Predsjednik Trump je naredio agenciji NASA da pošalje astronaute na Mjesec „prvi put” – aludirajući kako vjeruje da je slijetanje na Mjesec 1969. godine – lažirano

Trump je rekao svemirskoj agenciji da želi čvrsto zabosti američku zastavu na površinu Mjeseca, i također uspostaviti prisutnost na Marsu.

„Ovaj put ne samo da ćemo zabosti našu zastavu i ostaviti naš trag, mi ćemo uspostaviti temelje za eventualnu misiju na Mars i, možda jednog dana, na mnoge svjetove izvan našeg Sunčevog sustava”, rekao je predsjednik u govoru.

Na predsjednikovoj strani dok je ovaj tjedan potpisivao „Direktivu svemirske politike 1” u ponedjeljak je bio astronaut misije Apollo 17 Harrison Schmitt, jedan od posljednjih dvoje ljudi koji su ikada hodali po Mjesecu, u misiji koja se dogodila prije 45 godina.

Od tog vremena, niti jedan čovjek se nije odvažio poletjeti izvan Zemljine orbite. NASA nema ni vlastitu svemirsku letjelicu, nakon što je poslala u mirovinu Space shuttle u 2011. godini.

Zašto je to napravila sa jedinom svemirskom letjelicom koja je američke astronaute mogla poslati u svemir?

Amerikanaci trenutno lete do Međunarodne svemirske stanice u ruskim kapsulama, iako se privatni svemirski taksiji očekuju da će se uvesti iduće godine.

Za sada krajnji cilj ljudskog istraživanja u svemiru ostaje Mars.

„Ovaj put ne samo da ćemo posaditi našu zastavu i ostaviti naš trag, mi ćemo uspostaviti temelje za eventualnu misiju na Mars i, možda jednog dana, prema drugim svjetovima van Sunčevog sustava”, rekao je Trump.

Točno kako doći do Marsa, međutim, je predmet za raspravu unutar svemirske zajednice.

Mnogi vide Mjesec kao najbolju odskočnu dasku, uključujući američkog republikanca Jim Bridenstinea, koji je Trumpov izbor za čelnika agenacije NASA.

Općenito, prvi pristup politici leta na Mjesec od strane Trumpove uprave je jasno artikulirao potpredsjednik Pence na sastanku Nacionalnog Svemirskog vijeća u listopadu.

Zato je John Logsdon, povjesničar na Sveučilištu George Washington rekao da najava u ponedjeljak nije došla kao iznenađenje. „Sada je pitanje da li će Bijela kuća predložiti i Kongres odobriti odgovarajuća sredstva potrebna za provedbu riječi u stvarnost”, kaže Logsdon.

Doista, zapravo dobivanje sredstava za postizanje ambicioznih svemirskih planova predsjednika je višegodišnji problem za NASA-u.

Vraćanje astronauta na Mjesec je bio plan pod predsjednikom Georgeom W. Bushom, koji je pozvao na izgradnju baze na Mjesecu i uspostavi ljudske prisutnosti.

No, kada je odbor pregledao ljudski svemirski program 2009. godine, postojao je nesrazmjer između opsega programa i novca na raspolaganju za podršku programu. Istraživanje izvan niske Zemljine orbite nije bio izvediv bez milijardi dolara financiranja.

Postavlja se pitanje otkuda su im došle milijarde dolara za financiranje mjesečevih misija 1969. godine i nadalje?

Štoviše, mnogi zabrinuti da bi NASA ostala na sivoj mjesečevoj prašini i da se nikada ne bi preselila na Crveni planet.

To je razlog zašto je Obamina administracija pomaknula fokus s Mjeseca na „fleksibilnim put” koji će ciljati nove destinacije, poput asteroida, da bi astronauti putovail dalje u duboki svemir. Malo previše nelogičnosti, za “jednostavno” slijetanje na Mjesec.

Ali misija na asteroide se pokazala mnogo težom nego što se očekivalo. Na kraju, NASA je predložila da uz pomoć robota odvuku dio asteroida i stave ga u orbitu oko Mjeseca, gdje bi astronauti proučavali svemirsku stijenu.

Takozvana “Misija za preusmjeravanje asteroida” nije dobila vrlo entuzijastičnu podršku od svemirske zajednice i kongresa.

NASA je nedavno radila na planovima za nešto što se zove “Deep Space Gateway”, ispostavu u orbiti oko Mjeseca.

I po nalogu Kongresa svemirska agencija je počela sa izgradnjom nove divovske rakete i kapsule za duboki svemir. Vozilo bi trebao imati svoj prvi probni let u 2019., kada će poslati kapsulu bez ljudske posade do Mjesečeve orbite prije povratka na Zemlju.

Ali zašto bez ljudske posade kada su već bili nekoliko puta na Mjesecu i na njemu hodali?

Dužnosnici u Trumpovoj upravi su zatražili da NASA uzme u obzir stavljanje čovjeka na taj let, ali NASA je na kraju odustala. Prva misija sa ljudskom posadom na toj NASA-inoj letjelici bi se trebala dogoditi do 2022. godine.

Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao direktivu o tome da SAD treba letjeti na Mjesec i Mars, poznati ruski inozemna politički komentator Aleksej Pushkov javno je postavio pitanje:

“Pa kako će doći do Mjeseca kada ne mogu doći do Međunarodne svemirske postaje bez ruskih raketnih motora?” (Sean Adl-Tabatabai,YNW)
 

Tune in as President Trump signs Space Policy Directive – 1: https://t.co/huc4PDVyoC

— The White House (@WhiteHouse) December 11, 2017

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Više od 90 posto vrhova naše konoplje izvezeno i prodano u zemlje EU-a. U Češkoj, Austriji, Danskoj, od naše se konoplje se izrađuje i lijek – hrana, koji nije halucinogen kao ovaj koji uvozimo

Sada se na našem tržištu mogu naći proizvodi s CBD-om uvezeni iz Češke ili Austrije napravljeni od naše konoplje

Dr. Paula Hornbyja, magistra biokemije i doktora patologije, kanadski je Savezni odjel odgovoran za poboljšanje zdravlja, ovlastio da legalno analizira konoplju. On je autor brojnih članaka i studija koji se odnose na ovu biljku.

Hornby kaže kako kanabidol – CBD – ima bolju medicinsku budućnost od tetrahidrokanabinola THC-a, iako oni sinergijski učinkovito djeluju protiv mnogih bolesti. Najveća razlika između THC-a i CBD-a je ta što je THC psihoaktivan i može dovesti do potencijalno neugodnog, ali ne i fatalnog predoziranja. Taj se učinak ne pojavljuje kod CBD-a.

Za kanabidol CBD je klinički dokazano da je snažan antioksidans i antiupalni lijek, te pridonosi olakšavanju bolova s izrazitim smanjenjem anksioznosti.

Kanabidol CBD se obično preporuča kao drevni lijek za mentalnu jasnoću, fokus i anksiolitička svojstva, preporučuje se i kod raka kože, pluća, debelog crijeva. Djeluje protuupalno i protuepileptično.

Treba nam više CBD-a, a manje THC-a

Iako djeluju u sinergiji, očito da nam treba više ljekovitog CBD-a, a manje halucinogenog THC- a. Kako sam naveo u prošlom broju, u Hrvatskoj je ove godine legalno zasijano 1680 hektara tzv. industrijske konoplje. Iako našim političkim strankama, s više ili manje zelenih nijansi, ova konoplja nije interesantna, mnoge njene sorte imaju upravo idealan omjer CBD-a i THC-a.

Neke od njih imaju i do 20 puta više CBD-a od THC-a, s time da halucinogeni, ali ipak u manjoj količini potreban THC, ne prelazi dopuštenih 0,2 posto. Destilacijom ili nekom drugom vrstom ekstrakcije iz ove konoplje se može dobiti smola – ulje sa 0,95 posto THC-a i 20 posto CBD-a. Ulje – smola, s ovim omjerima, dopušteni su u Austriji i Švicarskoj ne kao lijek, već kao – hrana.

Zato je više od 90 posto vrhova naše konoplje izvezeno i prodano u zemlje EU-a. U Češkoj, Austriji, Danskoj, od naše se konoplje se izrađuje i lijek – hrana koji nije halucinogen kao ovaj koji uvozimo. Sada se već na našem tržištu mogu naći proizvodi s CBD-om uvezeni iz Češke ili Austrije koji su napravljeni od naše konoplje.

Tako smo mi opet postali sirovinska baza za razvijenije zemlje, a naše su se stranke izborile za uvoz nizozemske „trave“ sa čak 9 posto THC-a koji će naši pacijenti inhalirati s neizvjesnim ishodom apsorbiranja ljekovitog CBD-a. Prije, sada i već više od 40 godina, hipici su pušili „travu“ s tim postotkom THC-a. Danas već postoje sorte indijske konoplje koje imaju i 25 posto THC-a i kad se to „obradi“ u kuhinji, dobit ćete pripravak koji uzet u minimalnoj količini, poput zrna riže – lako može dovesti do predoziranja. Ako to uzmete, spavat ćete danima, a uhvatit će vas i panika.

Naravno da će bolesnicima s jakim bolovima biti potrebna veća količina THC-a koji je sigurno bolji od morfija. Ipak, zašto oni bolesnici koji žele i mogu bistrog uma pobujediti svoju bolest ne bi dobili baš ovo što u Austriji smatraju hranom.

Prisiljeni na rad u inozemstvu

Kod nas još uvijek nije donesen pravilnik koji bi regulirao preradu i promet industrijske konoplje. Za nas koji se njome bavimo, najbolje bi bilo da dok su još granice otvorene i dok Austrija prima Sirijce, emigrirati u Klagenfurt i tamo započeti proizvodnju smole CBD-a s malim postotkom halucinogenog THC-a. Dodavat ćemo ga u razne prehrambne proizvode – med – i izvoziti ga ne sve strane svijeta, pa čak i u Hrvatsku.

Kuće od konoplje

Kako god se složile postizborne koalicije u ovom Apsurdistanu od države, na godinu će se sijati još više industrijske konoplje koja je cijenjena i kao građevinski materijal. U Francuskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj… već se grade kuće od tzv. konopljinog betona koji se dobiva od vapna i konoplje. Dva puta je čvršći i šest puta lakši od klasičnog betona. Ne treba mu ni armatura.

S jednog hektara konoplje i to ove naše industrijske, u idealnim uvjetima može se dobiti i do 50 kilograma cijenjene smole – ulja CBD-a, uz još 7 tona zelene mase. Neke države vlasnike ovakvih građevina oslobađaju komunalne naknade i do 15 godina, jer je njihova ekološka kuća vezala ogromnu količinu ugljičnog dioksida…

Njemci ju koriste i u auto industriji, Amerikanci dijelove svog space shuttlea ojačavaju konopljinim vlaknima, a mi ćemo im ju saditi, ositi, suštiti i – dopremiti. Oni su očito pametniji i sposobniji od nas i kad je prerade, dogovorit će se sa našim ministrom zaštite okoliša da nam skupo prodaju cigle. Ne obične, bit će to cigle od naše konoplje.
 
(dnevno.hr/uredio:nsp)