Izgleda da će talijanska koalicijska vlada ukinuti talijansku središnju banku i strpati u zatvor bankare koje su uključeni u kriminalne djelatnosti

Zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini najavio je plan koji je uslijedio nakon upozorenja u petak od strane američke banke Bank of America koja predviđa veliku krizu na talijanskim tržištima u naredne 3 godine “zbog ubrzanja globalnog populizma putem oporezivanja, regulacije i intervencija vlade”.

Matteo Salvini, glasnogovornik anti-imigrantske stranke Lega, rekao je da bi Banka Italije i Consob, regulator tržišta dionica u zemlji, trebali biti zatvoreni, prije nego da se smijeni jedna ili više osoba, ili drugim riječima da bi se trebali eliminirati “prevaranti” koji su nanijeli gubitke talijanskim štedišama trebali “završiti u zatvoru na duže vrijeme”.

Kako se primjećuje, ova najnovija borba protiv financijskog establišementa u Italiji je došla kroz sve veću svađu dvije koalicijske stranke koje se međusobno svađaju zbog spekulacija da bi Salvini mogao održati izbore kako bi postao jedini vođa Italije, i koje se pripremaju za međusobno sučeljavanje na europskim parlamentarnim izborima u svibnju.

U međuvremenu, oba čelnika također su povećali svoje napade na ciljeve koje uključuju EU i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Potvrđujući rastuće neprijateljstvo između dva koalicijska partnera, stranke Liga i Pet zvijezda se otvoreno prepiru oko budućnosti alpske željezničke pruge i migracija, dok su oba čelnika stranaka obnovila napade protiv Francuske koji su kulminirali sastankom sa vođom prosvjeda “Žutih prsluka” i ministriom Di Maiom koji su pokrenuli diplomatsku krizu.

Kriza je potaknula da Franscuska povuče svojeg veleposlanika iz Italije.

Najnovija verbalna kriza u središtu talijanske Banke u subotu uslijedila je nakon što su središnji bankari izdali dodatne pesimistične prognoze gospodarskog rasta za ovu godinu u usporedbi s brojevima koji podupiru državni proračun.

Kao što smo izvijestili prošlog mjeseca, Italija je ušla u tehničku recesiju u drugoj polovici 2018. godine, pri čemu je Banka Italije smanjila svoju prognozu BDP-a za 2019. na 0,6% u usporedbi s prognozom od 1% koju je napravila vlada.

Istodobno, Europska komisija smanjila je prognozu BDP-a u Italiji s 1,2% na razinu granične recesije od 0,2% za cijelu godinu, ukazujući na to da prognoziranje proračunskog deficita Italije neće biti samo ponovljeno, nego će se ponovno pojaviti kao žarište obnovljenih napetosti između Rima i Bruxellesa u narednim mjesecima.

U međuvremenu, čelnik ECB-a Mario Draghi, bivši bivši guverner talijanske Banke i član Bilderberg grupe, prošle je godine upozorio kako je neovisnost središnje banke pod prijetnjom populističkih vlada, koje nemaju izravnu vezu s Italijom. Ako Salvini učvrsti svoje de facto talijansko vodstvo na predstojećim izborima, to bi zakompliciralo život talijanskoj središnjoj banci.

U međuvremenu, Di Maio i drugi ministri stranke “5 Zvijezda” kazali su kako žele blokirati Luigija Federica Signorinija, zamjenika glavnog ravnatelja Italijanske banke, da ponovo obnovi svoj mandat, navodi list La Repubblica. List je izvijestio da je talijanska vlada podijeljena po tom pitanju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Europska unija uskoro donijeti novi zakon koji će omogućiti vladama da zamrznu bankovne račune ljudi kako bi se spriječio “bunk run”

Navala štediša na svoje depozite (‘bank run‘) može omogućiti da se banke unište u doslovnom smislu te riječi. Tada banke postaju nelikvidne i propadaju jer nemaju sa čime isplatiti komitente (depoziti nisu pokriveni stvarnim novcem)

Prema EU dokumentu kojeg je dobio Reuters, Novi svjetski poredak se obrušio na slobodu slobodnog podizanja novca sa vaših računa od početka 2017. godine:

Davanje supervizorima moć da privremeno blokiraju bankovne račune štediša je „moguća opcija”, kaže zakonska priprema Europske unije kojom trenutno predsjeda Estonija, koja priznaje da su države članice bile podijeljene po tom pitanju.

Zemlje EU koje već omogućuju moratorij na bankovne isplate u postupcima stečajnog postupka na nacionalnoj razini, kao što je Njemačka, već podržavaju te mjere, rekli su dužnosnici.

„Želja je da se spriječi “bank run” ili “navala na banku”, tako da kada banka bude u kritičnoj situaciji da se gurne preko ruba”.

Za pokriće neposredne financijske potrebe štediša, estonski prijedlog blokade računa od 10. srpnja ove godine preporučio je uvođenje mehanizma koji bi mogao omogućiti štedišama da povuku ‘barem ograničenu količinu sredstava.’

Banke, međutim kažu da će to obeshrabriti štednju.

„Mi čvrsto vjerujemo da će to potaknuti štediše da pobjegnu iz banke u ranoj fazi”, rekao je Charlie Bannister iz Udruge za financijska tržišta u Europi (AFME).

Estonski prijedlog je bio razmatran od strane izaslanika EU 13. srpnja, ali nije donesena odluka, rekao je jedan dužnosnik EU. Rasprave bi se mogle nastaviti u rujnu. Odobravanje zastupnika EU će biti potrebno za konačnu odluku.

Osiguranje depozita

Plan, ako bude dogovoren, bi bio u skladu sa zakonskim prijedlozima Europske komisije u studenom čiji je cilj da se ojačaju ovlasti supervizora da obustavi isplate, ali bi bio isključen iz moratorija osiguranih štediša, koji je prema EU propisima do 100.000 eura.

Prema planu o kojem su raspravljale članica EU, isplate bi mogle u trenucima kaosa biti suspendirane na pet radnih dana, a blok bi se mogao proširiti do maksimalno 20 dana u iznimnim okolnostima, rekao je estonski prijedlog.

Postojeći propisi EU dopuštaju dvodnevnu suspenziju nekih isplata u propadajućim bankama, ali moratorij ne uključuje depozite.

Komisija, koju je odbila komentirati raspravu, je prethodno isključila osigurane depozite iz djelokruga moratorija je bi to „moglo imati negativan utjecaj na povjerenje tržišta”, navodi se u priopćenju objavljenom u studenom.

Mnoge države podržavaju obustavu isplate štedišama samo tijekom tzv. rješavanja stečaja banke – proces koji nameće gubitke investitorima, a eventualno i neosiguranim štedišama, uz očuvanje kontinuiteta bankarskih aktivnosti, navodi se u prijedlogu.

Većina zemalja se protivi hrabrijim planovima za rani moratorij.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša! 20% najbogatijih štediša drži čak 94% štednje u bankama

Hrvatska ima 150 tisuća građana koji su potpuno neokrznuti krizom i čije se bogatstvo stalno povećava. U ožujku 2014. svaki od njih u prosjeku je imao u banci otprilike milijun kuna ušteđevine, a kasniji podaci pokazuju da se ta štednja samo povećavala!

S druge strane spektra nalazi se 320 tisuća blokiranih građana, od čega je 140.000 blokirano jer nema 2-10 tisuća kuna da bi platili dugove.

Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša pokazuje da su nejednakosti u zemlji puno veće nego što su pokazivale dosadašnje analize koje su mjerile nejednakosti na osnovi redovnih primanja građana.

Za milijun kn 13 godina rada

U najnovijoj analizi Financijske stabilnosti kojom se, inače, proučava utjecaj različitih zbivanja na stabilnost banaka, HNB je prvi put pokušao izračunati utjecaj koncentracije štednje na bankarske rizike, koristeći podatke s kraja prvog tromjesečja 2014. godine.

HNB nam tako otkriva da 20% najbogatijih štediša drži čak 94% štednje u bankama. Inače, oročenu štednju u bankama imalo je tada 742.000 građana, no analiza je pokazala da je čak 130 milijardi kuna depozita, od 138 milijardi kuna koliko je tada bilo oročeno, glasilo na 150 tisuća najbogatijih.

Nakon što su izdvojili za naše prilike ekstremne vrijednosti štednje, analitičari središnje banke došli su do zaključka da prosječna oročena štednja nešto više od pola milijuna građana iznosi 56 tisuća kuna. Njihova ušteđevina odgovara protuvrijednosti deset prosječnih mjesečnih plaća, dok za milijun kuna štednje treba raditi 13 godina.

Zanimljivo je da je uz 138 milijardi kuna oročene štednje, u to vrijeme na računima građana bilo i 17 milijardi neoročene štednje te 18 milijardi kuna transakcijskog novca, kojim se pokrivaju redovni troškovi. Od 3 milijuna vlasnika računa u bankama, 2,2 milijuna su “transakcijski” na koje sjedaju plaće i mirovine, a oročenu štednju ima točno 742.728 hrvatskih građana.

Hrvatska narodna banka zaključila je da analizirani podaci ukazuju na visoku koncentraciju sustava jer se Ginijev koeficijent kreće u rasponu od 0,73 do 0,89. Što je Ginijev koeficijent bliži brojci jedan, to pokazuje veću nejednakost unutar promatrane skupine, u ovom slučaju veću koncentraciju štednje u manjoj grupi ljudi. Ima banaka kod kojih je koeficijent 1, što znači da ovise o sudbini i ponašanju malog broja štediša. Najnovije europske direktive nalažu da se rizik banaka procjenjuje i po riziku koncentracije depozita.

U Hrvatskoj se dosad Ginijev koeficijent koristio za praćenje dohodovne nejednakosti i on kod nas iznosi 30 posto. Kad bi postojala savršena jednakost, odnosno kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak, tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća.

Dobiveni rezultat od 30 posto smješta nas u skupinu zemalja kod kojih nejednakosti u dohocima nisu jako izražene, odmah ispod skladnih država kao što su Slovačka, Češka i Slovenija. No, koeficijent financijske nejednakosti od 89 posto otkriva da su legalne zarade i dohoci jedno, a financijsko i svako drugo bogatstvo u Hrvatskoj nešto sasvim drugo.

Porez na kamate

Dr. Zdenko Babić sa Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta ističe da zemlje s visokim Ginijevim koeficijentom financijske nejednakosti krasi visok udio sive ekonomije i slabe institucije socijalne države.

Štednja građana trebala bi biti zbroj njihovih dohodaka kroz godine rada umanjena za troškove života. Ako je financijska imovina znatno iznad toga, ta činjenica ukazuje na visok udio sive ekonomije – ističe Babić koji smatra da je jačanje mehanizama socijalne države jedini instrument kojim se vlade mogu koristiti u smanjenju nejednakosti. Hrvatska je lani počela naplaćivati 12% poreza na kamate na štednju, što su mnogi primili s negodovanjem. Štednja je i 2015. nastavila rasti te je potkraj studenoga iznosila 168 milijardi kuna.
 

 
(vecernji.hr/uredio:NSP)

BP (British Petroleum) je platio rekordnih 20 milijardi $ za podmirenje preostalih građanskih tužbi koje se odnose na „Deepwater Horizon“ katastrofu (4 milijarde dolara odšteta po prethodnim tužbama), a i Volkswagen se suočava sa daljnjim tužbama glede prakse izbjegavanja propisanih standarda emisije štetnih plinova.

I drugi proizvođači su dostigli neslavne vrhunce koji su rezultirali velikim kaznama za sigurnosne prekršaje. Primjerice, General Motors s 900 milijuna dolara novčane kazne s ciljem odgađanja kaznenog progona. U nizu kažnjenih globama se našao i japanski proizvođač zračnih jastuka Takata koji je platio 200 milijuna dolara, a tu su i kazne od 105 milijuna dolara Fiat Chrysleru i 70 milijuna koje je platila Honda.

Najveće banke i dalje plaćaju velike kazne za rješavanje raznih pravnih zavrzlama, stoga je jasno kako je praksa plaćanja kazni isplativija od etičnog poslovanja, ako pretpostavimo da takvo što još uvijek postoji u korporativnom miljeu. Pet banaka (Citigroup, J.P. Morgan Chase, Barclays, Royal Bank of Scotland i UBS) moraju platiti ukupno 2,5 milijarde dolara Ministarstvu pravosuđa i 1,8 milijardi dolara Federalnim rezervama u vezi s optužbama zbog urote u manipulacijama deviznim tržištem. Slučaj je odradilo američko Ministarstvo pravosuđa (Department of Justice), no neobičan je po tome što su banke priznale krivnju, a u konačnici ostaje “neobjašnjeno” kako optužujuća presuda nije omelo njihovo uobičajeno poslovanje.

Anadarko Petroleum je pristao platiti više od 5 milijardi dolara kazne kako bi se riješio optužbi zbog nelegalnog odlaganja toksičnog otpada.

U drugom velikom slučaju zagađivanja okoliša, tvrtka za proizvodnju umjetnih gnojiva Mozaik pristaje na nagodbu oko optužbi za opasne radnje odlaganja otpada u osam objekata i to na način da osniva zakladu „tešku“ 630 milijuna dolara, te troši daljnjih 170 milijuna na projekte ublažavanja nastalih šteta.

Ovi primjeri su, kao i brojni drugi, od kojih su tek neki navedeni u daljnjem tekstu, pobrojani uz pomoć nove baze podataka Tracker, koja prati ponašanje korporacija. Taj istraživački projekt je pokrenut ove godine, a trenutno pokriva pitanja okoliša, zdravlja i sigurnosti u slučajevima iz 13 američkih saveznih agencija, a u 2016. godini će proširiti djelovanje i na sve ostale kategorije prekršaja:

#1. Financijske prijevare – Zavod za financijsku zaštitu potrošača je kaznio Citibanku sa 700 milijuna dolara kazne za zavaravajuću marketinšku kampanju oko kreditnih kartica.

#2. Varanje štediša – Građanska banka je kažnjena s 18,5 milijuna dolara od strane CFPB-a, jer je zadržala razliku u novcu koja je nastala pogrešnim ispunjavanjem slipova od strane građana, klijenata te banke.

#3. Varanje potrošača – Istraga provedena u New Yorku je otkrila kako Whole Foods vara građane time što na zapakiranim proizvodima navodi težinu veću od stvarne, što je rezultiralo grubo napuhanim cijenama proizvoda.

#4. Kontaminacija hrane – Novčane kazne u području sigurnosti hrane su prerijetke, no, podružnica tvrtke ConAgra je ipak kažnjena globom u iznosu od 11,2 milijuna dolara za distribuciju salmonelom zaraženog kikiriki maslaca.

#5. Krivotvorenje lijekova – Johnson & Johnsonova podružnica McNeill-PPC je priznala krivnju u vezi optužbi za prodaju krivotvorenih lijekova za djecu, te su platili 25 milijuna dolara kazne. Radi se o lijekovima u slobodnoj prodaji za koje nije potreban recept liječnika. Ne spominje se koliko je djece pretrpjelo štetu zbog korištenja lažnih lijekova.

#6. Ilegalni marketing – Sanofi, podružnica tvrtke Genzyme je postigla dogovor s državnim tužiteljstvom po pitanju optužnice koja ih je teretila za neistinitu promociju Seprafilm uređaja koji nisu odobreni od strane Agencije za sigurnost hrane i lijekova (Food and Drug Administration). Platili su 32,6 milijuna dolara kazne i time se riješili daljnjeg kaznenog progona.

#7. Neprijavljivanje sigurnosnih nedostataka – U vrhu liste tvrtki koje ove godine nisu prijavile sigurnosne nedostatke, prema Komisiji za zaštitu potrošača i sigurnost proizvoda, su General Electric (3,5 milijuna dolara kazne), Ured Depot (3,4 milijuna kazne) i LG Electronics (1,8 milijuna).

#8. Sigurnost na radu – Tvrtka Bumble Bee pristaje platiti 6 milijuna dolara kazne zbog optužnice koja ih je teretila za namjerne teške prekršaje zanemarivanja sigurnosnih mjera, koje su dovele do smrti radnika koji je ostao zarobljen u industrijskoj peći spomenute tvrtke u južnoj Kaliforniji.

#9. Povrede sankcija – Deutsche Bank je kažnjena sa 258 milijuna dolara za prekršaje vezane uz transakcije sa zemljama poput Irana i Sirije, koje su pod američkim sankcijama.

#10. Onečišćenja zraka – Proizvođač stakla, Guardian Industries, prekršivši odredbu Zakona o čistom zraku prisiljen je potrošiti 70 millijuna dolara na nove uređaje za kontrolu štetnih emisija.

#11. Zagađenje mora – Talijanska tvrtka Carbofin je kažnjena s 2,75 milijuna dolara za kazneno djelo krivotvorenja svoje evidencije, kojom je pokušala prikriti činjenicu da je pomoću uređaja poznatog kao “čarobna cijev” prikupila mulj, otpadna i kontaminirana ulja i otpadne vode, te ih ispustila direktno u more bez korištenja pročišćivača.

#12. Klima – Odvjetnik iz New Yorka istražuje je li Exxon Mobil namjerno obmanjivao dioničare i javnost o rizicima klimatskih promjena.

#13. Lažna potraživanja – Millennium Health pristaje platiti 256 milijuna dolara nagodbe u tužbi zbog naplaćenih nepotrebnih ili nepostojećih testova Medicareu, Medicaidu i drugim saveznim zdravstvenim programima.

#14. Ilegalno lobiranje – Lockheed Martin je platio 4,7 milijuna kazne po optužbi da je nezakonito koristio državni novac u svrhu lobiranja kod saveznih službenika za produženje ugovora laboratoriju za nuklearno oružje Sandia.

#15. Fiksiranje cijena – Američko Ministarstvo pravosuđa je optužilo njemačkog proizvođača automobilskih dijelova Roberta Boscha za urotu oko prepravljanja cijena. Nakon što je priznao krivnju, kažnjen je globom od 57,8 milijuna dolara.

#16. Mito i korupcija – Goodyear Tire & Rubber plaća globu u iznosu od 16 milijuna, nakon što ih je Povjerenstvo za sigurnost i vrijednosne papire optužilo za davanje mita kako bi nastavili s prodajom svojih proizvoda u Keniji i Angoli.

#17. Krađa plaća – Oilfield services company Halliburton plaća 18 milijuna dolara kazne zbog nepropisno kategoriziranih preko 1000 zaposlenika kojima su uskratili platiti prekovremeni rad.

Mnoge korporacije su sudionici u teškim kršenjima ljudskih prava i onečišćenju okoliša. Politika globalne ekonomije i slobodnog tržišta koju predvode velike korporacije otežava kontrolu načina njihovog poslovanja, a same korporacije su sve spretnije i inovativnije u zataškavanju vlastitih zlodjela, gotovo da postaju „nedodirljive“. Gore spomenute tvrtke i djela za koja su kažnjene su tek kap u moru, dok daleko veća zla koja proizvedu opstaju i ostaju nekažnjena. Ponovimo, praksa plaćanja kazni ostaje i nadalje daleko isplativija od etičnog poslovanja.

Da korporativni zločini nisu nikakva novost, valja spomenuti i one koji se desetljećima neometano odvijaju pred očima cijelog svijeta.

Primjer 1 – Ahava

Nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine, Palestina je podijeljena u tri dijela, Izrael uzima 77% područja, Pojas Gaze i Zapadnu obalu. To je rat koji traje 65 godina. Stotine tisuća autohtonih Palestinaca su izbjegli i prisiljeni pronaći domove u susjednim zemljama, Gazi i na Zapadnoj obali.

Ujedinjeni narodi su osudili izraelsku okupaciju palestinskih teritorija Rezolucijom 242 u kojoj stoji kako je “nedopustivo stjecanje teritorija silom”. Međutim, izraelska naselja su na prostorima suverene palestinske države, tako i naselje Mitzpe Shalem, zasnovano 1970. na okupiranom zemljištu, gdje je smještena i Ahava, kozmetička tvrtka koja koristi blatom bogatim mineralima iz Mrtvog mora u proizvodnji preparata za njegu kože. Blato iz Mrtvog mora već godinama donosi ogromne prihode kompaniji Ahava, izraelskom naselju Mitzpe Shalem i svim dioničarima poput Gaon Holdingsa i Shamrock Holdingsa od 1988. do danas.

U međuvremenu, Palestincima je onemogućeno uživati ​​ekonomsku korist plodova zemlje koja im je oduzeta. Slijedom toga se poslovanje te tvrtke slobodno može okarakterizirati kao „okupacijsko profiterstvo“ i predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava.

Primjer 2 – Bayer

Njemačka kemijska i farmaceutska kompanija koja, između ostaloga, proizvodi ubojite pesticide koji teško remete eko sustav i održavaju monopol nad cijenama lijekova. Biotehnologija kojom se koriste proizvodi visoke vrijednosti polimera. Bayer je, kao i većina velikih korporacija, usmjeren isključivo na profit i dosljedni su u odbijanju priznanja šteta koje uzrokuju aktivnosti tvrtke.

Pesticidi iz njihovih proizvodnih pogona teško oštećuju ljudsko zdravlje, a utječu i na populaciju pčela. Pčele oprašuju 30% prehrambenih usjeva i 90% divljih biljaka. Ove biljke ovise o pčelama koje ih oprašuju, a ljudi ovise o usjevima za opskrbu hranom. U travnju 2013. godine je EU zabranila većinu neonikotidnih pesticida , ali oni se još uvijek koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Bayer je podnio tužbu protiv EU odmah nakon zabrane tih pesticida. Kao i druge velike farmaceutske tvrtke, Bayer kontrolom cijena onemogućava široj populaciji pristup potrebnim lijekovima.

Kako je spomenuto na početku ovog članka, korporativna elita je doista spretna u izvrtanju činjenica, pa Bayer na ročištu održanom u travnju 2014. iznosi tezu kako njihovi pesticidi ne predstavljaju opasnost za pčele, već je za sve kriva grinja Varroa.

Korporacija se služi taktikama koje uključuju cijeli spektar aktivnosti, od PR-a, preko financiranja ili kupnje znanstvenika kojima je domaća zadaća dokazati kako tvrtka brine o pčelama, a krivnju prebacuju na poljoprivrednike. Nedavno je Bayer objavio knjigu za djecu s pričama o pčelama koje su bolesne jer su ih napale Varroa grinje, a Bayer u konačnici briljira u ulozi spasitelja koji ima lijek za bolesne pčelice.

Znanstvena istraživanja su dokazala štetnost spomenutih pesticida i po zdravlje ljudi, posebice na razvoj mozga.

Nadalje, ta tvrtka uporno nastoji omesti proizvodnju generičkih lijekova primjerice u Indiji, a koji bi mogli biti prodavani po daleko povoljnijim cijenama, te samim time dostupni svima. Marijn Dekkers, direktor Bayera je izjavio kako „Bayer proizvodi lijekove za „zapadne pacijente“ koji ih mogu platiti.“

Spomenimo da je Dekkers član Upravnog odbora General Electric u SAD-u. Predsjednik je njemačke grupacije kemijske industrije (VCI) sa sjedištem u Frankfurtu, te potpredsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) iz Berlina. Dekkers je također član poslovnog vijeća i poslovnog okruglog stola, dvije američke udruge poslovnih lidera i izvršnih direktora.

Indijske tvrtke mogu proizvesti generičku verziju lijeka protiv raka za 200 dolara mjesečno, a Bayer prodaje brendiranu verziju lijeka Nexavar za 8000 dolara mjesečno.

Pokretanjem pravnih akcija protiv manjih indijskih tvrtki za proizvodnju generičkih lijekova Bayer pokušava monopolizirati cijene lijekova. Njemačka kompanija tvrdi kako radi na podmirivanju globalnih zdravstvenih potreba, ali je u stvarnosti usmjerena isključivo na vlastiti profit. Bayer visokim cijenama milijunima ljudi onemogućava pristup lijekovima.

Primjer 3 – The Hershey Company

Proizvođač Kit-Kat-a iskorištava i zlorabi prava radnika u svojim tvorničkim pogonima smještenim u zapadnoj Africi. Njihove čokolade ovise o jeftinoj radnoj snazi i prisilnom radu djece na farmama kakaa diljem Obale Bjelokosti koja proizvodi 40% svjetske ponude kakaa za industriju. Prema američkom Ministarstvu rada (Department of Labor), zapadnoafričke kakao farme zapošljavaju djecu od 12 do 14 godina, koja su dovedena, često i prisilno, iz susjednih zemalja.

Radi se o siromašnim regijama u kojima cijele zajednice u potpunosti ovise o prihodima od rada u industriji kakaa, te su prisiljeni pristati na krajnje neadekvatne uvjete rada, što tvrtke poput The Hershey Company beskrupulozno koriste.

Primjer 4 – Investicijska banka HSBC

HSBC je vodeća globalna banka, prvenstveno orijentirana na investicijsko bankarstvo. Podrijetlom je iz Velike Britanije, a posluje u više od 85 zemalja svijeta. HSBC financira i proizvodnju palminog ulja, a ujedno je i dioničar u tvrtkama poput Sime Darby i Wilmar International. HSBC-ova financijska aktivnost uzrokuje teška kršenja ljudskih prava u Maleziji, Indoneziji, Liberiji, Ugandi i drugdje, a te zemlje istodobno trpe teška zagađenja okoliša.

Proizvodnja, primjerice, palminog ulja u lokalnim tvornicama se odvija na krajnje neodgovoran način, a lokalno stanovništvo biva silom protjerano iz domova, sa svoje zemlje na kojoj su živjeli i radili godinama, te su tako lišeni hrane i sredstava za život.

HSBC je u više navrata optužen za pranje novca i druge kriminalne aktivnosti, no kako se čini, ta je banka prevelika da bi joj se ozbiljno sudilo.

Banka i rukovoditelji uključeni u kriminalne radnje pranja novca dobivaju imunitet i dalje ostaju na čelu te korporacije. Kažnjeni su s 1,9 milijardi dolara, koliko HSBC zaradi u svega mjesec dana poslovanja. Poslovanje se neometano nastavlja.

Suviše je ovakvih, pa i puno gorih primjera kriminalnog poslovanja velikih korporacija da bi ih se pobrojalo u samo jednom članku. Na crnoj listi su mnogi drugi: Ralph Lauren, McDonalds, KBR (KELLOGG, BROWN, AND ROOT), Glencore Xstrata, Ghirardelli Chocolate Company, FORD MOTOR COMPANY, FIFA, DYNCORP/CSC, COCA-COLA, Chevron, Century International Arms, CATERPILLAR, Blackwater International (Xe Services), Barrick Gold, Bank of America, Alpha Natural Resources, Wal-Mart, te mnoge druge iz te povlaštene skupine nedodirljivih.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)

Sprema se čistka u ruskom financijskom sektoru zbog kršenja propisa. Klijenti u panici, jer će lokot biti stavljen na 197 banaka

Centralna banka Rusije je pokazala da ne namjerava tolerirati kršenje propisa, pa je krenula u ofenzivu zatvaranja “neposlušnih banaka”. Generalni direktor Agencije za osiguranje uloga Andrej Meljnikov izjavio je da je u procesu likvidacije 197 banaka.

Sustavom osiguranja uloga obuhvaćene su 854 banke. Samo u posljednjih pet mjeseci oduzete su licence za rad više od 30 banaka.

Kod poduzetnika u Moskvi izazvala je pravi medijski šok vijest da je oduzeta licenca za rad banci “Ruski kredit”, koja je na 45. mjestu najvećih ruskih banaka i dosad se smatrala vrlo pouzdanom.

Da su građani vjerovali banci Ruski kredit, pokazuje to da je samo u lipnju štednja porasla 10 posto, a na depozitima su ukupno imali 42,7 milijardi rubalja.

Bez licence ostaju i AMB banka, Mostrojekonom banka i Tulska banka. Vlasnik sve četiri banke je Anatolij Motiljov (49). U Centralnoj banci Rusije su objasnili da je “Ruskom kreditu” oduzeta licenca zbog visikorizičnih kredita. Banke čiji je vlasnik Motiljov imale su “rupu” u poslovanju od čak 50 milijardi rubalja.

Motiljov je 2008. već imao problema sa Centralnom bankom, kao vlasnik Globeks banke. Ta banka je, inače, kreditirala gradnju velikih zgrada u vlasništvu Motiljova. On je sin bivšeg direktora sovjetskog jedinog osiguranja Gostraha, koji je poslije raspada SSSR-a bio direktor Rostraha.

Kasnije je Anatolij Motiljov osnovao zajedno s osiguranjem Rostrah banku Globeks. Poslije promjene rukovodstva u rostre, Motiljov se preselio u Globeks, gdje mu je partner bio bivši ministar unutarnjih poslova Rusije Adrej Dunajev.

Baš on je pomogao Motiljovu da se oslobodi optužbi da je protuzakonito prebacivao novac Rostraha u Globeks. Ali, kad je 2008. došlo do krize u Rusiji, iz Globeksa je otišlo mnogo kapitala i tu banku je preuzela država.

Čim je prošla kriza, Motiljov je opet okupio bankarsku skupinu i postao vlasnik čak četiri banke. Dobro upućeni kažu da je napravio grešku kad je postao suviše halapljiv, pa je uzeo pod kontrolu desetak mirovinskih fondova. Ljudi koji su donedavno radili u Ruskom kreditu tvrde da je Motiljov “žrtva konkurentskog rata”.

Za one koji su radili s tom bankom i imali u njoj depozite zbog dobivanja bankovnkih jamstvo, a među njima je bilo i srpskog biznismena, nema utjehe, jer su ostali bez novca. Sada se mnogi pitaju gdje je uopće sigurno držati depozite.

Ispada da je najbolje raditi sa najvećim državnim bankama koje su najglomaznije, ali je zato rizik najmanji.

Nakon oduzimanja licence, Centralna banka će odrediti privremenu administraciju, a onda se ide na sud da bi se poslije mjesec do dva dana išlo na likvidaciju. Agencija za osiguranje uloga napravile su popis imovine, a zatim se namiruju prvo fizičke osobe, građani koji su imali uloge na računima.

Oni mogu dobiti kompenzaciju koja ne prelazi milijun i 400.000 rubalja, što je oko 20.000 dolara. Za tvrtke koje su imale račune uglavnom ne ostane ništa, ili ostanu samo “kosti”.
 
(Novosti,youtube/uredio:nsp)

Ministar financija Islanda najavio je uvođenje posebnog poreza od 39 posto kojim će se oporezivati novac koji štediše žele povući iz lokalnih banaka i preseliti u inozemstvo

Island se na ovakav potez odlučio jer žele spriječiti odljev novca iz svojih banaka, zbog ublažavanja strogih bankovnih pravila uvedenih prije šest godina, piše britanski Independent.

Osim toga, omogućili su da se direktorima banaka sudi kao kriminalcima, za razliku od SAD-a i Europe, gdje su banke dobile novčane kazne zbog nepravilnosti u poslovanju, dok su se njihovi čelnici izvukli nekažnjeno.

Bankari dobili do pet godina zatvora

Na primjer, izvršni direktor, predsjednik, direktor luksemburške podružnice i drugi najveći dioničar islandske Kaupthing banke u veljači ove godine osuđeni su na četiri do pet godina zatvora.

Dok su mnoge Vlade diljem svijeta priskočile u pomoć bankama, i sanirale ih novcem poreznih obveznika, Island se odlučio na drugačiji pristup. Osigurali su samo novac domaćih vlasnika bankovnih računa, te su ograničili isplate.

Iako je, kao i gotovo sve druge zemlje Island pretrpio težak udarac zbog financijske krize, danas je na putu sigurnog oporavka, a kako priznaje i Međunarodni monetarni fond, oporavak je postignut bez ugrožavanja javnog sustava zdravstva i školstva.

Javni dug Islanda (% BDP-a)

Stopa nezaposlenosti pala je na samo četiri posto, čime je Island među najuspješnijim zemljama po tom kriteriju.

Umjesto održavanja umjetne vrijednosti lokalne valute, prihvatili su inflaciju. To je podiglo cijene na domaćem tržištu, ali i pomoglo jačanju izvoza.

Stopa nezaposlenosti (%)

Island je bio prva zemlja u Europi koju je pogodila financijska kriza, ali je isto tako i prva čija ekonomija se vratila na razinu prije krize.

Gospodarski rast je prošle godine usporio, no očekuje se da će ove i sljedeće godine dosegnuti tri posto, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji i turizmu.

Inflacija je trenutno na 0,8 posto, što je ispod ciljane od 2,5 posto, no ove se godine očekuje realni rast plaća od blizu šest posto.

Javne financije su također u solidnom stanju, te je proračun prvi puta u sedam godina imao suficit, odnosno višak od 1,8 posto BDP-a.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Samo u dvije vodeće irske banke, AngloIrish bank i Bank of Ireland, podignuto je tijekom prošlog tjedna čak 23 milijarde eura! Za jednu zemlju veličine Irske, koja broji oko 5 milijuna stanovnika, riječ je o zaista astronomskoj svoti. Nedavno su se otvorile banke na Cipru gdje se očekuje isti scenarij.

Europska Unija navodno je prije nekoliko dana uputila poruku na adresu velikih medijskih kuća, u kojem se urednike ‘mainstream medija’ moli da ne izvještavaju stanovništvo, jer bi se u svim zemljama eurozone moglo dogoditi ono što se proteklog tjedna dešavalo u Irskoj.

Tamo je naime zabilježen pravi ‘stampedo’ na bankomate i šaltere tamošnjih banaka. Samo u dvije vodeće irske banke, ‘AngloIrish bank’ i ‘Bank of Ireland‘, podignuto je tijekom prošlog tjedna čak 23 milijarde eura! Za jednu zemlju veličine Irske, koja broji oko 5 milijuna stanovnika, riječ je o zaista astronomskoj svoti novca. Vodeće novine i televizijske kuće o tome ne izvješćuju javnost, jer se EU diplomacija boji slične reakcije i u drugim zemljama eurozone.

Građani europskih zemalja sve više gube povjerenje u transparentno poslovanje svojih matičnih banaka, a sve više jača svijest o pravoj prirodi novca, koji realno više ne postoji, već je pretvoren u raznorazne vrijednosne papire, hipoteke i zajmove. Ljudi polako shvaćaju da njihov novac ne leži u bankovnom trezoru te da bi cjelokupan bankarski sustav propao, u slučaju da svi ljudi u kratkom roku zatraže novac koji im pripada – izvijestili su iz pokreta Occupy Croatia.

Ciparski će štediše izgubiti sav novac

Stampedo na banke očekuje se i u Cipru nakon što su one otvorile vrata. Tamošnji je parlament  u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da uvede do 10 posto poreza na štedne uloge građana u svojim bankama ako želi dobiti europsku pomoć za spas od bankrota vrijednu 10 milijuna eura, javile su agencije. U želji da spase uložen novac, štediše su tijekom vikenda ispraznile bankomate ciparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, ciparske banke ostale su zatvorene i u utorak, a tako je bilo i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. I ciparska burza obustavila je trgovanje u utorak i srijedu.

Dramatičan razvoj događaja na Cipru glavna je tema svih njemačkih medija, koji pišu kako se ova država ‘kocka sa cijelom Europom’, te Bruxelles ne bi smio odustati od svojih zahtjeva inače će donekle smirena kriza eura opet eksplodirati punom snagom. Dopisnik njemačke javne televizije ARD iz Bruxellesa Rolf-Dieter Krause objavio je analizu u kojoj konstatira da je ‘paket pomoći Cipru bio diletantski predstavljen u javnosti’, te je ‘jedino izazvao paniku’. ‘Bez pomoći izvana je vrlo vjerojatno da će ciparske štediše izgubiti sav novac koji imaju na računima tamošnjih banaka, dok bi se s ovim paketom pomoći spasilo najmanje 90 posto štednje u ciparskim bankama’., konstatira ARD u komentaru u povodu ciparske drame.

Reakcije na Josipovićeve preporuke: “Poslovne banke boje se socijalne bombe!”

NAKON jučerašnjih preporuka predsjednika Ive Josipovića koje bi trebale smanjiti dužničku krizu građana, iz Hrvatske udruge banaka tvrde da dužničke krize nema, kao i da banke ionako provode mnoge od predloženih mjera. Otpis dijela duga, povoljniji reprogram kredita, moratorij na otplatu, opravdanost promjene kamatne stope, drugačije definiranje zatezne kamate – neke su od dvadeset predsjedsjednikovih mjera za smanjenje dužničke krize građana. Što je novu u preporukama s Pantovčaka, pita se predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.

“Ne vidim uopće da je napad na banke. To su stvari koje banke ionako rade i mi to s te strane potpuno podržavamo. Mislimo da je malo dramatizirano jer dužničke krize u Hrvatskoj nema. 95 posto kredita se vraća u redu i uredno, a samo pet posto stambenih i osam posto ukupno stanovništva ima problema u vraćanju kredita. Pogledajmo ovih 92 ili 95 posto koji redovno vraćaju, pa onda sigurno ne možemo govoriti o krizi “,ističe Bohaček.

Što se tiče dijela u kojem se od HNB-a očekuje da preuzme nadzor nad kamatnim stopama, tu je već sve poznato i strogo regulirano, podsjeća Bohaček, dodajući da su kamatne stope tržišne veličine koje se ne mogu propisati nekakvim apsolutnim razinama.

“Što se reguliranja kamatnih stopa tiče, u Ministarstvu financija radi se na tome da se postavi na tržišne osnove, da se više ne veže u eskontnu stopu, što je totalno pogrešno i to je nešto za što se banke zalažu jer će na taj način za razne kreditne proizvode, postojati razne stope koje su maksimalne da bi se spriječilo lihvarenje”, kaže Bohaček. Bohaček se slaže s tim da treba izaći ususret zaduženim građanima, no nije mu jasan prijedlog u kojem se od banaka traži da otpišu dio duga.

“Zašto da ne otpišu cijeli dug. Neto kamatni prihod banaka stalno pada, bez obzira kako kamate rastu. Povećanje kamata ne povećava bankama niti prihod, niti dobit, tako da su to krivo postavljene stvari”, naglašava Bohaček.  Ekonomski analitičar Guste Santini tvrdi da se poslovne banke boje ‘socijalne bombe’ i da im je u interesu da nastave poslovati, makar i s manjom dobiti. Navodi i primjer Cipra. Nekad je to bila oaza kapitala, dok ju je štitila Europska unija. Danas tamo banka ne vrijedi ništa, a Santini pretpostavlja i zašto.

“Mislim da je to čak i pilot projekt da se vidi što bi se dogodilo ako dođe do drame u nekoj od članica eurozone. To je mali ukomponirani slučaj”, kazao je Santini.

U Hrvatskoj je poznato da odavno nemamo niti jednu banku u vlasništvu države. Čak i one koje se slove kao državne. No, hrvatski štediše su sigurni za svoje, barem ih je tako ohrabrivao dr. Ivo sanader 2008. godine kad se “preko bare” odigravala prava bankarska predstava u scenariju BANK RUN-a (bježanje iz banaka). Hrvatska prema podacima ima jednu od navećih štednih masa u europskim zemljama, po stanovniku. Pitanje je, i da prosječan hrvat, ako poželi dizati novac, da li će ga moći dići (razna ograničenja koja će banka nametnuti) i postavlja se pitanje da li ima dovoljno papirnatog novca, jer se zna da su velike sume papirnatog novca odlepršale u inozemstvo u banke matice. Hrvatski štediše su bili već opljačkani nekoliko puta još od doba rata 1991. godine, ali oni nikako da nauče. (Ljubljanska banka, Promdei banka, Credo banka…). Valjda su im draži Sanaderovi govori o sigurnosti depozita, garancija banaka i visoke kamate koje se po potrebi spuštaju ispod razine godišnje inflacije. U Hrvatskoj kuca bomba kao i u cijeloj europi.  Bankarska bomba. Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček se oglasio u javnosti, ali ne po pitanju Cipra i sigurnosti štednje. Dovoljan znak koji nam govori da su banke u Hrvatskoj u strahu od prevelikog dizanja depozita!? SAPIENTI SAT.
 

 

 
 
izvor: dnevno.hr, index.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=13201"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Od danas ujutro, svi klijenti talijanske banke BNI su ostali “bez gaća”. BNI je blokirala sve bankomate, online, i bilo koji drugi način dolaska na vlastiti račun. Može li ovo biti prva banka domino pločica koja će pasti u rušenju europskih i svjetskih financijskih tržišta…?

BNI klijenti nisu u mogućnosti napraviti povlačenja / plaćanja, plaćanje komunalnih računa, hipoteka plaćanja, poreza…itd.

Peter Giordano, organizacija Adiconsum : “Groblje banaka je stav Italije koji se uzima bez promišljanja s obzirom na utjecaj na klijente, a pogotovo obitelji koje žive od jednog računa kao što su i umirovljenici”

Ne zaboravite da imate nešto novca u čarapi i zalihe hrane uz ruku.

Pad banaka je očekivani dio gospodarskog kolapsa koji će predstaviti novu ekonomija , uglavnom poznatu pod imenom NESARA. 

Ta ekonomska pojava je planirana i ona će biti kratkog trajanja. Nitko vjerojatno ne zna da li se događaji spominju ovdje kao početak konačnog pada elitističkog gospodarstva, ali konačni pad će doći.

Svi računi blokirani!

Prva koja je pala: BNI je blokirala sve bankomate, online, i bilo koji drugi način dolaska na vlastiti račun.

Banka Italije je odobrila obustave plaćanja od strane banke investicija Spa (BNI) bez komunikacije i dogovora sa štedišama.

Vrlo ozbiljna i neprihvatljiva situacija – kaže Peter Jordan, tajnik Adiconsuma – stav Banke Italije SpA o svakoj BNI, banci je vrlo štetno za interese klijenata.

Adiconsum, talijanska organizacija potrošača s više od 122.000 suradnika osnovana 1987. na inicijativu ICFTU, za zaštitu prava potrošača .

Banke zaustavila isplate, klijenti bijesni

“Zaustavljene transakcije do srpnja zbog krize ustanove.” Mreža investicijskih banaka je obustavila isplate, nanoseći velike neugodnosti korisnicima.

STOP na mjesec dana.
Prestanak rada, komunikacija preko web stranice banke, ne uključuje financijske instrumente klijenta. Istaknuto je da je “mjera bila potrebna da bi se uhvatiti u koštac s teškom situacijom u banci.”

Lista najvećih banaka u Italiji:
1 – UniCredit Group
2 – Intesa Sanpaolo
3 – Banca MPS
4 – UBI Banca
5 – Banco Popolare
6 – BPER-Emilia Romagna
7 – Banca Popolare di Milano

 

 
Nadajmo se da se ovo više neće dešavati u talijanskim bankama, i da neće više biti “praznika banaka”, ali ako se počne sve više dešavati, biti će prekasno za vas, zato……. VADITE NOVAC IZ BANAKA !
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9373"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Moćna američka rejtinška agencija Moody’s ponovo dijeli loše ocjene. Nakon što su snižavali rejting svake godine od početka krize, svaka država je prošla isti tretman. Istodobno u Grčkoj štediše masovno dižu svoj novac s bankovnih računa u strahu od sloma domaćeg bankarskog sustava.

Ostanak Grčke u eurozoni ionako je sve nesigurniji, a sada je snižavanje rejtinga španjolskim bankama dodatno povećalo zabrinutost za daljnju sudbinu eura. Jer, Španjolska je u eurozoni četvrto gospodarstvo po veličini, pa bi zaoštravanje krize u toj zemlji moglo imati daleko veće posljedice po euro nego sudbina Grčke. Španjolska se nikako ne uspijeva izvući iz recesije i napokon početi bilježiti gospodarski rast. I snižavanje rejtinga španjolskim

Moodys opet dijeli loše ocjene

bankama je dijelom posljedica problema koje ta zemlja ima sa smanjivanjem deficita i zabrinutosti da nema dovoljno sredstava kako bi podržala banke koje imaju poteškoća.

Koliko je siguran novac štediša?

No, što konkretno u praksi znače loše ocjene rejtinških agencija? Prva posljedica je teže i skuplje nabavljanje novca na tržištu. Banke si uglavnom posuđuju novac međusobno i jasno je da loša ocjena izaziva nepovjerenje u kreditne sposobnosti dotične banke. Osim toga, takva banka teško privlači i klijente koji su spremni uložiti novac u nju. U najgorem slučaju čak može doći i do povlačenja kapitala iz banke. Ukoliko onda još i štediše počnu prazniti svoje račune, može se reći da ta novčarska institucija ima ozbiljne probleme. Posljedica: platežna nesposobnost.

Naravno, to je najgori scenarij od kojeg su europske banke još uvijek daleko. Zato građani koji imaju uloge u podružnicama banaka kojima je rejting snižen za sada nemaju razloga za zabrinutost. Pogotovo što i država jamči za štedne uloge do određene visine. Osim toga, pad rejtinga ne znači automatski platežnu nesposobnost neke banke, nego se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje pa nema direktnih posljedica po štediše.

Još više novca iz ECB-a?

Zbog takvog razvoja situacije sve su glasniji zahtjevi za daljnjim mjerama za suzbijanje krize. Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi Europska središnja banka (ECB) trebala na tržište novca izbaciti nove količine

Je li novac sigurniji kod kuće?

svježeg kapitala i sniziti referentnu kamatnu stopu na ispod 1 posto. Predlaže se i da ECB kupi još više državnih obveznica država u krizi, poput Španjolske i Italije. To bi pomoglo tim zemljama da dođu do svježeg novca pod relativno povoljnim uvjetima i stabiliziralo njihove bankarske sustave.

No, ECB za sada odbija sve te prijedloge. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi ponovo je zatražio veći angažman politike u suzbijanju krize. “ECB je izljevom krajnje jeftinog novca, ukupno bilijun eura u prosincu i veljači, dao svoj doprinos smanjivanju napetosti na tržištima”, podsjetio je Draghi i dodao da je jednostavno potrebno još vremena kako bi taj novac iz banaka stvarno stigao i do gospodarstva.

Barclay: Vlada se ne trudi održati rating

Hrvatski političari kod pada ratinga kao da nisu realni, potrošnja se nastavlja nema rezova, ali do kada?,

Vlada nije napravila dovoljno da zadrži rejting

Podsjetimo, Barclays jedna od najvećih britanskih banaka, svojim je klijentima preporučila da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države poput Litve, javlja Novi list.

Do ove sugestije došlo je nakon što su Barclaysovi analitičari posjetili Zagreb i zaključili kako hrvatska Vlada nije napravila dovoljno da se izbjegne novi pad kreditnog rejtinga i to u junk investicijsku kategoriju.
[notification type="alert"] S obzirom da Hrvatska ima 80 posto duga u euru, male su šanse da će se ići na klasičnu devalvaciju kune, pa iz Barclaysa predlažu devalvaciju kroz rast cijena ili smanjenje plaća. [/notification]

U banci su uvjereni kako će Hrvatska već u ožujku izgubiti postojeći rejting, a utješna vijest je jedino ta da misle kako to za Hrvatsku neće imati jednako katastrofalne posljedice kao što je to bio slučaj u Mađarskoj, gdje su obveznički prinosi skočili na visokih 11,3 posto.

Vlada će teško izaći na kraj sa jakim sindikatima

Analitičari su objasnili kako je Vlada krenula u pravom smjeru, podsjećajući na rezanje proračunske potrošnje, ali uz napomenu kako je to premalo i zakašnjelo. “Vladine su mjere jednokratne i nedovoljno ambiciozne”, tvrde u Barclaysu. Podsjetimo, sličan su zaključak donijeli i Fitchovi analitičari, koji su Hrvatskoj ipak odlučili dati još malo vremena za pokretanje strukturnih reformi.

Iz Barclaysa su Vladi zamjerili, kako piše Novi list, to što nije imala snagu riješiti najveće strukturalne probleme – golemi javni sektor i rigidno radno zakonodavstvo. “Neće biti lako rušiti kolektivne ugovore, uz tradicionalno jake sindikate”, napominju, sugerirajući korjenite promjene na tržištu rada i internu devalvaciju.

Devalvacija rastom cijena i smanjenjem plaća

S obzirom da hrvatska ima 80 posto duga u euru, male su šanse da će se ići na klasičnu devalvaciju kune, pa iz Barclaysa predlažu devalvaciju kroz rast cijena ili smanjenje plaća. Da stvar bude još sumornija, smatraju kako Hrvatska ove godine neće moći ostvariti rast BDP-a, čak ni uz dobru turističku sezonu, a prognozirani rast čini im se nerealan.

[notification type="error"] Barclays jedna od najvećih britanskih banaka, svojim je klijentima preporučila da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države [/notification]

Naravno, izvješće Barclaysa neće imati utjecaj na eventualno revidiranje kreditnog rejtinga Hrvatske, ali je znakovito to što se investitorima predlaže da novac povuku  iz naših obveznica i presele ga u Ukrajinu i Litvu. Riječ je o zemljama s formalno istim kreditnim rizicima i sličnim prinosima, ali imaju bolja osiguranja povrata jer ih podržava jača ekonomija.
 

 
 
izvor: dw.de, index.hr
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9149"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Sporazumom o sukcesiji bivših jugoslavenskih republika, potpisanim 2001. godine, države se obvezuju da će riješiti ovo pitanje. Međutim, ni nakon 11 godina se ništa nije promijenilo. Milijuni maraka “leže” deponirani u bankama u Sloveniji ali i Srbiji, kao depozit bivše “Invest banke”. Građani svoja prava traže na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Štediše očekuju da će do kraja godine konačno biti riješena njihova višegodišnja agonija.

Kurušić je jedan od milijun i 116 tisuća građana BiH koji su svoj novac štedjeli u bankama zemalja biše Jugoslavije, a do kojeg sada ne mogu doći jer svi peru ruke od odgovornosti. Današnja Nova ljubljanska banka iako tvrdi da nije pravni nasljednik bivše Ljubljanske banke, nastala je na njezinoj aktivi, dijelom i deponiranom štednjom deviznih štediša. U odgovoru koji su nam poslali iz Nove ljubljanske banke se između ostalog navodi: “Stara devizna štednja štediša BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije ostala je u Narodnoj banci Jugoslavije nakon njezinog raspada, što je vidljivo iz Sporazuma o sukcesiji kojeg su 2001. godine potpisale države nasljednice.”

Iz Nove Ljubljanske banke također navode da pitanje stare devizne štednje moraju riješiti države nasljednice kroz Sporazum o sukcesiji te da je Republika Slovenija isplatila sredstva po osnovu stare devizne štednje svim građanima koji su imali devizne knjižice, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Državna ili privatna imovina?

Međutim, Sporazum o sukcesiji definira imovinu bivših država, što znači da se to ne odnosi na staru deviznu štednju, jer se radi o privatnoj imovini. Na ovo ukazuje i zamjenik ministra financija BiH Fuad Kasumović koji kaže da BiH već 11 godina nije uradila ništa da bi zaštitila svoje građane: “Sukcesija se radi na državnoj imovini, a ovo je lična imovina građana kao i da ima kuću ili stan… Građani BiH su trebali iskoristiti i druge varijante ako su vidjeli da njihova vlada ne radi u ime njih nego u ime slovenske vlade. Trebali su krenuti s privatnim tužbama”.

Kako im ništa drugo nije preostalo, štediše su krenule u privatne tužbe. Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu štediša BiH Amila Omersoftić kaže da su sudovi u Sloveniji presudili u nekoliko predmeta da je novac štediša iz BiH zaista prebačen u tadašnju Narodnu banku Slovenije i da je pravni teret vraćanja novca na Novoj ljubljanskoj banci: “I to smo proslijedili Sudu u Strasbourgu s obzirom da tamo teče za nas bitan predmet na osnovu kojeg se potražuje novac od Ljubljanske banke.”

Za razliku od Hrvatske koja je na sebe preuzela isplatu štednje svojih građana a sada potražuje ta sredstva od Slovenije, BiH nikada nije preuzela te obveze. S druge strane, Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori angažiralo je jednu njemačku agenciju koja će u svim europskim institucijama pokrenuti pitanje povrata stare devizne štednje, kaže predsjednik udruženja Svetozar Nišić: “Tražili smo da mi izgradimo autoput Prnjavor-Doboj, besplatno, da ne dižu kredit od 150 milijuna. Da ovom narodu poklonimo autoput. Nema šanse. Bolje dići kredit da svi vraćate. Ali im dolazi kraj. Mi smo se sada prebacili u Europu.“ Nišić najavljuje i proteste i blokade ambasada BiH, Srbije i Slovenije u Europi kako bi se kako kaže, stalo u kraj lopovima koji su pokrali građane.

Verificirana ušteđevina u ratama ili obveznicama

Činjenica je da su entitetske vlade preuzele na sebe isplatu preostalog dijela stare devizne štednje građana BiH kroz proces verifikacije koji za Nišića predstavlja pljačku. „Federacija BiH isplaćuje do 500 eura, dok u RS isplaćuju 1.000 eura, s tim da se preostali dio isplaćuje o obveznicama s kojima se može trgovati na burzi ili ukoliko se radi o manjem iznosu u deset rata, dva puta godišnje“, kaže Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.ba: “Tako da će građani ovdje biti najviše oštećeni jer iako RS skraćuje rokove, ne isplaćuje kamate koje pripadaju građanima po zakonu”.

Prema raspoloživim podacima u BiH je 1.116.000 devinih štediša koji imaju oko tri milijarde i 200 milijuna maraka štednje. Od toga iznosa preko 300 milijuna maraka odnosi se na štednju u Ljubljanskoj banci, a 200 milijuna na Invest banku, Beograd. Štediše se nadaju da će presuda u Strasbourgu u slučaju Ljubljanske banke biti dobra osnova za tužbu protiv Invest banke, odnosno države Srbije.

Slovenija zasad šuti, Hrvatska povukla odluku o nastavku procesa protiv Ljubljanske banke

HRVATSKA Vlada je u četvrtak, 10.5.2012. godine povukla svoj zaključak od 19. travnja kada je odobrila nastavak sudskih postupaka Zagrebačke banke i PBZ-a protiv Ljubljanske banke, odnosno Nove ljubljanske banke.

Ljubljana je zatim zatražila službeno objašnjenje, a u javnosti se opet počelo govoriti o mogućnosti blokade ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.

Istoga dana kada je Vlada povukla svoju odluku, danas, stiglo je i hrvatsko objašnjenje u Ljubljanu. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec potvrdio je da je dobio pismo hrvatske kolegice Vesne Pusić. Rekao je da se novonastala situacija proučava te da će svoj eventualni komentar o tome dati sutra, javlja HRT.

Podsjećamo, štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj još nisu dobili svoj novac. Njihova potraživanja država je početkom devedesetih pretvorila u javni dug, a zatim svoja potraživanja prema Ljubljanskoj banci ustupila hratskim bankama, čime su one postale novi vjerovnici Ljubljanske banke. I dalje se ne zna tko će isplatiti dug – slovenska država, Nova ljubljanska banka ili netko treći.

Na pitanje bi li Slovenija blokirala ulazak Hrvatske u EU ako o pitanju devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci ne bi došlo do dogovora, Erjavec je rekao da je o tome prerano govoriti.
 

 

 
preneseno sa dw.de,index.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8908"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]