Izrael i arapske zemlje razgovaraju “kako bi unaprijedili zajednički interes rata protiv Irana” – izjavio je premijer Benjamin Netanyahu, premda je prijevod s hebrejskog jezika značio “borbu”

Obećanje o velikom sukobu na Bliskom istoku donio je izraelski vođa tijekom svog putovanja u Varšavu.

“Odavde idem na sastanak sa 60 ministara vanjskih poslova i izaslanicima zemalja iz cijelog svijeta protiv Irana” – izjavio je Netanyahu, kako je citirao Jerusalem Post.

“Ono što je važno za ovaj sastanak – a taj sastanak nije tajan, jer ih ima mnogo – je otvoreni sastanak s predstavnicima vodećih arapskih zemalja, koji sjede zajedno s Izraelom kako bi unaprijedili zajednički interes rata s Iranom.”

Izraelski premijer boravi u poljskoj prijestolnici kako bi sudjelovao na dvodnevnom međunarodnom forumu o Bliskom istoku koji počinje u srijedu.

Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije su nazočni uz Netanyahua i ministre iz zaljevskih kraljevstava.

Međutim, predstavljanje EU-a na tom događaju nije nimalo impresivno jer “teškaši” Njemačka i Francuska nisu željele poslati svoje ministre vanjskih poslova.

Američko izaslanstvo koje predvodi potpredsjednik Mike Pence je u pratnji državnog tajnika Mikea Pompea i Jareda Kushnera, zeta predsjednika Trumpa. Anti-iranske teme Izraela i SAD-a očito dominiraju dnevnim redom foruma.

“Pokušavamo proširiti broj zemalja koje su angažirane i imaju udio u budućnosti mirnog i prosperitetnog Bliskog istoka” – rekao je Brian Hook, posebni predstavnik State Departmenta za Iran.

EU je na skliskom terenu u odnosu na Iran jer je njegova zemlja Poljska domaćin sastanka. Europljani se pokušavaju oduprijeti pritisku sukoba s Iranom koji dolazi iz Washingtona, nadajući se spašavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine s Teheranom.

“Danas iranski narod vidi neke europske zemlje kao lukave i nepouzdane u paktu sa kriminalnom Amerikom. Vlada Islamske Republike Irana mora pažljivo sačuvati svoje odnose s njima” – upozorio je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei prije okupljanja u Varšavi.

Izrael i Iran već su uključeni u “zamjenski” rat u Siriji, gdje izraelska vojska redovito napada ono što naziva “iranskim vojnim ciljevima” u Siriji. Gradeći na temeljima zajedničkog neprijateljstva s Iranom, židovska je država također ušla u ugodne odnose sa Saudijskom Arabijom i njezinim pristašama u zaljevu tijekom proteklog desetljeća.

Je li redovita razmjena prijetnji prerasla u otvoreni rat na Srednjem istoku, kao što Netanjahu čini se obećava, uskoro ćemo vidjeti.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*


Novi-Svjetski-Poredak.com

Unatoč godinama neslaganja na temu Sirije, čelnici Turske, Francuske, Njemačke i Rusije razradili su zajedničku viziju koraka pomirenja u ratom razorenoj zemlji kad su se sreli u Istanbulu

Ovo je sažetak.

Predsjedniku Turske Recep Tayyip Erdoganu, koji je bio domaćin razgovora, pridružio se ruski Vladimir Putin i francuski Emmanuel Macron, kao i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Nakon summita, četiri čelnika održali su zajedničku konferenciju za novinare i objavili priopćenje, naglašavajući zajedničke prijedloge koje su proizašli tijekom četverostranog razgovora.

Doneseni su sljedeći zaključci dogovora, za postizanje trajnog mira i blagostanja u Siriji bez prisustva Amerike.

# Jedino političko rješenje za Siriju

Čelnici su “izrazili svoju potporu za sveukupni politički proces koji je bio u vlasništvu Sirije i koje bi podržali Ujedinjeni narodi”.

# Treba započeti rad na ustavu u Ženevi

Odbor koji je zadužen za izradu novog ustava Sirije trebao bi započeti s radom što je prije moguće, po mogućnosti prije kraja ove godine.

# Reći “NE” podjeli Sirije

Sirija mora nastaviti postojati unutar predratnih granica. Sva separatistička kretanja ili želje stranih sila da zauzmu dijelove zemlje moraju biti stoga čvrsto odbijena.

# Održati prekid vatre i poraziti teroriste

Četiri zemlje izrazile su svoju potporu sporazumu o prekidu vatre u Idlibu, u kojem su prethodno posredovali Rusija i Turska. Istodobno su istaknuli važnost borbe protiv terorizma i osudili uporabu kemijskog oružja.

# Poticanje humanitarne pomoći

Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije trebaju poticati isporuke pomoći ratom zahvaćenoj zemlji. “Brz, siguran i nesmetan” tok humanitarne pomoći pružit će potrebne olakšice patnjama sirijskog naroda.

# Pomoć povratku izbjeglica

Četiri čelnici naglasili su važnost “sigurnog i dobrovoljnog” povratka izbjeglica u Siriju. Kako bi se olakšao proces, potrebno je izgraditi odgovarajuće objekte za stanovanje i socijalnu skrb u zemlji.

# Međunarodno promatrani izbori

Krajnji cilj procesa političkog poravnanja je održavanje transparentnih i međunarodno promatranih izbora, navodi se u priopćenju. Svi Sirijci, uključujući one koji su morali pobjeći iz zemlje, moraju biti u mogućnosti sudjelovati.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Francuska i Njemačka sastat će se ove godine u listopadu s Rusijom i Turskom na četveročlanom summitu o Siriji, u potencijalno revolucionarnom okupljanju koje bi konačno moglo postignuti da ključne članice EU rade zajedno s lokalnim igračima kako bi okončali rat

Za razliku od mnogih prethodnih krugova razgovora u Astani ili Ženevi, ovaj sastanak, zakazan za 27. listopada u Istanbulu, će okupit čelnike samo tih zemalja.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ugostit će ruskog predsjednika Vladimir Putina, njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Emmanuel Macrona.

Sastanak će se usredotočiti na “situaciju na terenu, sporazum iz Idliba i politički proces”, izjavio je Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin. Svrha sastanka je “uskladiti zajedničke napore u pronalaženju trajnog rješenja” za devastirajući sedmogodišnji sukob u Siriji.

Rusija je pozdravila sudjelovanje zapadnih sila. Predsjednik Putin je protiv “izolacionizma” i traži “dijaloge sa svim zemljama i svim čelnicima”, izjavio je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov.

S njemačkim i francuskim sudjelovanjem na najvišoj razini, sastanak ima sve prijedloge za ključnu prekretnicu na putu prema rješenju za Siriju, kažu stručnjaci za RT.

Istanbulski summit bit će veliki preokret jer će ovom prilikom uključiti ključne zemlje EU u rješavanje sirijske krize.

Skup će biti osobito važan za pronalazak izlaza iz slijepe ulice oko Idliba, izjavio je Nikolay Surkov, viši istraživač na Međunarodnom institutu za svjetsko gospodarstvo i međunarodne odnose u Moskvi.

Idlib je ključno strateško područje u kojem borave anti Assadove snage i džihadistički militanati, a Damask ih pokušava pritisnuti da se predaju.

Europa spremna prepoznati ruski utjecaj?

Ruski prijašnji napori da se sjedne za stol i poradi na putu prema miru u Siriji s regionalnim igračima, odbačeni su kao beznačajni ili potpuno lažljivi od strane samog Zapada. Četverostrani summit u Istanbulu temelj je opreznog optimizma da se Rusija prihvati kao ključni čimbenik, vjeruju stručnjaci.

“Zapadne zemlje shvaćaju da bez Rusije i Turske ne može biti mira u Siriji, a Rusija i Turska shvaćaju da se moraju složiti sa zapadnim zemljama” – izjavila je za RT Marianna Belenkaya, analitičar srednjeg istoka za dnevnik Rusije Kommersant.

EU ima vrlo realan ulog u sirijskoj krizi, vjeruje Nikolay Surkov. Moraju razgovarati s Damaskom i Moskvom, ako žele izbjeći novi priliv migranata, kaže on.

“Europljani dobro razumiju prijetnje koje dolaze iz Sirije. Na primjer, vojna operacija u Idlibu mogla bi rezultirati novim valom izbjeglica. Žele utjecati na situaciju. Oni ih trebaju kao partnere.”

Turska ima utjecaj na oporbene snage, a Damask se okreće prema Moskvi – tako da zemlje EU trebaju razgovarati sa obje strane. A za francuskog predsjednika Emmanuel Macrona, čija je popularnost kod kuće u velikom padu, to je osobito važna ponuda za njegov položaj u Franscukoj.

“Za Macrona, koji je već dugo želio predstaviti Francusku kao utjecajnog igrača na Bliskom istoku, ovo je prilika da pokaže njegovu snagu u regiji” – rekla je Marianna Belenkaya.

Amerika više nije važna?

I Francuska i Njemačka, aktivni pristaše i suradnici u kampanji SAD-a u Siriji, potvrdili su svoje sudjelovanje na Istanbulskom summitu. Nije jasno kako će Bijela kuća reagirati na svoja dva ključna saveznika koji sudjeluju na summitu na kojem će biti domaćini, ljuti američki rivali – Turska i Moskva.

Sudjelovanjem na uvom summitu su Njemačka i Francuska pokazala da mišljenje Washingtona više nije relevantno, smatra Grigory Lukyanov, analitičar Bliskog istoka i viši predavač na Visokoj ekonomskoj školi u Moskvi.

“Takav sastanak predstavlja signal Washingtonu, što znači da europske države žele nastaviti neovisnu politiku u svezi s rješavanjem kriza koje ih se tiču, uključujući i one u Siriji” – kazao je.

Njemačka i francuska stajališta o Siriji daleko su manje kruta od onih u SAD-u i Velike Britanije, koji zapravo ne pokušavaju pronaći mir – već samo napraviti kaos da bi srušili sirijskog vođu Bashara Assada. Nešto slično što se dogodilo i sa Libijom.

“SAD su u Siriji da zadrže Iran, i ne sugeriraju nikakve mogućnosti za mirom osim promjene režima” – izjavio je Nikolay Surkov. “Francuska i Njemačka imaju fleksibilniji pristup, zainteresirani su za rješavanje krize u Siriji i spremni su razgovarati o načinima rješavanja problema”.

Summit u Istanbulu neće možda biti konačno rješenje za Siriju, stručnjaci se slažu. Ali to je tek početak.

NoviSvjetskiPoredak.com

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je čelnike zemalja grupe BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) da dopuste priključenje Turske

“Mi smo svi u G20 sa pet tih zemalja. Volio bih da poduzeti potrebne korake kako bismo zauzeli naše mjesto u BRICS-u” – rekao je turski predsjednik za Hurriyet Daily News na marginama foruma grupe u južnoafričkom gradu Johannesburgu.

“Ako nas uvedete u ovu grupu ona će postati BRICST.”

Prema Erdoganu, prijedlog je toplo pozdravljen od zemalja članica, posebno Kine. Navodno je rekao da su članovi BRICS-a razmišljali o dodavanju drugih nacija u skupinu.

“Posebno Kina kaže da se zalaže za proširenje. Vidio sam da razmišljaju o uključivanju drugih zemalja u tu platformu. Oni se ne protive tome” – rekao je Erdogan, kako navode mediji.

Turska je pozvana na 10. godišnji sastanak ekonomske skupine u nastajanju, koji se održao 25. i 27. srpnja, kao predsjedatelj Organizacije islamske suradnje.

Turski predsjednik nazočio je summitu zajedno s ministrom vanjskih poslova zemlje, financija i ministrom financija, ministrom obrane, ministrom trgovine i vladajućom Strankom pravde i razvitka.

Multinacionalna grupacija BRICS osnovana je 2006. godine tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u St. Petersburgu.

U početku su ju osnovali Brazil, Rusija, Indija i Kina, a Južna Afrika se pridružila skupini 2010. godine. Trenutni sudionici ove grupe predstavljaju više od 40 posto svjetskog stanovništva i 25 posto globalnog BDP-a.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Prema riječima Saše Adamovića, povjesničara i dobrog poznavatelja prilika u SAD, reakcije na susret dvojice lidera, koje su se pretvorile u neku vrstu političke histerije, govore da „Washingtonska močvara“, po svoj prilici još nije isušena.

Kako kaže, Trump je otkako je došao u Bijelu kuću i izrazio namjeru da pobošlja odnose sa Rusijom i sretne se sa predsjednikom Putinom, nailazio je na snažnu opstrukciju.

„To je bila opstrukcija od strane takozvane američke “duboke države”, odnosno onih koji se često nazivaju ’Washingtonskom močvarom‘. Naravno, tu su sa jedne strane demokrati, kao opozicijska stranka, a sa druge su brojni republikanci, prije svega oni iz neokonzervativnih krugova. Njihov zajednički nazivnik je ekstremna rusofobija. Svi oni su od prvog trenutka zauzeli izrazito antiruski stav i svo vrijeme su sabotirali svaki Trumpov pokušaj da poboljša odnose sa Ruskom Federacijom. U početku je za to služila priča o navodnom miješanju Rusije u američke izbore, ali usprkos tome što istraga traje gotovo dve godine, nikakvi dokazi koji bi te tvrdnje potkrepili nisu iznijeti“ – smatra Adamović.

Putin i Trump su, podsjeća on, dosad uspjeli se nekoliko puta sresti na marginama nekih međunarodnih skupova, što je u američkoj javnosti uvek dočekivano na nož.

Međutim, kaže, nakon ovog prvog direktnog susreta dvojice lidera, i sastanka u četiri oka koji je trajao duže od dva sata, sve se pretvorilo u neku vrstu političke histerije, ne samo od strane istaknutih američkih rusofoba, već i globalističkih “fake news” medija poput New York TImesa, Washington posta i televizije CNN, koji dosledno zastupaju tu antirusku liniju.

„Očito je da ’Washingtonskoj močvari‘ ne odgovara poboljšanje odnosa sa Rusijom. Ona je za njih neprijatelj broj jedan i oni žele da tako i ostane. Potpuno je jasno da su Donald Trump i Vladimir Putin, s obzirom na njihova ideološka uvjerenja, prije svega suverenisti i nacionalisti, a ne globalisti, pa bi bilo kakav dogovor njih dvojice bio veliki udarac za globalistički projekt američke “duboke države”. Zato oni sve čine da taj svoj, prilično načet projekat, nekako spasiti, a da bi to učinili, moraju nastaviti da opstruiraju poboljšanja odnosa Amerike i Rusije“ – pojašnjava.

I Jurij Počta, profesor na ruskom Univerzitetu prijateljstva naroda, smatra da bi javnost u Americi, ali i u većem dijelu zapadnog svijeta, bila zadovoljna da sastanka uopće nije bilo.

„Ili da je Trump otkazao sastanak izjavivši da je Putin toksičan sugovornik i da nema svrhe pregovarati sa njim, jer su Rusi opasni i agresivni, te da bi se zbog toga trebalo dodatno naoružavati, jačati veze sa saveznicima, protjerivati još više diplomata, pokidati sve kulturne veze između Rusije i Amerike i tako dalje. Tada bi mu javnost rekla: ’Bravo‘. Jasno je da dio američkog establišmenta i kreativnih stvaraoca bliskih američkim demokratima smatraju da je Trump nesposoban, da nije dovoljno obrazovan, da se ne ponaša adekvatno i da će njegova djelatnost ugrožavati interese SAD. Oni su svega ovoga postali svjesni tek onda kada je bilo jasno da je Trump realni konkurent Hillary Clinton, ali su izgleda zaboravili da ni sama Clintonica nije savršena“ – kaže Počta.

Da se demokrati u Americi svim sredstvima bore da ocrne i američkog i ruskog predsjednika smatra i Boris Mežujev, predsjednik uređivačkog odbora ruskog portala „Politički konzervatizam“.

„Njihova je želja da Trump sa Putinom govori samo o ruskoj krivici u svezi Krima, o miješanju u izborni proces, nešto manje da se govori o Siriji, da se kritizira Putina zbog podrške Asadu, možda još i za Iran, mada demokrati Iran ne interesira toliko. Trump je, međutim, odmah stavio do znanja da nema namjeru tako postupati. Bio je otvoren u svezi toga da će oštro govoriti sa Putinom, ali i da će tražiti lojalnost povodom niza pitanja, konkretno Irana i Sirije. Također, američki predsjednik je stavio do znanja da će u tom smislu, kao vrstu poluge utjecaja koristiti izgradnju ’Sjevernog toka 2‘ ili eventualno ukrajinsko pitanje“, ističe Mežujev.

On ipak ističe da je, u kontekstu diplomatske igre, sastanak u Helsinkiju bio poraz američkog predsjednika.

„Ali to nije samo Trumpova krivica, već splet okolnosti, posljedica čitave situacije u kojoj se Amerika nalazi. Postoji unutrašnji politički raskol, nema konsenzusa i može se čak reći da se Amerika nalazi u fazi latentnog hladnog građanskog rata. To je situacija kada američki mediji, opozicija Trumpu, manje misle o nacionalnim interesima, a više o načinu kako da potope predsjednika. Da je novinar Associated pressa mislio na interese Amerike, ne bi pitao Trumpa da li je bolje vjerovati Putinu ili onome što javljaju američke obavještajne službe… I to još u prisustvu samog Putina“, zaključuje Mežujev.
 
(sputniknews.com)

Govoreći s novinarima na samitu NATO-a u Bruxellesu, Donald Trump je rekao kako “misli” da može izaći iz NATO-a bez kongresnog odobrenja

Američki predsjednik izjavio je na pitanje je li prijetio da će izaći iz saveza i hoće li to učiniti bez prethodnog savjetovanja sa Kongresom.

Trump je ignorirao prvo pitanje, ali na drugo pitanje, rekao je: “Mislim da mogu.”

Prema riječima portala Politico, Trump je upozorio svoje saveznike iza zatvorenih vrata da će im trebati radikalno povećati potrošnju za obranu ili da će SAD “napraviti svoju stvar”.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je tada, kako se izvješćuje, prebacio sastanak na samo izvanredni sastanak saveznika, zahtijevajući od predsjednika Europske komisije Jean-Claude Juncker da napusti prostoriju.

Nakon izvanredne sesije, Trump je rekao da je savez “vrlo jedinstven, vrlo jak, i da nema problema”. Valjda nema problema dok ih on ne stvori.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Lideri se okupljaju na sastanku Europskog vijeća nakon što su eskalirale političke krize u Italiji i Njemačkoj, obje povezane s pitanjem ilegalnih migracija

Građani Europe očekuju da pokažemo odlučnost u zaštiti vanjskih granica i odlučivanju tko može ući u EU ne zato što su odjednom postali ksenofobični, nego zato što je posao svakog političara da primjenjuje zakon, štiti teritorij i granice, poručio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u pozivu liderima 28 država članica na, kako se sada čini, prekretnički summit EU, koji počinje danas u Bruxellesu.

Strah od populizma

Prekretnički jer se na ovom summitu raspravlja i odlučuje o stvarima koje je dosad, na svim summitima EU posvećenim migrantskoj krizi u posljednje tri godine, samo mađarski premijer Viktor Orban zagovarao, ali bezuspješno jer su svi ostali, ponajprije njemačka kancelarka Angela Merkel, odbili raspravljati o takvim mjerama.

A to su mjere poput osnivanja europskih centara za tražitelje azila izvan granica EU, samo što ih više ne izgovara Orbán, a ignoriraju svi ostali, nego ih u pozivnom pismu na današnji sastanak Europskog vijeća iznosi Tusk.

Osnivanje “regionalnih platformi za iskrcavanje izvan Europe, po mogućnosti zajedno s UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije, s ciljem promjene načina funkcioniranja operacija potrage i spašavanja” neregularnih migranata sa Sredozemnog mora – to je nešto što je pripremljeno u nacrtima zaključaka summita.

Ali, Tusk ide i korak dalje pa u pismu ustvari tvrdi da lideri država članica moraju postati tvrđi prema ilegalnim migracijama jer će, u suprotnom, dati priliku populistima koji zagovaraju politiku čvrste ruke.

Postoje glasovi u Europi i diljem svijeta koji tvrde da je naša neučinkovitost u očuvanju vanjske granice zapravo inherentna značajka Europske unije ili, šire, liberalne demokracije. Vidjeli smo stvaranje novih političkih pokreta, koji nude jednostavne odgovore na najkompliciranija pitanja. Jednostavne, radikalne i atraktivne. Migracijska kriza daje im rastući niz argumenata. Sve više i više ljudi počinje vjerovati da je samo autoritet čvrste ruke, antieuropski i antiliberalan u svom duhu, sposoban zaustaviti val ilegalnih migracija. Ako im ljudi vjeruju da samo oni mogu ponuditi učinkovito rješenje migracijske krize, vjerovat će im također i druge stvari koje govore. Ulozi su vrlo visoki. A vremena je malo – poručio je Tusk.

Ni Albanija ne želi centre

Lideri se okupljaju na sastanku Europskog vijeća nakon što su eskalirale političke krize u Italiji i Njemačkoj, obje povezane s pitanjem ilegalnih migracija.

I samo nekoliko dana prije no što predsjedanje Vijećem EU preuzme Austrija, čiji je kancelar Sebastian Kurz primjer političara desnog centra koji je svjesno napravio zaokret prema desnijim, oštrijim stavovima po pitanju migracijske politike, a sada želi i da čitava Europska unija u svojoj azilantskoj politici postane stroža i oštrija prema ilegalnim migrantima.

No, za neslužbenu ideju gradnje azilantskih centara izvan EU još nema dobrovoljaca koji bi na svom teritoriju tu ideju proveli u djelo. Albanski premijer Edi Rama jučer je za list Die Welt odbacio mogućnost da se azilantski centri EU grade u Albaniji.
 
(vecernji.hr)

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je u srijedu pozvao EU da se pripremi na najpesimističniji scenarij sa Sjedinjenim Državama Donalda Trumpa uoči dvodnevnog europskog summita u Bruxellesu

“Nadajući se najboljem, vjerujem da moramo biti spremni pripremiti našu uniju za najgori scenarij”, s Washingtonom, napisao je u pozivu za summit šefovima država i vlada EU, koji će se u četvrtak i petak sastati kako bi razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Državama, kao i o pitanju migracija i reformi eurozone.

“Kada razgovaramo o migracijama i reformi eurozone, važno je imati na umu geopolitički kontekst koji je uslijedio nakon summita G7 u Kanadi, gdje su Sjedinjene Države odbacile teško dogovorenu zajedničku deklaraciju”, objašnjava Tusk.

“Bez obzira na neumorne napore očuvanja jedinstva Zapada, transatlantski odnosi su pod ogromnim pritiscima politike predsjednika Trumpa. Nažalost, podjele nadilaze trgovinu”, nastavio je Tusk.

Trumpova administracija je 1. lipnja odredila carine na europski čelik i aluminij i tako navela Bruxelles da uvede dodatne carine za niz američkih proizvoda.

“Nakon što smo si uveli carine, nema dijaloga sa Sjedinjenim Državama o tome”, rekla je u utorak europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker bi mogao uskoro otići u Washington na susret s Donaldom Trumpom, rekao je u srijedu Margaritis Schinas, glasnogovornik europske institucije tijekom dnevne konferencije za novinare.

Svrha tog posjeta bila bi sačuvati otvorenu komunikaciju i prijateljski riješiti trgovinske probleme, posebice u automobilskom sektoru, objasnio je.

Za sada nije određen nikakav datum, dodao je.

Prema nacrtu izjave za summit EU, koji je objavila agencija Reuters, čelnici unije obećat će dodatne napore u jačanju vojne suradnje unutar unije i smanjivanju ovisnosti o SAD-u a potvrdit će se i spremnost da se poveća potrošnja za obranu što je Trumpov središnji zahtjev.

“Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost”, kaže se u nacrtu pripremljenih zaključaka summita. “Unija stoga poduzima korake da ojača europsku obranu jačanjem ulaganja u obranu, razvojem kapaciteta i operativne spremnosti. Te inicijative jačaju njezinu stratešku samostalnost”.

Donald Tusk o članstvu u Bilderberg grupi:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr)

Tijekom G7 summita ove godine, predsjednik Trump si nije mogao pomoći u izražavanju svojih realnih osjećaja prema predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru

Tijekom sastanka u kojem su svi svjetski vođe bili nazočni, Trump je Junckera nazvao “brutalnim ubojicom” zbog njegove smiješne trgovinske politike, što je izazvalo zvučno negodovanje sudionika u sobi.

Visoki dužnosnik EU sažeo je svoje iskustvo iza scene na sastanku čelnika najmoćnijih razvijenih ekonomija u Kanadi 8. i 9. lipnja, govoreći za Wall Street Journal:

“Osjećaj iritantnosti gospodina Trumpa se mogao osjetiti, ali svi su pokušali biti racionalni i mirni.”

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je tijekom summita G7 u Kanadi upozorio francuskog predsednika Emmanuel Macrona da se svi teroristi nalaze u Parizu, prenosi list „Wall Street Journal“, pozivajući se na izjavu visokog dužnosnika EU.

„Vi trebate to znati, Emmanuele, jer se svi teroristi nalaze u Parizu“, prenosi list Trumpove riječi koje je američki predsjednik uputio Macronu tijekom razgovora o temama koje se tiču Irana i terorizma.

Bijela kuća i Elizejska palača odbile su komentarati tu izjavu.

Izvor je naveo da se Trump prilikom rasprave o migracijskim rutama u Europi obratio japanskom premijeru Shinzo Abe:

„Shinzo, vi nemate taj problem, ali mogu vam poslati 25 milijuna Meksikanaca i vrlo brzo ćete ostati bez posla“.

Izvor je dodao i da je američki predsjednik šefa Europske komisije Jean-Claudeu Juncker nekoliko puta nazvao „brutalnim ubojicom“. Trump ga je tako nazvao u kontekstu poreznih kazni Bruxellesa za američke tehnološke kompanije u iznosu od nekoliko milijardi dolara.

Sam Junker potvrdio je tu Trumpovu izjavu.

„Trump mi je prošlog tjedna rekao: ‘Jean Claude, vi ste brutalni ubojica‘“ – rekao je Juncker. „Ovo je prvi put da je Luksemburg postao opasan za Sjedinjene Američke Države. Mislim da je ovo rekao kao kompliment, ali nisam siguran“ – dodao je Junker.

Zemlje G7 su se na posljednjem summitu prvi put suočile sa nepostojanjem jedinstva o najvažnijim ekonomskim i političkim međunarodnim problemima.

Sastanak u La Malbeu čak je nazvan „G6 + Tramp“, imajući u vidu poseban stav SAD o brojnim ključnim pitanjima. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ranije je napustio sastanak i doveo u pitanje njegove rezultate.

Summit grupe G7 održan je 8. i 9. lipnja u kanadskoj provinciji Quebec.
 
(sputniknews.com)

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao liderima G7 da je Krim ruski, jer tamo svi govore na ruskom jeziku, prenosi portal „Buzzfeed“, pozivajući se na dva diplomatska izvora

Čini se da je predsjednik Donald Trump pokazao svoj zaštitni znak razumijevanjem vanjske politike kada je navodno rekao liderima G7 da je “Krim ruski jer svi koji žive tamo govore ruski”.

Prema Buzzfeedovim uobičajenim anonimnim izvorima, Trump je napomenuo svoju izjavu nakon što je u petak ušao u raspravu o vanjskim poslovima tijekom večere na summitu G7 u Quebecu u Kanadi.

Ako je istina, Trumpova izjava vjerojatno će imati navijače ‘Russiagatea’. Ujedinjenje Rusije s Krimom, čija je populacija gotovo 60 posto etničkih Rusa, široko se gleda na Zapadu kao aneksija, unatoč činjenici da su Krimejci većinom glasovali za pridruživanje Rusiji.

Tijekom večere, Trump je, kako se izvješćuje, postavlja pitanje zašto su ostali lideri G7 stali uz Ukrajinu, govoreći im: “Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu”.

Velika masa ljudi je u komentarima na kraju Buzzfeedovog članka odmah skočila na Trumpa.

“Trump postavlja temelje za prodaju Amerike natrag Engleskoj, jer mnogi od nas govore engleski.” – glasi jedan od komentara.

“SAD je Engleska, Austrija je Njemačka, to je jednostavno. Ali Kanada je Engleska ili Francuska? A što je sa Švicarskom? To je Francuska ili Njemačka?” – rekao je sarkastično komentator pod imenom Uladzislau Ulasenka.

“O, mi stvarno ne trebamo Floridiu? Svi tamo govore španjolski, bolje je ako je dio Rusije” – napisao je Anthony Perrone, očito zabrinut zbog interkontinentalnih ovlasti aneksacije ruskog predsjednika.

Trump je više puta pozvao na summitu za povratak Rusije u skupinu G7. “Ovo je bilo G8, a ne G7″, rekao je Trump. “Nešto se dogodilo prije nekog vremena, u čemu Rusija više nije.”

Međutim, položaj europskih vođa je jasan. Rusija neće biti ponovno prihvaćena u klub nakon invazije Ukrajine.

U tom trenutku, “lopta se nalazi na ruskom terenu” – tweetao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Nakon napetog summita ometanog trgovinskim argumentima, Trump i ostali čelnici potpisali su priopćenje u kojemu potvrđuju zajedničku predanost slobodnoj i otvorenoj trgovini.

Trump je kasnije povukao svoj potpis, nakon što je kanadski premijer Justin Trudeau odlučio pričekati da Trump napusti sastanak prije nego što je objavio osvetničke tarife na američkim proizvodima.
 
NoviSvjetskiPoredak.com