Kako diplomatska kriza između Amerike i Turske ide dalje, bankarski establišment je očito krenuo u ekonomsko razaranje Turske

S&P Global rejtings bi za koji dan trebao ažurirati financijska tržišta o tome kakva je kreditna sposobnost Turske

Ulagači su već isporučili svoju kolektivnu presudu uvećavajući troškove zaduživanja nacije i šaljući vrijednost lire na još jedno dno ovog tjedna.

No čelnici Turske su vrlo ljutito odgovorili na ono što izgleda kao neizbježan pad u nekom trenutku koji će postaviti scenarij za sljedeće poglavlje u razvijanju gospodarske drame u zemlji.

Turska je trenutno ocijenjena BB-om kod kreditne agencije S&P, tri razine ispod investicijskog stupnja, i jedan korak niže nego u svibnju. S&P je svoju odluku pripisao riziku Turske od “pregrijavanja i ekonomije koja je financirana kreditima”.

Kreditna agencija Moody’s je stavila Tursku jedan stupanj više nego na skali agencije S&P, na Ba2.

Njegova najnovija akcija također je bila smanjenje kreditnog rejtinga zemlje, za jednu razinu u ožujku. No, u lipnju je objavljeno da je Moody’s razmišljao o daljnjem rezanju kreditnog rejtinga, nekoliko tjedana prije izbora, potaknvši ljutu reakciju administracije.

„Ako Bog da, mi ćemo provesti operaciju protiv agencije Moody’s nakon 24. lipnja,” – rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan, objavila je Anadolu Agency.

Prateća odluka o smanjenju kreditnog rejtinga 17 turskih banaka bila je “neetična”, prema glavnom šefu turskog bankovnog regulatora Mehmetu Ali Akbenu.

Srećom, čini se da vlada nije slijedila te prijetnje. No, u trenutačnoj febrilnoj klimi, s Erdoganom koji optužuje “ekonomske plaćene ubojice” da nanose štetu za koju od smatra da se “ne razlikuje od pokušaja vojnog udara”, provedba naglog pada kreditnog rejtinga bi kod investitora u obveznice mogla izazvati žestoku reakciju.

To bi prijetilo da će potkopati sporazum koji je sklopljen kada se lira stabilizirala nakon što je u ponedjeljak dosegnula rekordni pad od 7,23 dolara u odnosu na dolar.

Ali ako Erdogan zaprijeti odmazdom protiv tvrtki kreditnih rejting tvrtki zbog bilo kakvog dodatnog spuštanja kreditnog rejtinga, investitori bi mogli odlučiti da je njihov kapital bolji ako se ne ulaže u zemlju koja ima malo poštovanja prema svjetskom bankarskom establišemntu ili nezavisnim financijskim institucijama čiji je cilj držati političare pod svojom kontrolom.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Rating agencije Standard & Poor’s (S&P), Moody’s i Fitch grupa često se optužuju za provođenje dvostrukih standarda pri financijskim procjenama zemalja, tvrtki i financijskih instrumenata

RT je razgovarao sa stručnjacima o ovoj pristranosti.

“Apsurdno je kada je Rusija, zemlja sa petim po redu svjetskih zalihama fizičkog zlata i zlatnim rezervama od 450 milijardi dolara, imala ocjenu nižu od investicijskog stupnja i blizu statusa “smeće” (junk) poput nekih latinoameričkih zemalja koje imaju daleko manje pouzdanu razina zaštite financijskog sustava” – izjavio je za RT analitičar TeleTrade Petr Pushkarev.

Drugi primjer nepravednih ocjena je Brazil, prema Pushkarevu.

“Kreditna ocjena takve ogromne i bogate zemlje kao što je Brazil je BB-, prema dvije “od velike trojke” rating agencije – isto kao i prošle godine 2001. Zemlja je tijekom tog vremena doživjela veliki razvoj, i cijela organizacija BRICS je postala mnogo ujedinjenija i jača” – rekao je.

Unatoč tome, Brazil ima isti rating kao i Bangladeš, analitičari su potvrdili.

Ne slijede svi investitori savjete “velike trojke”, a oni koji su uložili u rusko ili brazilsko gospodarstvo uživali su u jačanju rublja i brazilskog reala, rekao je Pushkarev.

Međutim, hedge fondovi, mirovinski fondovi i mnogi ulagači još uvijek gledaju na ocjene ‘velike trojke’ pri ulaganju, a zemlje u razvoju gube novac.

Pushkarev je rekao da kada je agencija S&P bila prisiljena smanjiti američki rejting od AAA na AA+, “ogorčenost i pritisak američke vlade bili su toliko veliki da tada, unatoč rastu javnog duga i deficitu proračuna, nije bilo novih izmjena američkih rejtinga, a ostale agencije nisu dalje snižavale rating SAD-a. “

Vladimir Rozhankovsky, analitičar globalnog investicijskog fonda FX, izjavio je kako je vrlo teško dokazati da su agencije “velike trojke” pristrane u svojem ocjenjivanju. Bilo je mnogo suđenja protiv tih tvrtki, ali njihova pristranost još uvijek nije dokazana.

“Agencije koriste interne modele bodovanja, koje su njihove vlastite metode i zbog toga nisu obvezne otkriti informacije o njima” – rekao je analitičar RT.

Štoviše, agencije tvrde da ako vam se ne sviđaju ocjene, nemojte ih koristiti, rekao je.

Rozhankovsky je rekao da je loša procjena sintetičkih kolateraliziranih dužničkih obveza (SCDO) dovela do najveće globalne krize još od vremena Velike depresije 1929. godine.

Unatoč optužbama da su pokrenuli krizu, S&P, Moody’s i Fitch nisu učinili gotovo ništa kako bi od tada promijenili kriterije ocjenjivanja, dodao je.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Prošli tjedan je za američko tržište dionicama bio najgori tjedan u protekle četiri godine, analizira Business Insider

Premda se američko tržište uspješno opiralo grčkoj dužničkoj krizi, čini se da ga je teško pogodila prošlotjedna nenadana devalvacija kineske nacionalne valute. No, ništa situacija ništa drugačija nije bila ni na velikim europskim i azijskim tržištima koja su sva redom svoja poslovanja završavala u minusu.

O ozbiljnosti situacije dovoljno govore podaci da je, primjerice, burzovni indeks Dow, koji prije neki dan pao za 500 bodova, nije od studenog 2008. padao za više od 300. S&P 500 pao je za 5% premda od svibnja 2012. nije padao ispod 4%, a više od 100 bodova u pet dana nije gubio već dulje od sedam godina. Vix, kategorija poznata i kao burzovni indeks straha, skočio je jučer za 25% i tako zabilježio svoj najveći skok ikad.

Problematičan prestanak rasta kineske ekonomije

Velik utjecaj na stabilnost globalne ekonomije ima, naravno, razvoj kineskog tržišta, drugog najvećeg gospodarstva na svijetu. Osim što je Kina prošli tjedan devalvirala Yuan, njezine su vlasti ovaj tjedan obznanile da manufakturna prozvodnja dosegla svoj minimum što je trenutačno utjecalo na azijsko burzovno stanje.

Glavni indeg šangajske burze pao je za 4,3%, a Shenzhen je tjedan zatvorio s padom ondeksa op 5,4%. Hong Kong je, doduše, pao samo za 1.5%, ali samo zato što su mešetari Hang Senga prošli tjedan odlučili investirati ovogodišnju cjelokupnu zaradu. Japanski Nikkei 225 tjedan je zatvorio s monusom od 3%.

Loše se poslovalo i na europskim burzama. Londonska, frankfurtska, pariška i milanska burza također su zabilježile padove od 3%, unatoč tome što je Markitovo istraživanje pokazalo (minimalni) rast eurozone. No, isto je istraživanje ukazalo i na alarmantnu stagnaciju francuskog gospodarstva, druge najveće europske ekonomije.

Rekordni pad cijene nafte

Cijena nafte prošli je tjedan nakratko pala ispod psihološke granice od 40 dolara po barelu. Treba na umu zadržati činjenicu da je to 25% manja cijena od one koju je barem imao još početkom ove godine.

Stručnjaci se slažu da bi takav pad cijene nafte, odnosno pad potražnje za naftom i sličnim sirovinama mogao biti indikator da prestanak globalnog ekonomskog rasta. Dobra strana ovog pada je da će cijene računa za krajnje potrošače možda biti niže, ali to ujedno znači i da će velike naftne kompanije (koje su dosad bile najveći investitori) biti u minusu, što bi u konačnicii moglo generirati samo dodatne gubitne na tržištu dionicama.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(telegram.hr,youtube/uredio:nsp)

Masivno povećanje globalnog duga, deficita i daljnje bezobzirno trošenje i nedostatak sluha od strane političkog vodstva da opozovu takav trend, ukazuju na potencijalno neugodne točke koje bi se mogle obistiniti. Što se događa s našim ulaganjima, ako uđemo u drugu recesiju ili – (gutljaj) – depresiju?

Evo ažuriranih snimaka stanja cijene zlata tijekom svake recesije od 1955.
Jasno je , ovo ne treba pretpostavljati da će zlato imati loše rezultate u vrijeme recesije.

Čak i u krahu 2008. godine, zlato je i dalje završilo godinu s 5% dobiti. A s količinom razrjeđenja novčane valute koje smo doživjeli od tada, čini se vjerojatnije da će zlato rasti u bilo kojem od pada gospodarske aktivnosti, nego da će padati. Doista, ako je odgovor vlade na recesiju, tiskanje više novca, plemeniti metali će biti kritična imovina koju morate imati u svom posjedu.

   Čak i ako je cijena zlata stagnira ili završi dolje ove godine, indeks potrošačkih cijena neće. Trajna kupovna moć zlata je razlog zašto se držite metala.

Što o dionicama zlata?

Unatoč oslabljivanju 1970-ih dok je zlato patilo od stagflacije, tri recesije i Vijetnamskog rata, proizvođačkan cijena zlata je porasla više od 600%, dok je index S&P je u osnovi bio ravan ravna. A to uključuje oko 65%-tnu prodaju i korekciju, baš kao što smo vidjeli u 2008. godini.  Da bude jasno, dionice zlata i srebra neće biti imune na rasprodaje ako recesija ili još gore privremeno zatuče našu industriju. Ali na kraju, mi smo uvjereni da će se oduprijeti tome.

Nemojte izgubiti strpljenje ili povjerenje u svoje zlatne zalihe. Što se događa sa cijenom u kratko vrijeme je samo jedno poglavlje u ovoj knjizi bull tržišta, a mi mislimo da ćete biti sretni u trenutku koji se zadnje poglavlje napiše.
 
 
(activispost/uredio:nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8041"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]