RAZVOJ DRUŠTVA: Da li smo došli do točke bez povratka?

adminitrix — Wed, 04 Feb 2015 11:40:58 +0000

Ako čitate znanstvenu fantastiku ili ste upućeni u futurizam, vjerojatno ste čuli da ljudi upotrebljavaju riječ “singularnost” kako bi opisali svijet sutrašnjice. Ali što to zapravo znači i odakle ta ideja potječe?

Što je singularnost?

Termin singularnost opisuje trenutak kada se civilizacija toliko promijeni da su nova pravila i tehnologije potpuno neshvatljivi prethodnim generacijama. Može se reći da je to nepovratna točka u povijesti.

Mnogi smatraju da će do singularnosti dovesti ekstremno brze tehnološke i znanstvene promjene. Ove promjene će biti toliko brze i toliko duboke, da će se transformirati svaki aspekt društva, od tijela i obitelj do vlasti i ekonomija.

Dobar način da shvatite singularnost jeste da pokušate zamisliti kako biste objasnili što je internet nekome tko je živio u 13. stoljeću. To bi bilo gotovo nemoguće. Naše vrijeme za ljude iz srednjeg vijeka predstavlja singularnost. Međutim, iz perspektive buduće singularnosti mi predstavljamo ljude iz srednjeg vijeka.

Napreci u znanosti i tehnologiji ukazuju na to da bi se singularnosti mogle događati i u kraćim razdobljima, a nitko ne zna što će one sa sobom donijeti.

Samo pričanje o singularnosti je paradoks, pošto je to pokušaj da se zamisli nešto što je po definiciji nezamislivo. Međutim, to nije zaustavilo mnoge pisce znanstvene fantastike i razne futuriste da to urade.

Odakle potječe termin “singularnost”?

Pisac znanstvene fantastike, Vernor Vinge, popularizirao je ideju singularnosti u svom eseju “Tehnološka singularnost” iz 1993. godine. On je tamo singularnost opisao na sljedeći način:

“To je točka u kojoj se stari modeli moraju zamijeniti i u kojoj nastaje nova realnost. Kako se približavamo više toj točki, ona će se širiti sve više i više među ljudima dok ne postane normalna. Međutim, čak i kada do nje dođe, ona bi još uvijek mogla biti veliko iznenađenje.”

Vinge je konkretno označio pojavu umjetne inteligencije kao dokaz singularnosti. “Nalazimo se na rubu promjene koja se može usporediti s usponom ljudskog života na Zemlji”, napisao je. “Točan razlog ove promjene jeste neminovna kreacija tehnologije entiteta s većom inteligencijom od ljudske”.

Ken McLeod u svojoj knjizi “Cassini podjela” opisuje singularnost kao “radost za štrebere”, što je postao popularan način za opisivanje singularnosti (on zapravo nije izmislio tu frazu, već ju je pronašao u jednom Satiričkom eseju iz devedesetih godina). Katarina Valente je nedavno raspravljala o tome da u termin treba ubaciti i “osobnu singularnost”, točku u kojoj osobe postaju toliko izmijenjena da ne mogu prepoznati svoju prethodnu ličnost.

Koje tehnologije će najvjerojatnije prouzročiti sljedeću singularnost?

Kao što je već navedeno, smatra se da je umjetna inteligencija jedna od tehnologija koja će kod mnogih izazvati singularnost. Autori poput Vingea i Ray Kurzwella smatraju da će umjetna inteligencija izazvati singularnost iz dva razloga.

Prvi je taj što će novi oblik inteligentnog života potpuno promijeniti naše shvaćanje o sebi kao ljudima. Drugo, umjetna inteligencija će nam omogućiti da razvijemo nove tehnologije mnogo brže nego što smo to mogli prije. Posljedica nastanka umjetne inteligencije jeste razvitak robota koji mogu raditi sa, ali i bez ljudi.

Među tehnologijama singularnosti nalaze se i molekularni strojevi koji se sami obnavljaju tj. autonomni nanoboti, ali i mnoge druge stvari.

Ideja je da, ako možemo napraviti strojeve koji upravljaju materijom na atomskoj razini, možemo i kontrolirati svijet na nevjerojatan način. A što ako bi ove mašine mogle raditi same? Tko zna što bi se moglo dogoditi.

Tamniju viziju ove singularnosti su opisali Greg Ber u knjizi “Glazba krvi” i Bill Joy u eseju “Nismo potrebni budućnosti”, dok je optimističnu viziju obradio Rudy Raker u knjizi “Postsingular”.

Na kraju, singularnost se prožima i kroz sintetsku biologiju, genetički inženjering i druge životne znanosti koje će omogućiti kontrolu nad ljudskim genomom. Zahvaljujući tome, mogli bismo stvoriti nove oblike života i promijenimo kurs ljudske evolucije, ali i promijeniti mehanizme zbog kojih starimo. Mnogi futuristi, od Kurzwella i Branda do znanstvenika poput Obriana de Graya, ukazali su na to da će ekstremna ljudska dugovječnost biti ključan dio singularnosti.

Da li se singularnost već nekad desila?

Singularnost se obično promatra kao nešto što će se dogoditi u budućnosti, ali može iskoristiti i da opiše transformacije iz prošlosti, kao što je gorespomenuti primjer za 13. stoljeće.