Većina studija o spavanju usredotočena je na nedostatak sna. Međutim, postoji vrlo malo istraživanja o mogućim posljedicama koje su vezane za za previše spavanja

Znanstvenici na “Institutu za mozak i um” su otkrili da oni koji su spavali manje ili više od preporučenih sedam do osam sati su imali loše kognitivne performanse u odnosu na one koji su dobili dovoljno sna.

Ovo otkriće je bilo dio preliminarnih rezultata najveće svjetske studije o spavanju koja je objavljena u časopisu Sleep.

Studija, u koju je bilo uključeno više od 40.000 ljudi iz cijelog svijeta, koristila je opsežne upitnike i različite aktivnosti koje su imale za cilj utvrditi učinke sna, kao i nedostatak ili prekomjerni učinak sna na kognitivne performanse osobe.

Sveukupno, u ovom istraživanju bilo je 12 testova koji su vrednovali stvari poput kratkotrajne memorije, planiranja i izvršnih funkcija pa sve do komunikacijskih vještina.

“Doista smo željeli zabilježiti navike spavanja ljudi diljem svijeta. Očito, bilo je mnogo manjih studija o spavanju ljudi koje su provedene u laboratorijima, ali željeli smo saznati kakve su navike spavanja u stvarnom svijetu“ – rekao je profesor Adrian Owen sa Instituta za mozak i um, koji je također jedan od autora studije.

Iz svoje studije, istraživači su otkrili da je optimalna količina sna koja je potrebna za održavanje učinka mozga na vrhuncu – sedam do osam sati.

To je u skladu s onim što liječnici godinama govore ljudima. Nažalost, gotovo polovica sudionika je spavala manje od 6,3 sati po noći. Što je još više zabrinjavajuće je to što su oni koji su spavali najviše četiri sata po noći imali kognitivne performanse na razini čovjeka koji je od njih bio stariji 9 godina.

Nadalje, oni koji su spavali više od osam sati bili su jednako negativno pogođeni kao i oni koji nisu imali dovoljno sna. Ovi učinci sna jednako su opaženi kod svih odraslih osoba bez obzira na njihovu dob.

Među različitim aspektima kognitivnih funkcija, istraživači su otkrili da su razmišljanje i verbalne sposobnosti bile najviše narušene kod previše spavanja. U međuvremenu, kratkoročno pamćenje je bilo najmanje pogođeno.

Na pozitivnijem primjeru, studija je također pokazala da san u jednoj noći može značajno utjecati na kognitivnu funkciju osobe.

To se temeljilo na boljim performasama sudionika koji su spavali dulje nego prije u usporedbi s onima koji su dobili uobičajenu količinu sna ili su spavali duže. Dakle, ako imate veliki test ili sastanak, pobrinite se da se dovoljno odmorite barem u noći prije toga.

Sveukupno gledano, rezultati ove studije pokazuju da je za postizanje vrhunskih kognitivnih performansi preporučljivo spavati sedam do osam sati jer sve što je ispod ili iznad može negativno utjecati na te funkcije.

Ostali zdravstveni rizici povezani s previše sna su: kronična upala, osjetljvost na bol, smanjena plodnost, smanjena tolerancija glukoze, povećanje težine, veći rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, glavobolje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Življenje u trenutku (ovdje i sada) smanjuje stres kod učenika tijekom ispitnih rokova, pokazala je studija koja je objavljena u časopisu The Lancet

Studija je također pokazala da budistička meditacija pojačava ukupnu dobrobit učenika. Ovaj stari oblik meditacije je preporučen od strane Nacionalne zdravstvene službe kako bi se ljudi osjećali bolje.

Življenje u trenutku ili pomnost – je stanje aktivne, otvorene, namjerne pažnje usmjerene na sadašnjost. Postajući pomnim, shvaćate da vi niste svoje misli, te postajete promatrač svojih misli iz trenutka u trenutak bez da ih osuđujete.

Savjetovanje na sveučilištu je poraslo za 50 posto od 2010. do 2015. godine u nekim dijelovima Velike Britanije, zbog toga jer studenati više pate od mentalnih zdravstvenih problema.

„Studenti koji su prakticirali pomnost su imali niže reuzltate stresa za vrijeme ispita, što sugerira da pomnost pomaže izgraditi elastičnost misli protiv stresa”, rekao je glavna autorica istraživanja dr Julieta Galante.

Zapravo, pozitivni učinci se mogu detektirati u roku od samo osam tjedana na tečaju pomnosti, rekli su istraživači.

Autor studije Peter Jones na Sveučilištu u Cambridgeu je dodao: „Dokazi pokazuju da trening pomnosti može pomoći ljudima da se nose sa akumuliranim stresom. Dok ove benificije mogu biti slične nekim drugim preventivnim metodama, pomnost može biti korisna kao dodatak sveučilišnim savjetodavnim uslugama.

U svezi razvoja, studija koja je objavljena u listopadu 2017. godine pokazala je da sudjelovanje u vježbama pomnosti ublažava napetost za čak 51 posto, poboljšavanjem regije mozga koja reagira na pozornost, suosjećanje i funkciju.

„Empatija, suosjećanja i vaša perspektiva su ključni elementi za uspješne socijalne interakcije, rješavanje sukoba i suradnje, ti rezultati su vrlo relevantni”, rekla je glavna autorica prof. Tania Singer iz Instituta Max Planck za ljudske kognitivne znanosti u Njemačkoj.

#Ranija studija je doprinijela zaključku da pomnost smanjuje stres

Desetak znanstvenih dokaza iz različitih sveučilišta – uključujući i sveučilišta u Massachusettsu i Sveučilište Oxford – pokazala su da pomnost, ne samo da smanjuje javljanje stresa, već i uspostavlja osjećaj elastičnosti, tako da budući stresori jedva imaju traga na tjelesnu dobrobit.

Prema tim istraživanjima, uz pomoć pomnosti puno bolje razmišljuamo prije nego reagiramo, čime sprječavamo izvršenje impulzivnih poteza i omogućava vam luksuz da možete izabrati informirani izbor. Ona također pomaže u boljem razumijevanju svojeg tijela i kako se opustiti i dobiti energiju.

Biti svjestan također može pomoći da postanete osjetljivije na potrebe vašeg tijela, pomaže vam da saznate postoji li možda neki problem svojstven sa vašim i kako to na vrijeme riješiti, studije su pokazale.
 
NoviSvjetskiPoredak.com