Umjetna inteligencija suptilno ulazi u naše živote, a možda i preuzima poslove

Najveća kineska internet tražilica Baidu, u suradnji s KFC-om ovog tjedna je najavila lansiranje koncept storea nazvanog KFC Original+ u Šangaju.

Trgovina će funkcionirati tako da će goste posluživati Baiduov robot umjetne inteligencije nazvan Duer, koji može vršiti glasovnu interakciju, a od kojeg će gosti naručivati hranu.

Zanimljivo je i to da će gosti, ako to budu htjeli, moći zamoliti Duera za hologramski prikaz hrane. Duer, koji je javnosti predstavljen 2015. godine na Baidu svjetskom kongresu, sakupljat će podatke o ponašanju kupaca kako bi se bolje shvatile potrebe korisnika te poboljšala poslovna efikasnost, piše All China Tech.

Prvi korak u komercijalizaciji robota

Gosti koji budu posjećivali ovaj restoran brze hrane, naručivat će i plaćati robotu, a ako se projekt pokaže uspješnim, to je prvi korak u komercijalizaciji robota umjetne inteligencije koji će mijenjati ljude u obavljanju pojedinih poslova.

No, Duer nikako nije prvi robot umjetne inteligencije koji je zamijenio čovjeka na njegovom radnom mjestu. Još prije godinu dana Aiko Chihira, robot iz Japana, počela je raditi na recepciji jedne trgovine u Tokiju. Za razliku od Duera, Aiko je čovjekolikog izgleda, a njezin posao je da dočekuje klijente te ih upućuje kamo trebaju ići.

Roboti se razvijaju diljem svijeta

Örebro sveučilište iz Švedske je pak dizajniralo robota koji će pomagati putnicima na aerodromima da lakše dođu do svojih terminala. Robot Spencer je tijekom studenog proveo nekoliko dana na amsterdamskom aerodromu Schipol u sklopu njegovog testiranja te bi uskoro trebao početi raditi.

Početkom ove godine, u Kini je robot po imenu Xiaoice počeo raditi kao TV voditelj na postaji Shangai Dragon te najavljuje vremensku prognozu. Robot Xiaoice dio je softvera koji je razvijen pomoću Microsoftove SmartCloud tehnologije, a ima sposobnost čitanja teksta koji je najsličniji čovjekovom dosad.

Musk, Wozniak te Hawking traže zabranu razvoja UI

Stoga ni ne čudi što stručnjaci, poput računalnog eksperta Moshe Vardija, upozoravaju da umjetna inteligancija prijeti ljudskim radnim mjestima te samoj ekonomiji na globalnoj razini. Ne samo da to tvrdi Vardi, već su i Elon Musk, Steve Wozniak i Stephen Hawking tražili da se zabrani razvoj vojne umjetne inteligencije i robota ubojica jer su uvjereni da nam roboti predstavljaju egzistencijalnu prijetnju.

Forbesov analitičar Bernard Marr je pak nedavno naveo 10 područja u kojima će ljudska radna mjesta biti ugrožena kompjuterizacijom i automatizacijom u idućih nekoliko desetljeća.

Roboti u zdravstvu

Jedna tvrtka lansirala je aparat koji nadzire razinu anestetika tijekom operacija, a u zdravstvu već neko vrijeme postoje roboti koji liječnicima pomažu tijekom kompliciranih operacija.

Početkom ove godine kirurzi s University of Pittsburgh Medical Center bili su prvi koji su upotrijebili robota za operacije glave i vrata. Kažu da će to operacije učiniti manje invazivnima pa će i oporavak biti brži i lakši.

Roboti u pravu

Danas već postoje statističke baze koje na temlju skupljenih podataka predviđaju ishod pojedinih pravnih slučajeva. Marr vjeruje da, kad bi se svi spisi u velikim parnicama i suđenjima digitalizirali, njima bi se lako moglo upravljati (i vjerojatno na temelju toga odlučivati o konačnoj presudi).

Roboti u osiguranju

Ono što rade agenti osiguranja i brokeri (računanje rizika te izračunavanje raznih statističkih podataka) vrlo lako mogu raditi i računala.

Roboti u arhitekturi

Razvojem tehnologije i raznih aplikacija, dizajniranje objekata danas je jednostavnije nego ikad. Postoje računali programi koje svatko može koristiti kod kuće kako bi definirali željeni namještaj ili nacrt objekta. Marr vjeruje kako je to samo korak do softvera koji će u budućnosti vrlo jednostavno kreirati i vrlo složene projekte.

Inače, švicarski znanstvenici još prošle godine napravili su robota za gradnju koji će se koristiti na većini gradilišta kroz idućih 10 godina. Robot sadrži veliku mehaničku roku koja se nalazi na mobilnom postolju, a ona se može programirati da gradi kompleksne konstrukcije.

Roboti u financijama

Računalni programi za vođenje računovodstva svakodnevno se razvijaju pa ne čudi Marrova tvrdnja kako će se uskoro pojaviti dovoljno dobri algoritmi koji će zamjeniti bankare. U prilog ide i činjenica da vlade već koriste takve algoritme za pronalaženje poreznih utajivača.
Roboti u novinarstvu

Bit će sve manje novinara

Već se neko vrijeme govori o programima koji umjesto novinara pišu vijesti. Riječ je o automatskim programima koji prikupljaju informacije po internetu te ih oblikuju u tekstove. Već sada ima modela u praksi, recimo, u AP-u ili New York Timesu, gdje se putem algoritama prate pokazatelji na burzama, sportski rezultati i slično.
Roboti umjesto službe za ljudske resurse

Sakupljanje životopisa, ispitivanje kandidata i njihova provjera u odjelu ljudskih resursa mogla bi također biti praksa koja će nestati. Marr vjeruje kako se i to vrlo lako može zamjeniti računalnim programom.

Roboti u policiji

Algoritmi koji predviđaju riskantne situacije mogli bi dovesti do manje potrebe policijskih službenika, počevši od onih koji patroliraju kvartovima.
 

 
(telegram.hr/uredio:NSP)

Umjetna inteligencija, posebno u sferi naoružanja, predstavlja veliku grešku, upozoravaju tehnički gurui i znanstveni geniji u nedavno objavljenom otvorenom pismu

Profesor Stephen Hawking, suosnivač tvrtke “Apple” Steve Wozniak i generalni direktor tvrtke “Tesla” Ilon Mask nalaze se među 1.000 potpisnika ovog pisama.

Veliki znanstveni uzori vjeruju da smo u posljednjih 20 godina bili opasno preokupirani prelaženjem krupnih koraka u pravcu autonomne umjetne inteligencije koja ima moć da donosi odluke.

“Tehnologija umjetne inteligencije došla je do točke gdje je uporaba (autonomnih) sustava – praktično ako ne legalno – ostvarljiva u narednih par godina, ne ni desetljeća, i ulozi su postavljeni visoko: autonomno oružje predstavlja treću revoluciju u ratovanju, nakon baruta i nuklearnog naoružanja”, pišu oni u pismu predstavljenom na Međunarodnoj združenoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u Buenos Airesu.

Opasnost se tiče kombinacije sposobnosti i poboljšanja koje su strojevi nadograđivali iz godine u godinu, uključujući moć integracije, učenja i procesuiranja informacija, što se vidjelo i iz njihovog prethodnog pisma, koje je objavio institut “Future of life”.

Istraživači priznaju da bi slanje robota u rat moglo donijeti pozitivne rezultate, tako što bi se smanjio broj ljudskih žrtava. Druga strana medalje je, kako pišu, što se time “smanjuje prag upuštanja u bitku”.

Autori nemaju sumnje da će razvijanje naoružanja koje posjeduje umjetnu inteligenciju rezultirati “praktično neizbježnom trkom u naoružanju globalnih razmjera”, u kojoj autonomno oružje postaje “kalašnjikov budućnosti”.

“Za razliku od nuklearnog naoružanja, za njega nisu potrebni skupe sirovine koje je teško nabaviti, pa će postati sveprisutno i jeftino za masovnu proizvodnju za sve bitne vojne sile”, navodi se u otvorenom pismu.

Ništa onda neće stajati na putu da se ovo oružje nađe i na crnom tržištu, tvrde dalje istraživači. “Autonomno oružje je idealno za zadatke poput ubojstava, destabilizacije nacija, potčinjavanje stanovništva i selektivno ubijanje određene etničke grupe”, dodaju oni.

Poruka koju pokušavaju prenesu nije da je umjetna inteligencija sama po sebi nešto loše, već da postoji opasnost da ona bude iskorištena na način koji je dijametralno suprotan od onog koji je predviđen – za nešto dobro, za ublažavanje ljudske patnje.

Ova skupina prosvećenih ljudi protivi se nekolicini odabranih koji bi željeli “okaljati” područja znanja, poput biologije ili kemije, nijsu u potpunosti usmjerena na korištenje u industriji oružja. Bilo kakva negativna upotreba ovog znanja mogla bi samo dovesti do toga da se javnost zauvijek protivi tim područjima, što bi joj uskratilo šansu da zaista bude od koristi u budućnosti, pišu vizionari.

Ništa od ovoga ne iznenađuje bilo koga tko prati karijere ovih ljudi ili u tijeku s vijestima o razvoju umjetne inteligencije.

Wozniak, koji je zajedno sa Steveom Jobsom osnovao tvrtku “Apple”, poznat je po tome da se vrlo glasno izjašnjavao po ovom pitanju. U lipnju je, međutim, uzeo kao činjenicu da bi pametna naprava s umjetnom inteligencijom željela kontrolirati samu prirodu – pa samim tim i ljude, kao “kućne ljubimce”. Čak se i šalio kako svog psa hrani finim odrescima, jer “odnosi se prema drugima …”

Mask je još jedan od skeptika. Nedavno autorizirana biografija daje uvid u to kako se brine da bi njegov prijatelj i generalni direktor “Googlea” Larry Page mogao “slučajno stvoriti nešto zlo”.

“Rizik da se nešto vrlo opasno dogodi je narednih pet godina. Najviše deset”, napisao je Mask prije nekoliko mjeseci u privatnom komentaru (koji je iscurio u javnost) na internet publikaciju o opasnostima koje nosi umjetna inteligencija. “Napominjemo da sam obično izuzetno naklonjen tehnologiji i nikad nisam pokretao ovo pitanje do posljednjih nekoliko mjeseci. Ovo nije slučaj u kom ja vičem ‘vuk’ jer nešto ne razumijem”, napisao je Mask.

Poput Wozniaka, Mask je također donirao milijune za usmjeravanje umjetne inteligencije ka dobrobiti čovječanstva.

Svjetski poznati fizičar Stephen Hawking, koji se oslanja na neku vrstu umjetne inteligencije kako bi komunicirao, rekao je za BBC da bi se, kada bi tehnologija mogla dostići sposobnosti čovjeka, “ona oslonila sama na sebe i redizajnirala u mjeri koja bi se zauvijek povećavala”.

Također je rekao da zbog bioloških ograničenja ne bi bilo načina da ljudi održe korak s brzinom razvoja tehnologije.
 

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Brojni svjetski znanstvenici i tehnološki prosvjetitelji potpisali su zajedničko otvoreno pismo u kojem pozivaju sve svjetske vlade da zabrane razvoj ‘autonomnih napadačkih oružja’ kako bi spriječili ‘utrku u inteligentnom naoružanju’

Pismo će biti predstavljeno na Međunarodnoj udruženoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji koja (u utorak 28.7.2015.) počinje u Buenos Airesu. Do sada su ga potpisali Stephen Hawking, Elon Musk, Noam Chomsky, Steve Wozniak…

Hrvatska za sada ne sudjeluje, a od zemalja regije, pismo su potpisali Ivan Bratko sveučilišta u Ljubljani, te s beogradskog fakulteta filozofije.

Najveća zabrinutost potpisnika, što se očituje u sadržaju pisma, jest pretvaranje robota i vozila u pametne autonomne sustave. Krstareće rakete i dronovi kojima upravljaju piloti su prihvaćeni jer ‘ljudi i dalje donose konačnu odluku’. Međutim, razvoj autonomnog naoružanja koje se može boriti i ubiti bez ljudske intervencije treba, kažu potpisnici, ‘srezati u korijenu’.

Ključno pitanje za čovječanstvo jest, krenuti s globalnom utrkom u inteligentnom naoružanju ili spriječiti postojanje tako nečeg. Ukoliko bilo koja vojna sila krene s razvojem UI naoružanja, utrka je neizbježna, a posljedice su više nego očite: autonomna oružja će postati ‘Kalašnjikovi sutrašnjice’ – navodi se u pismu.

U nastavku, pismo donosi snažniju paralelu između autonomnog oružja i kemijsko-biološkog naoružanja.

Upravo kao što većina kemičara i biologa nema interes u izradi kemijskog ili biološkog naoružanja, većina znanstvenika UI-ja ne želi raditi na UI oružju. Isto tako, ne žele da im drugi znanstvenici unište trud i rad na polju umjetne inteligencije koja bi u budućnosti mogla imati ogromne društvene benefite – objašnjava se.

Nije poznato na koga je pismo točno adresirano. Možda je stvoreno sa svrhom podizanja svijesti o spomenutoj problematici kako ne bismo ostali slijepi na razvoj autonomnog naoružanja.

Elon Musk i Stephen Hawking su upozorili na opasnosti napredne umjetne inteligencije. Musk to opisuje kako ‘potencijalno opasnije od nuklearki’ dok Hawking ulazi u filozofsku raspravu navodeći da je UI ‘naš najveći egzistencijalni problem’.

Najveći problem s UI općenito te autonomnim naoružanjem jest da je riječ o revolucionarnoj tehnologiji. Jednom kada stvorimo naprednu UI ili oružje koje samo može odlučiti koga napasti, više nema povratka.

Nismo mogli iskontrolirati barut i nuklearno naoružanje, a slična će situacija sigurno biti i s autonomnim oružjem.
 

 
 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)