava vjerovanja.

Unatoč svemu tome, vjerujemo većini onoga što čujemo, a da ne razmišljamo o novim idejama ili pokušavamo to doživjeti prve ruke. Što uzrokuje ovu naivnost i postoji li način da se njime kontrolira?

Lakovjernost i društvo

Prema Rene Descartesu, filozofu iz 17. stoljeća, “Ako netko želi znati istinu, onda ne treba vjerovati tvrdnju sve dok ne pronađe dokaze koji bi to opravdali.”

To zvuči kao razumni pristup integraciji novih uvjerenja, no da li mi zapravo obrađujemo nove ideje ili ih samo slijepo prihvaćamo?

Ovo se ne odnosi samo na vijesti. Tu se radi i o sadržaju medija, vašim osobnim interakcijama i društvenim mrežama? Ili samo prihvaćate sve, i ne uzimate dovoljno vremena za provjeru činjenica?

Većinu vremena u kojima stvaramo mišljenja našem životu događaju se automatski i te su društvene norme i uvjerenja prihvaćeni kao istina. Međutim, neka od tih programiranih uvjerenja uključuju propuštene šanse za provjeru činjenica i prosuđivanje ideja i tvrdnji.

Zašto trebamo skepticizam

Benedikt Spinoza je još jedan filozof koji je izazvao Descartesovu ideju. Spinoza je vidio da mozak ne obrađuje ideje onako kako Descartes opisuje.

Spinoza je odgovorio da “Ljudi vjeruju u svaku tvrdnju koju razumiju, ali jako brzo “ne vjeruju” onim tvrdnjama za koje utvrde da su u suprotnosti s drugim utvrđenim činjenicama.”

Zapravo, rezultati nedavne studije dokazuju da mozak često ima tendenciju vjerovati idejama koje prima.

Istraživač Daniel T. Gilbert i sur. sa sveučilišta Texas u Austinu predvodio je eksperiment u kojem je sudionicima bio predstavljen skup istinitih i lažnih izjava o zločinu.

Prva skupina sudionika pročitala je izjave i istodobno je morala pronaći i izbrojiti broj pet kada se pojavio u tekstu. Druga skupina je čitala izjave i nije se prekidala. Nakon vježbi sudionici su imali zadatak sjetiti se koje su izjave bile lažne i koje su bile istinite.

Ispitanici su također morali razmišljati o vremenu provedenom u zatvora koje je počinitelj zločina zaslužio.

Na temelju rezultata, grupa koja je morala računati je zapamtila više lažnih izjava, za razliku od druge skupine. Prva skupina sudionika također je dala kriminalcu više vremena provedenog u zatvoru, dokazujući da obično vjerujemo u lažne izjave, osobito ako smo prekinuti u čitanju.

Iako to pokazuje da često vjerujemo da nove ideje, kao u Spinozinoj teoriji, također je otkriveno da nas “prekid sprječava” da nevjerujemo “novim tvrdnjama”.

Valjda i zbog toga oglašavanje (koje iskorištava prednost našeg nedostatka koncentracije dok gledamo oglase zbog drugih zadataka, kao što je vožnja ili čitanje vijesti), politika i mediji lako utječu na naša uvjerenja i misli?

Dok bi se neki složili, Gilbert i sur. navedode da možemo možemo odbaciti lažne ideje i da je to moguće učiniti samo kad imamo “logičnu sposobnost, točne informacije, motivaciju i kognitivne resurse.”

Kognitivna sposobnost i činjenice mogu nam pomoći da ne vjerujemo lažnim tvrdnjama. Ali budući da se ove vještine često oslanjaju na naš obrazovni sustav, organizirane skupine i vjerske sekte – društvo nekako nema razvijenu sposobnosti da razlikuje istinu od laži.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Život je pun izbora i mnogi od njih nam ulijevaju nesigurnost i sumnju, jer nikada ne znamo što bi se dogodilo da smo izabrali drugačije

Uvijek će postojati nešto zbog čega se kajemo jer nam se prilika da to promijenimo više nikada neće vratiti.

Propale veze, propuštene prilike, loše procjene… Neki izbori se čine jednostavnim, ali kasnije se ispostavi suprotno. Ipak, neke stvari zbog kojih se kajemo su dublje i mnogo složenije. Obično se ne odnose na konkretan događaj, već na način na koji smo živjeli život.

Zbog ovih 12 stvari većina ljudi žali prije nego što umru

1. Volio bih da sam provodio više vremena s voljenima

Vrijeme koje imamo na ovoj planeti često uzimamo zdravo za gotovo i zaboravljamo da, kada prođe, više ga nikada ne možemo vratiti.

2. Volio bih da sam manje brinuo

Briga je samo plod naše mašte i straha od stvari koje ne želimo da nam se dese.

3. Volio bih da sam više praštao

Potrebno je biti jaka osoba da bismo umjeli da kažemo “Oprosti”, a još jača da bismo oprostili. Oprostite i zaboravite, oslobodite se srdžbe i uživajte u sreći.

4. Volio bih da sam se više zalagao za sebe

Nikada nemojte sebi dozvoliti da vas netko maltretira ili ušutkuje. Nitko nije bitniji od vas samih.

5. Volio bih da sam živio svoj ​​život

Provedite svoj ​​život radeći na stvarima koje želite ostvariti, ili bar pokušati. Započnite svoj ​​biznis, gradite karijeru, zasnujte obitelj ili istrčite maraton. Uspješan život je onaj koji živite na svoj ​​način.

6. Volio bih da sam bio iskreniji

Ako se plašite da govorite istinu i ako niste iskreni prema sebi, laganje će postati sastavni dio vašeg života.

7. Volio bih da sam radio manje

Ako konstantno radite nešto prema čemu ne osjećate strast, samo ćete unijeti dodatni stres u svoj ​​život. Čak i kada je strast tu, morate napraviti balans između posla i ostatka vašeg života.

8. Volio bih da sam manje brinuo o tuđem mišljenju

Prestanite trošiti vrijeme na tuđe mišljenje. Na kraju krajeva, to je samo mišljenje onih koji ne znaju što je vaša realnost.

9. Volio bih da sam živio punim plućima

Živite u skladu sa svojim željama, ne tuđim očekivanjima. Ako se zadovoljite životom koji je mnogo manje od onoga za koji znate da možete živjeti, onda nikada neće živjeti punim plućima.

10. Volio bih da sam se suočio sa svojim strahovima

Život se nalazi između vaše najveće želje i vašeg najvećeg straha. Zapamtite, strah je samo privremen, ali kajanje traje zauvijek.

11. Volio bih da sam prestao juriti za pogrešnim stvarima

Kada prestanete juriti pogrešne stvari, dajete priliku pravim stvarima da vas sustignu.

12. Volio bih da sam više živio u trenutku

Napravite promjenu već danas i potrudite se da ovo bude dan za pamćenje. Razmislite o svom poslu, životu i ljubavnoj vezi i zapitajte se kako ih poboljšati.

Zapitajte se što je to za čim u ovom trenutku žudite, a znate da ćete se kajati ako to ne učinite. Ako tako nešto postoji, ne čekajte ni časa.

Nikada ne znamo kada će za neke stvari biti prekasno.
 
(BussinesInsider/uredio:nsp)