Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina

Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme, koje planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu.

Sada će se izraditi stručne podloge i analize koje će uključivati financijski aspekt mirovinske reforme, a potom bi radna skupina pri Ministarstvu do ljeta radila na izmjenama i dopunama sedam ili osam zakonskih prijedloga koji bi potom na jesen došli u Sabor.

Cilj Vlade je, kažu naši sugovornici, da se u sklopu ove reforme, koju od nas već godinama traži i Europska komisija, mirovinski sustav napravi održivim, ali i da se povećaju mirovine – sadašnjim i budućim umirovljenicima.

Sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, predvidio je produljenje radnog vijeka do 67. godine jednako za muškarce i žene od 2038., no EK traži da se izjednačavanje dogodi i ranije, 2030., tako da će vjerojatni prijedlog HDZ-ove Vlade biti kompromisan – da od 2033. svi idemo u starosnu mirovinu sa 67 godina života.

Sada je situacija takva da muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života. Intencija je što dulji ostanak na tržištu rada jer Europa stari, kao i Hrvatska, sve se manje djece, budućih osiguranika, rađa, ljudi žive sve dulje, a poseban problem u Hrvatskoj je što su nam mirovine male, ali ih dugo koristimo. Samo 19 posto sadašnjih umirovljenika, naime, odradilo je puni radni staž, a kroz mirovine dobiju čak 126 posto od onoga što su zaradili.

Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira na način da se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto, a intencija je da se ta penalizacija pojača.

Razmišlja se o modelu ulaganja

Sigurno je, pak, da će se ići na revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem, i to na temelju studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Studija je, naime, pokazala da je dosta tih zanimanja s pojavom novih tehnologija nestalo ili su se uvjeti rada promijenili.

Primjerice, vozač u javnom gradskom prijevozu nekada je radio u starim, razdrmanim autobusima i tramvajima, a danas većinom vozi najnovije tramvaje i buseve, sjedi na anatomskim sjedalima, u klimatiziranom prostoru za kompjutoriziranom upravljačkom pločom, pa je pitanje treba li on i dalje imati beneficirani radni staž. Jednako tako i ostali profesionalni vozači. Većina tih zanimanja upravo su u prometnom sektoru pa se tu mogu očekivati veće promjene – ili ukidanje ili smanjivanje prava.

Kao treća bitna točka ove reforme spominje se i jačanje drugog mirovinskog stupa, koji funkcionira na principu individualizirane štednje. Dakle, gotovo je sigurno da se II. stup neće ukidati, što su neki tražili, nego će se najvjerojatnije i jačati, ali pitanje je kako. Naime, svako povećanje izdvajanja za II. stup za sobom povlači ili veću poreznu presiju ili manje upliva u proračun.

Drugo je pitanje, pak, kapitaliziranosti fondova koji su od 2002. na temelju uplata osiguranika prikupili čak 93 milijarde kuna i sada Vlada razmišlja kako poticati ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Može li se tim novcem, primjerice, monetizirati prezadužene autoceste? Jer sada fondovi 76 posto novca ulažu u državne obveznice, 16 posto u obveznice drugih država, a tek 11 posto u dionice.

Procjene su da će do 2040. mirovinski fondovi vrijediti 90 posto BDP-a, ili 300 milijardi kuna. S jedne strane taj bi se novac trebao uložiti u hrvatsko gospodarstvo, a s druge strane treba biti oprezan da se ne dogodi Agrokor. Treba pogledati i cijeli sustav upravljanja fondovima – kaže naš sugovornik.

Stav je u Ministarstvu rada takav da II. stup treba ojačati, ali problem je i taj što sada od 40 milijardi kuna iz I. stupa samo 54 posto se prikupi iz doprinosa, a čak 46 posto ide iz proračuna, odnosno iz poreza. Zato je intencija da se drugi stup ojača kada udio u proračunu za prvi stup počne padati zbog prirodnog odljeva umirovljenika.

Zaposlenost

Sve ove mjere odnosit će se na buduće umirovljenike pa u Vladi razmišljaju i o tome kako povećati sadašnje mirovine, koje su sada u prosjeku za one koji su odradili 40 i više godina staža na razini manjoj od 60 posto prosječne plaće, odnosno iznose 3540 kuna. Ono što je tu krucijalno jest podizanje stope zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i demografske mjere.

Omjer onih koji rade i umirovljenika još je porazan i iznosi 1:1,19. Kako povećati sadašnje mirovine nije još poznato jer se razmišlja o nekoliko modela, ali moguće je da će se možda mijenjati i sadašnja formula za usklađivanje mirovina, što nitko od naših sugovornika ne potvrđuje, nego se samo o tome spekulira. Razmišlja se i o dodatku na najmanje mirovine.

U sklopu paketa mjera do 2020. se planira i uvođenje nacionalne mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja, a obuhvatit će osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko 100.000.

Što će se promijeniti

- produljenje radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2033.

- veće penaliziranje prijevremenih umirovljenja

- revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem

- jačanje drugoga mirovinskoga stupa

- povećanje sadašnjih mirovina (dodatak za najmanje mirovine i/ili promjena modela usklađivanja)

- uvođenje nacionalne mirovine do 2020.
 
(jutarnji.hr)