Stvarnost nije tako očita i jednostavna kao što mi to mislimo, neke od stvari koje smo prihvatili kao istinite zapravo to nisu. Znanstvenici i filozofi su uložili veliki trud da promijene našu percepciju, kao što je to vidljivo u nastavku

Ovih 10 primjera u nastavku pokazuju na što se misli

1. Velika glacijacija
Velika glacijacija je teorija o konačnom stanju svemira. Prema toj teoriji, svemir ima ograničenu opskrbu energijom, a kada te energije konačno nestane, svemir će se naći u smrznutom stanju. Gibanja čestica će se postupno usporiti i na kraju prestati gibati čime će nestati toplinske energije proizvedene gibanjem čestica i nastat će stanje apsolutne nule, koju do sada nitko nije uspio postići.

3. Subjektivni idealizam
George Berkeley, otac idealizma, tvrdi da sve postoji kao ideja u nečijoj glavi, da postojimo samo ako smo opaženi. Jedan od njegovih kritičara je udario kamen sa zatvorenim očima i rekao: “Evo, demantirao sam tvoju teoriju!” Potkrijepio je to objašnjenjem da kada bi kamen stvarno postojao samo u njegovoj mašti, on ga ne bi mogao udariti sa zatvorenim očima.

4. Platon i Logos
Platon je tvrdio da izvan naše percipirane stvarnosti leži svijet “savršenog” oblika, da je sve što vidimo samo imitacija stvari kakve one doista jesu. Tvrdio je da jedino putem filozofije imamo šanse uvidjeti kakve stvari doista jesu, otkriti savršeni oblik svega što percipiramo. Također, Platon tvrdi da je sve što postoji nastalo od jedne tvari, po njemu su i dijamanti i zlato i izmet psa svi od iste osnovne materije, samo u drugačijem obliku, što je otkrićem atoma i molekula zapravo i dokazano kao točno.

5. Prezentizam
Vrijeme je nešto što percipiramo i dijelimo na prošlost, sadašnjost i budućnost. Prezentizam tvrdi da su prošlost i budućnost izmišljeni koncepti, a samo je sadašnjost prisutna i stvarna. Drugim riječima, sve riječi iz ovog članka će prestati postojati nakon što ih pročitamo, sve dok ih ponovno ne pročitamo.

6. Eternalizam
Enternalizam je upravo suprotno od prezentizma, to je filozofska teorija koja kaže da je vrijeme višeslojno. Teorija je da svo vrijeme postoji istodobno, ali mjerenje je određeno promatračem. Ono što on vidi ovisi o točki gledišta. To znači da dinosauri, Drugi svjetski rat i Justin Bieber svi postoje istovremeno, ali se može promatrati samo s određenog mjesta. Ako se ovako promatra stvarnost, onda je budućnost beznadna i deterministička je slobodna volja iluzija.

7. Mozak u staklenci
“Mozak u staklenci” misaoni pokus je pitanje o kojem raspravljaju mislioci i znanstvenici, koji kao i većina ljudi, vjeruju da razumijevanje čovjekove stvarnosti ovisi isključivo o njegovim subjektivnim osjećajima. Dakle, koja je debata? Zamislite da ste samo mozak u staklenci kojeg pokreću vanzemaljci i ludi znanstvenici. Kako bi to uopće znali i možete li doista poricati da postoji mogućnost da je to vaša stvarnost? Ovo je moderna interpretacija problema kartezijanskog zlog demona. Ovaj misaoni eksperiment dovodi do istog zaključka: ne možemo potvrditi stvarno postojanje bilo čega, osim naše svijesti.

8. Teorija multiverzuma
Multiverzumi ili paralelni univerzumi je teorija da postoje paralelni svijetovi, vrlo slični našima, s malim (ili u nekim slučajevima, velikim) promjenama ili razlikama. Ova teorija nagađa da bi mogao postojati beskonačan broj tih alternativnih stvarnosti.

9. Fikcionalni realizam
To je najfascinantnija grana teorije multiverzuma. Na primjer, Superman stvarno postoji, ili Harry Potter, u nekom od paralelnih svjetova. Ova grana teorije tvrdi da zbog beskonačnog broja univerzuma, sve mora negdje postojati. Dakle, sve naše omiljene fikcije i fantazije mogu biti dio nekog alternativnog univerzuma.

10. Fenomenalizam
Sve zanima što se događa sa stvarima kada ih ne promatramo. Znanstvenici su pomno proučavali ovaj problem, a neki od njih su došli do jednostavnog zaključka – oni nestaju. Filozofi fenomenalizma vjeruju da predmeti postoje samo kao fenomen svijesti. Dakle, vaš kompjuter postoji samo dok ste ga svjesni i dok vjerujete u njegovo postojanje. No, kada se okrenete od njega, on prestaje postojati dok vi ili netko drugi ne stupi u interakciju s njim. Nema postojanja bez percepcije.

 
(nexus-svjetlost.com/uredio: nsp)