Reagirala je i katalonska opozicija, čija liderica Inés Arrimadas kaže da Puigdemontov čin predstavlja udar na demokraciju, parlament, Španjolsku i Europsku uniju

Dok je Carles Puigdemont u utorak držao govor u parlamentu koji su tisuće stanovnika Barcelone pratile na golemom zaslonu na središnjem gradskom trgu, jedni su plakali od ganuća, drugi su bili zbunjeni, a treći su ga slušali s prijezirom

Kada je katalonski predsjednik govorio o “neovisnosti” svoje pokrajine, Merce Hernandez (36) je bila ganuta do suza. “Kakvo uzbuđenje, ovo je povijesni dan. Sretna sam”, rekla je.

Puigdemontov govor “čini mi se savršen, to sam i očekivao”, rekao je Albert Llorens, 69-godišnji umirovljenik.

No, pristaše neovisnosti nisu bili sasvim zadovoljni, budući da je Puigdemont u govoru poručio da “odgađa proglašenje neovisnosti kako bi ovih dana mogao početi dijalog” sa središnjom vladom u Madridu.

“U biti smo zadovoljni, ali smo očekivali više”, dodao je Pere Valldeneu (66) koji je došao čuti predsjednikov govor. “Ništa se neće dogoditi jer Madrid to neće dopustiti”, požalio se.

Sheila Ulldemolins (28) je sažela mišljenje velikog broja ljudi koji su bili na trgu. “Bio je to neodređen govor”, rekla je.

Na fotografijama s mjesta događaja vidljiva je velika promjena raspoloženja: uoči Puigdemontova govora vladala je euforija, a kada je on prvo odgođen, mogla se vidjeti napetost da bi se dobrim dijelom nakon završetka obraćanja atmosfera pretvorila u žalost. Neki su i zaplakali.

Nakon Puigdemontova izlaganja koji je trajao gotovo sat vremena, Trg luka pobjede počeo se polako prazniti.

Nakon 1. listopada i zabranjenog “referenduma” o samoodređenju Katalonije, na kojemu se više od 90 posto glasača izjasnilo za odcjepljenje, po podacima katalonskih vlasti sklonih neovisnosti, Puigdemont se našao pod golemim pritiskom: s jedne strane pristaša trenutačnog razlaza s Madridom, s druge, španjolske konzervativne vlade koja čitav proces smatra protuzakonitim te Katalonaca koji žele ostati u sastavu Španjolske.

Krize se pribojavaju i gospodarski krugovi. Neke tvrtke su već premjestile sjedište izvan Katalonije.

Nikakav dijalog zasad nije na pomolu i Španjolska je u najgoroj krizi od ponovne uspostave demokracije 1977.

I sami Katalonci su podijeljeni o tom pitanju. Većina ih se čak izjasnila protiv neovisnosti u anketi provedenoj u srpnju.

Oštra reakcija

Reakcija Madrida na rezultat referenduma bila je oštra. Premijer je zaprijetio uspostavom direktne vladavine nad Katalonijom, odnosno aktivacijom nikad prije korištenog Članka 155. španjolskog Ustava, koji središnjoj vladi omogućava da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona “ne ispunjava obveze koje joj nameću Ustav ili drugi zakoni ili se ponaša na način koji ozbiljno šteti općem interesu Španjolske”.

Pritisak će se samo još više pojačavati.

Oglasila se i Europska unija, zabrinuta zbog posljedica koje bi neovisnost Katalonije mogla imati izvan granica Španjolske. Jasno je dala do znanja da bi izlazak Katalonije iz Španjolske značio izbacivanje te regije iz Europske unije.
 
(jutarnji.hr)