Ukrajinci se spremaju za rat s Rusijom. Njihov cilj je – osvajanje Krima. O tome je ministar unutarnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov govorio u emisiji “Pravo na vlast” na kijevskom kanalu “1 + 1″

On je izjavio da “država Ukrajina priprema oružani napad na Krim i radi na formiranju specijalnih jedinica, koje će biti spremne vratiti poluotok”.

“Nama je potrebna nova vojska, nova Nacionalna garda i nova policija. Time se sada bavi država Ukrajina. Mi moramo ponovo sve to stvoriti i Krim će ponovno biti s nama, uz našu volju. Siguran sam da će se to dogoditi “, rekao je Avakov.

Pomoć u formiranju oružanih jedinica Kijevu pružaju i krimsko-tatarski ekstremisti

Prema riječima Avakova, formiranjem posebne jedinice Nacionalne garde sada se bavi i “šef patrolne policije Vinice – krimski Tatarin”, a u to su uključeni i deputati Vrhovnog rada Mustafa Džemiljev (inače, bivši čelnik neregistrirane u Rusiji organizacije “Medžlis krimsko-tatarskog naroda” ) i refat Čubarov.

“Taj projekt se sprema kako bismo bili spremni vratiti Krim. Ja sam uvjeren da će se to dogoditi onda kada mi budemo jaki i budemo spremni”, istakao je ukrajinski ministar.

Kako je ranije objavljeno, paralelno se radi i na stvaranju novog dobrovoljačkog bataljona, koji bi trebao biti oformljen u ožujku ove godine u sastavu Nacionalne garde i po NATO standardima.

Jedan od organizatora blokade Krima, Lensur Islamov, izjavio je da se u dobrovoljački krimsko-tatarski bataljon dosad prijavilo 300 ljudi.

On je rekao da dolaze ljudi iz cijele Ukrajine – Ukrajinci i krimski Tatari, a da odbijaju samo one koji su se ogriješili o zakon.

“Sve se kreće, ljudi dolaze, mi ih razmještamo”, rekao je Islamov, ističući da će “odabrani” proći strogu provjeru za ulazak u redove Nacionalne garde.

Inače, glavna tužiteljica Krima Natalija Poklonska prošlog mjeseca je priopćila da su sva trojica organizatora prehrambene i energetske blokade Krima stavljeni na tjeralicu – Džemiljev i Čubarov na međunarodnu, a Islamov na federalnu.

Dobrovoljački bataljon će imati 560 ljudi, a nosit će ime Noman Čelebidžihana, krimsko-tatarskog političara, prvog muftije muslimana Krima, Litva, Poljske i Bjelorusije i autora teksta nacionalne himne krimskih Tatara.

Osnovni zadatak bataljona, prema riječima Islamova, biti će “oslobođenje Krima”, a bataljon će organizirati napade “gdje oni i ne sanjaju”.

Islamov je objelodanio da je tursko Ministarstvo obrane već pružilo pomoć bataljunu u vidu kompleta maskirnih uniformi i čizama.

On je rekao da se financiranje trenutno odvija preko volontera, iako Ankara opskrbljuje bataljon odjećom i obućom.

Moskva je već obratila pažnju na osnivanje bataljona uz potporu Turske. Predsjednik Odbora ruske Dume Rusije za sigurnost i borbu protiv korupcije Irina Jarova je još krajem prošle godine izjavila da je pomoć koju Turska pruža ukrajinskim diverzantima potvrdila njen status izdajnika.

Po mišljenju Jarove, Europa je odavno trebaloa shvatiti da gledajući kroz prste svojim “štićenicima” stvara realnu opasnost za sebe samu.

Podsjetimo, 16. ožujka 2014. godine na Krimu je održan referendum o statusu poluotoka – više od 96 posto stanovnika glasovalo je za povratak regije u sastav Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 21. ožujka iste godine zakon o ratifikaciji sporazuma o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Rusije, kao i ukaz o formiranju Krimskefederalne županije.

Unatoč volji naroda i uvjerljivim rezultatima referenduma, Kijev je odbio priznati ujedinjenje Krima s Rusijom i smatra poluotok “okupiranom” teritorijem. U Moskvi ističu da je održavanje referenduma na Krimu u skladu s normama međunarodnog prava i Ustava UN.

Ukrajinski predsjednik petro porošenko odredio je 24. siječnja “mapu puta za povratak Krima”.

Slična priča kao i na Balkanu, i znamo što se dalje desilo…
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)