Ako ste u prirodi i oko nje, uvijek se možete osjećati dobro – to nije nikakva raketna znanost

No, prema izvješću Daily Maila, njemački znanstvenici su otkrili fizički dokaz čuda koje priroda može učiniti na psihčko zdravlje osobe.

Istraživači su proveli istraživanje kako bi procijenili regije obrade stresa u mozgu i kako se one razvijaju prilikom izloženosti življenju na rubu šume.

Znanstvenici Sveučilišnog medicinskog centra Hamburg-Eppendorf otkrili su da življenje u blizini obilja drveća smanjuje stres jačanjem područja mozga koji kontrolira obradu emocija, poznatu kao amigdala.

Amigdala je područje sive tvari u mozgu koja obrađuje pamćenje, emocionalne reakcije, odlučivanje i instinkte opstanka.

Ona također igra ulogu u seksualnoj aktivnosti i libidu ili seksualnom nagonu kod ljudi. A to je od vitalnog značaja za riješavanje anksioznosti, a za ljude koji su bili uključeni u studiju je utvrđeno da su robusniji od onih koji žive u blizini otvorenih zelenih površina, pustoši ili rijeka u urbanim područjima.

Prema istraživanju kojeg je vodila dr. Simone Kuhn: “Istraživanja o plastičnosti mozga podupiru pretpostavku da okoliš može oblikovati strukturu i funkciju mozga. Zato smo zainteresirani za uvjete okoliša koji mogu imati pozitivan učinak na razvoj mozga.”

Neke bolesti kao što su depresija, anksiozni poremećaji i šizofrenija prevladavaju u gradskim područjima kod ljudi koji su stalno izloženi buci, zagađenosti i velikom broju ljudi u već prepunim malim prostorima. Ti čimbenici doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja i ukupnoj kvaliteti života.

Nadalje je napravljena lista od strane Zipjet.co.uk, najmanje stresnih i najstresnijih gradova 2017. godine:

Najmanje stresni gradovi

1. Stuttgart, Njemačka
2. Luxembourg City, Luksemburg
3. Hannover, Njemačka
4. Bern, Švicarska
5. München, Njemačka
6. Bordeaux, Francuska
7. Edinburgh, Velika Britanija
8. Sydney, Australija
9. Graz, Austrija
10. Hamburg, Njemačka

Najstresniji gradovi

1. Bagdad, Irak
2. Kabul, Afganistan
3. Lagos, Nigerija
4. Dakar, Senegal
5. Kairo, Egipat
6. Tehran, Iran
7. Dhaka, Bangladeš
8. Karachi, Pakistan
9. New Delhi, Indija
10. Manila, Filipini

“Istraživanja ljudi na selu pokazala su da je život blizu prirode dobra za njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. Stoga smo odlučili istražiti gradske stanovnike” – rekla je Kuhn.

Koautor studije Ulman Lindenberger sa Instituta Max Planck za ljudski razvoj u Berlinu izjavio je: “Naše istraživanje po prvi put istražuje vezu između značajki urbanog planiranja i zdravlja mozga”.

U istraživanju su bile uključene 341 odrasle osobe u dobi između 61 i 82 godine koji su napravili testove pamćenja i razmišljanja i podvrgnuli se skeniranju mozga. Podaci su zatim kombinirani s podacima o vrsti okruženja u kojem žive sudionici.

Nalazi pokazuju da su gradski stanovnici koji su živjeli blizu ruba šume imali veću vjerojatnost da se bolje suočavaju sa stresom zbog amigdale koja pokazuju opće fiziološko zdravlje.

Utvrđeni su drugi čimbenici kao što su obrazovanje i razine dohotka koji nisu imali značajan utjecaj na rezultate.

NoviSvjetskiPoredak.com

U gradu Uttar Pradesh u Indiji građani su pokušali nedavno razbiti Guinnessov svjetski rekord, kada se više od tri četvrtine milijuna ljudi okupilo i posadilo 50 milijuna stabala u samo 24 sata

Studenti, dužnosnici, volonteri, i mnogi drugi – više od 800,00 ljudi, prema Associated Pressu – okupljeni uz autoceste, ceste, šumsko zemljište i željezničke pruge, bili su u velikom nastojanju da obore prethodni rekord Guinnessove knjige iz Pakistana 2013. godine.

“Pročitao sam u knjizi da je ovo drvo oslobađa najviše kisika”, AP je citirao učenika 8. razreda Shashwat Raija koji je opisao svoj izbor za sadnju u izboru biljke Ficus religiosa. “Postoji toliko koliko zagađenje u gradovima, trebamo više stabla koja proizvode kisik.”

Raijeva je želja boriti se protiv prekomjernog zagađenja na koje je reagirao i glavni ministar Akhilesh Yadav, visoki dužnosnik u Uttar Pradeshu, koji se nada da će ovaj trud povećati svijest o očuvanju okoliša i pošumljavanju.

On je kazao volonterima: “Svijet je shvatio da su potrebni ozbiljni napori kako bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida radi ublažavanja posljedica globalnih klimatskih promjena. Uttar Pradesh je napravio svoj korak u tom pogledu.”

Da bi osigurao opstanak svojeg drveta, učenik Rai je planirao navratiti često, te je rekao: “Ne želim da ova biljka umre.”

U sklopu svog zalaganja na summitu o klimi u Parizu prošle godine, Vlada Indije će tjerati svih 29 država da planira projekte sadnje za koje su dužnosnici namijenili 6,2 milijarde dolara financijske pomoći.

Indija je obećala da će povećati svoje šume za 95 milijuna hektara (235 milijuna jutara – 19 površina Hrvatske) do 2030. godine – i masovne poticati sadnje stabala.

Prema višem šumskom službeniku Sanjeev Saranu, tek oko 60 posto mladice obično prežive, jer mnoge obolijevaju ili umiru zbog nedostatka vode. Sadnja se provodi planski, a napredak mladica će se pratiti kroz niz zračnih fotografija.

“Preživljavanje takvih masovnih zasada ostaje briga za dužnosnike”, rekao je AP.

Još jedna pokrajna u Indiji ima drugačiji Guinnessov rekord u sadnji drveća. Dana 30. listopada prošle godine, 5,928 sudionika u gradu Mansa, Punjab, posadilo je 208,751 stabala istovremeno.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Rijetko da ćete danas naći djecu koja kotrljaju kolut niz brdo, penjo se na stabla, igraju “školice” ili se nabacuju loptom”

Za sve zatvorenike u svijetu je karakteristična njihova nemogućnost slobodnog kretanja. Zatvorenici u WABASH zatvoru maksimalne sigurnosti u Indiani, su nedavno su bili šokirani kada su naučili o jednoj grupi koja uživa manje vremena na otvorenom nego oni… to su djeca.

Globalno istraživanje provedeno o tome koliko vremena provode djeca na otvorenom je ubrzo postala kampanja pod nazivom “Prljavština je dobra” nakon što su rezultati pokazali nedostatak igre na otvorenom među djecom u dobi od pet do dvanaest godina.

Rezultati ankete, koju je naručila britanska kompanija koja proizvodi prašak za rublje Persil, a provedena je od strane neovisne tvrtka za istraživanje tržišta, otkrila je da 1/3 britanske djece potroši 30 minuta ili manje izvan kuće svaki dan, a svako peto dijete se ne igra uopće vani za prosječnog dana.

Istraživači su ispitli 12.000 roditelja u 10 zemalja: SAD, Brazil, Velika Britanija, Turska, Portugal, Južna Afrika, Vijetnam, Kina, Indonezija i Indija.

“U prosjeku, djeca danas provode manje vremena na otvorenom od zatvorenika.” Prema inicijativi “Prljavština je dobra”, zatvorenici dobivaju najmanje dva sata vremena vani svaki dan, dok većina djece uživaju jedan sat ili manje, u prosjeku.

Zatvorenici intervjuirani u kratkom filmu izražavaju važnost njihovog vremena na otvorenom.

“Mislim da je to vjerojatno najvažniji dio mog dana”, kaže jedan zatvorenik. To “čuva moju pamet, drži moje tijelo jakim”, još jedan, objašnjava. Još jedan zatvorenik naziva svoje vrijeme vani “ljepi velik vrhunac mog dana.”

Zatvorenici su tada pitani kako bi se osjećali da je njihovo vrijeme vani smanjeno sa dva sata dnevno na jedan.

“Mislim da bi to potaknulo više ljutnje, više – to ne bi bila dobra stvar”, jedan zatvorenik je primjetio. Još kaže da će to biti “mučenje”, dok stražar kaže: “Mislim da je rezanje vremena provedenog vani na 1 sat dnevno, potencijalna katastrofa.”

Kad u anketar kaže zatovrenicima da djeca često provode samo jedan sat na otvorenom po danu, oni su šokirani. “To je depresivno”, jedan komentira. “Penjanje na stablo, slomiti nogu; to je dio života”, drugi kaže.

“Naučite biti dijete”, još jedan zatvorenik primjećuje.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)