Nakon što je nedavno svijetom odjeknula vijest da su slanina, šunka i kobasice kancerogene, mnogi su s pravom pomislili da nam više ništa nije preostalo i da sve izaziva rak

No, kako bi nam pomogli u ovoj nedoumici, Međunarodna agencija za istraživanje raka stvorila je listu od 116 tvari i aktivnosti koje dokazano izazivaju rak, a na listi se ne nalazi crveno meso (koje samo “vjerojatno izaziva rak”).

Lista se dijeli na tri dijela, “izloženost kancerogenima”, “mješavina kancerogena” i “agensi”

Izloženost kancerogenim tvarima

1. Pušenje duhana: Najučestaliji oblik konzumacije duhana je uvlačenje dima cigarete, a o opasnostima pušenja već je odavno sve rečeno. Inače, duhan se konzumira još od 5000.-3000. godine prije Krista kada je u Južnoj Americi započeo uzgoj ove biljke.

2. Solarij: Solariji i solarij svjetiljke su naprave koje uz pomoć ultraljubičaste radijacije pomažu pri dobivanju kozmetičkog tena, ali u isto vrijeme čovjeka pretjerano izlažu UV radijaciji koja izaziva rak, katarakt i prerano starenje kože.

3. Proizvodnja aluminija: Povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminija. Dulja izloženost isparavanjima kemikalija i katranu kamenog ugljena može izazvati rak.

4. Arsen u vodi: Izuzetno otrovna kemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih legura može završiti u zalihama vode, a arsen dokazano izaziva rak kože i povezuju ga s rakom jetre, pluća, bubrega i mjehura.

5. Proizvodnja auramina: Auramin se koristi kao antiseptik, ali i kod proizvodnje bojila. Studija je pokazala da je velik broj tumora mjehura kod muškaraca koji se bave proizvodnjom auramina, povezan se udisanjem štetnih agensa tijekom procesa proizvodnje.

6. Proizvodnja i popravak obuće: Povezana je s povećanim rizikom oboljenja od raka nosa i leukemije, a razlog je izloženost benzenu i ostalim otapalima. Doduše, ovaj rizik znatno ovisi o trajanju i razini izloženosti.

7. Čišćenje dimnjaka: Dimnjačari, zbog izloženosti čađi i prašini, obolijevali su od posebnog oblika raka koji čak nosi i naziv “dimnjačarski rak”.

8. Gasifikacija ugljena: Istraživanja pokazuju da radnici koji dolaze u doticaj s ugljenim plinom, češće oboljevaju od raka pluća.

9. Destilacija kamenog ugljena: Katran kamenog ugljena gusta je crna tekućina koja ostaje nakon destilacije kamenog ugljena, a između ostalog, koristi se i prilikom asfaltiranja. Izloženi nisu samo oni koji dolaze u izravni doticaj već se može raditi i o zagađenju zraka.

10. Proizvodnja koksa: Proizvodnja koksa također je povezano s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega.

11. Proizvodnja namještaja: Proizvođači namještaja statistički češće obolijevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini.

12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu: Rudari koji iskopavaju hematit neprestano su izloženi radonu, radioaktivnom kancerogenu koje uvelike povećava rizik od raka pluća.

13. Pasivno pušenje: Mnoge studije pokazale su da rizik od raka pluća postoji čak i kod onih koji udišu tuđi dim iako sami nisu pušači, a radi se o povećanom riziku od raka pluća, srčanih bolesti ili emfizema. Svake godine 12 tisuća Britanaca umire o pasivnog pušenja.

14. Rad u čeličanama: Studije su pokazale da radnici u čeličanama u različitim dijelovima svijeta puno češće obolijevaju od raka pluća. Rad u čeličanama podrazumijeva i svakodnevnu izloženost brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim tvarima.

15. Proizvodnja izopropanola: Ljudi u ovoj industriji često su izloženi brojnim kancerogenim tvarima, a ova bezbojna i zapaljiva kemikalija snažnog mirisa ima niz primjena ne samo u industriji već i u domu i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju ruku itd.).

16. Proizvodnja ljubičaste boje: Ljubičasta ili magenta prva je sintetička boja koja je proizvedena 1850., ali tijekom proizvodnje koriste se i neke kemikalije koje su povezane s rakom mjehura. Inače, mnoge štetne kemikalije zabranjene su u prizodnji boja za kosu.

17. Poslovi u kojima se radi s bojama: Studije su dokazale povezanost između rada s bojama i povećanog rizikom od raka. Slučajevi raka mjehura i leukemije mogli bi biti povezani s izloženošću benzenu u kombinaciji s ostalim organskim otapalima. Rak pluća mogle su izazvati olovni kromat i azbest.

18. Rad s katranom: Katran se ne koristi samo kod asfaltiranja nego se s njim susreću i krovopokrivači koji su tako izloženi štetnim kemikalijama kao što je benzen.

19. Industrija gume: Studije su pokazale da su radnici zaposleni u industriji gume češće obolijevali od raka mjehura, raka pluća i leukemije.

20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima: Tekući aerosoli koji nastaju kondenzacijom para sumporne kiseline, povezani su povećanim rizikom od raka pluća.

Kancergone mješavine

21. Prirodne mješavine aflatoksina: Radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva, a spadaju u među najkancerogenije tvari poznate čovjeku.

22. Alkoholna pića: Konzumacija alkohola povezana je s rakom dojke, debelog crijeva, jednjaka, jetre, usne šupljine i jednjaka, a vjerojatno je povezana i s rakom gušterače.

23. Areka: Areka oraščići blagi su stimulans nalik kavi, a najčešće se žvaču s lišćem betela. Vjeruje se kako povećava rizik od raka usne šupljine i jednjaka.

24. Žvakanje lišća betela (bez duhana): Lišće betela najproširenije je u Aziji gdje ga ljudi žvaču pomiješano s areka oraščićem, a oba sastojka povezana su s rakom usne šupljine

25. Žvakanje lišća betela (s duhanom): Lišće betela dodatno povećava rizik

26. Katran ugljenog kamena: Kao što smo već i napisali, radi se o crnoj tekućini u kojoj se nalaze mnogi kancerogeni

27. Ugljeni katran: Radi se o materijalu koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.)

28. Loženje na ugljen: Ugljen je jedan od najpoznatijih kancerogena, ali ne radi se samo o problemu s kojim se susreću rudari već postoji određena opasnost i za sve one koji se griju ugljenom.

29. Ispušni plinovi dizel motora: Postoji velika opasnost od raka zbog udisanja plinova dizel motora. Preko 30 sastojaka dizela nalazi se na listi potencijalno opasnih kancerogenih tvari i spojeva.

30. Mineralna ulja: Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je neobrađena i blago obrađena mineralna ulja u prvu skupinu kancerogena. Visoko rafinirana ulja nalaze se u trećoj skupini što znači da vjerojatno nisu opasna, ali ih se zbog nedostatka istraživanja ne može klasificirati kao bezopasne.

31. Fenacetin: Fenacetin je bijeli kristalični prašak bez mirisa, gorkog okusa i vrlo teško topiv u vodi, a koristi se kao sredstvo protiv boli i za sniženje povišene tjelesne temperature. Međutim, u nekim je zemljama zabranjen zbog povezanosti s tumorima kod pacijenata.

32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu: Aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja stopa, čest je sastojak biljnih pripravaka za mršavljenje. Međutim, mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, ali rakom gornjeg urinarnog trakta.

33. Poliklorirani bifenili: spadaju zajedno u skupinu pesticida/insekticida. Ne predstavljaju kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem klora. U mnogim zemljama ne koriste se od kraja sedamdesetih zbog štetnosti za okoliš, a istraživanja su pokazala povezanost s melanomima, rakom jetre, rakom mozga i rakom dojke.

34. Kineska slana riba: Prehrana koja sadrži velike količine slanog mesa, ribe i ukiseljene hrane (najčešće u dijelovima Azije i sjeverne Afrike), može povećati rizik od nazofaringealnog karcinoma. Takva hrana često ima visok udio nitrata i nitrita koji oštećuju DNK.

35.Nafta iz škriljevca: Nafta koja se dobiva tzv. frackingom (lomljenjem) posljednjih je godina podijelila i izazvala burne reakcije, nakon što je otkriveno da postoji velika opasnost od ispuštanja štetnih otrova u zrak, vodu i zemlju. Kemikalije koje se koriste prilikom frackinga povećavaju rizik od oboljenja.

36. Čađa: Kao što smo već spomenuli, čađa i ugljena prašina također su povezani s rakom.

37. Duhan za žvakanje: Iako je pušenje daleko rasprostranjenije, neki duhan žvaču ili šmrču misleći da je to bezopasan način konzumacije. No, to nije točno.

38. Drvena prašina: Prašina tvrdih vrsta drva karakterizira se kao izrazito opasna i karcinogena.

39. Obrađena hrana: Meso koje na određeni način obrađeno, zbog okusa ili trajnosti.

Kancerogeni agensi i skupine agensa

40. Acetaldehid: Nastaje u tijeku alkoholnog vrenja mošta (dekarboksilacijom pirogrožđane kiseline

41. 4-aminobifenil

42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže

43. Arsen

44. Azbest

45. Azatioprin

46. Benzen

47. Benzidin

48. Benzo(a)piren

49. Berilij

50. Klornafazin

51. Bisklorometil eter

52. Klorometil metil eter

53. 1,3-Butadien

54. 1,4-Butanediol dimetansulfonat

55. Kadmij

56. Kloroambucil

57. Metil-CCNU

58. Kromium

59. Ciklosporin

60. Kontraceptivi, hormonalni, kombinirani oblici (s estrogenom i progesteronom)

61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonalne kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)

62. Ciklofosfamidi

63. Dietilstilbestrol

64. Boje na bazi benzidina

65. Epstein-Barr virus

66. Estrogen, nesteroidni

67. Estrogen, steroidni

68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna

69. Etanol u alkoholnim pićima

70. Erionit

71. Etilen oksid

72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom

73. Formaldehid

74. Galij arsenid

75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)

76. Hepatitis B (kronična infekcija)

77. Hepatitis C (kronična infekcija)

78. Biljni lijekovi koji sadrže biljku roda aristolohija

79. HIV tip 1 (infekcija)

80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66

81. Humani T–limfotropni virus tipa 1

82. Melfalan

83. Metoksalen i ultraljubičasta A-radijacija

84. 4,4′-metilen-bis(2-kloroanilin)

85. MOPP i druga kombinirana kemoterapija koja uključuje alkilatne agense

86. Iperit, poznat i pod imenom “dušikov iperit”

87. 2-naftilamin

88. Neutronska radijacija

89. Nikal

90. 4-(N-nitrozodimetilamin)-1-(3-piridil)-1-butanon

91. N’-nitrozonornikotin

92. Opisthorchis viverrini (infekcija)

93. Zagađenje zraka

94. Partikularne tvari u zagađenom zraku

95. Radioaktivni fosfor-32

96. Plutonij-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola

97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tijekom djetinjstva)

98. Radionuklidi, α-čestice

99. Radionuklidi, β-čestice

100. Radij-224 i proizvodi njegova raspadanja

101. Radij-226 i proizvodi njegova raspadanja

102. Radij-228 i proizvodi njegova raspadanja

103. Radon-222 i proizvodi njegova raspadanja

104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)

105. Silicij, kristal (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita)

106. Solarno zračenje

107. Puder s vlaknima azbesta

108. Tamoksifen

109. 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin

110. Tiotepa

111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno

112. Treosulfan

113. Orto-toluidin, koristi se u izradi kemikalija od gume, pesticida i bojila

114. Vinil klorid

115. Ultraljubičasto zračenje

116. X-zračenje i gama zračenje
 

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Svi oni natječu se za nagradu od sto tisuća eura. Sitnica. Ti samouvjereni i ispeglani stanari zaradili bi to i negdje drugdje

Sudeći po njihovim zanimanjima, čovjek bi pomislio da stanari Big Brother kuće svi dolaze s Floride. Prvi je menadžer u solariju, drugi menadžer za uličnu košarku i maneken za marihuanu, treći pjeva u bendovima, četvrti je tjelohranitelj bogatih ljepotica.

Ni ženske nisu daleko od raja: instruktorica plivanja nadmeće se s dvije sestre što se bave nečim što nazivaju modelingom, četvrta je umirovljena pjevačica, peta se posvetila borilačkim sportovima. Ima i jedan beskućnik, no i taj nosi fino odijelo. Među njima je i jedan transvestit, bivši policajac. Tu je i damica iz Splita koja za sebe misli da je vampirica.

Njihov najveći uspjeh

Dokon svijet, opušten, neopterećen, daleko od pomisli da kugla zemaljska nije idealno mjesto u svemiru. Tko se ne bi s njima mijenjao? Onaj jedan radnik među njima, vozač u rudniku, zadiše se ako prijeđe više od dva metra uzbrdo… Valjda zato što umjesto njega stroj radi, a on samo pritišće gumbiće.

Natječu se za nagradu od sto tisuća eura. Ili otprilike toliko. Sitnica. Pa to bi ovi ispeglani, utegnuti i samouvjereni mladići i djevojke zaradili i bilo gdje drugdje.

A u stvarnosti gledamo skupinu nezaposlenih Balkanaca, lakomislenih, lijenih, lažljivih, umišljenih i manje-više nesklonih da zajednici pridonesu išta vrijedno spomena. To što su zatočeni u beogradskom parku njihov je najveći uspjeh dosad. Čemu ih još kvariti novcem? Uostalom, produkcija emisije hranit će neke među njima dulje od tri mjeseca i još im davati krov nad glavom. Sto eura bila bi realna nagrada za pobjednika.

U svakom slučaju dovoljno da kupi autobusnu kartu da se vrati odakle je došao. A sto tisuća eura upropastilo bi svakog od njih.

Spiskali lovu na poroke

Spiskali bi taj novac učas na alkohol, drogu, kolače, plastične operacije i slične zanimacije, a zatim osvanuli još gluplji i još nezanimljiviji nego što trenutačno jesu. Jedino bi im narastao ego. Visoko bi, dakle, poletjeli, a u crnu rupu stvarnosti sletjeli.

No, ako se već tih sto tisuća eura moraju nekome uručiti, onda je jasno da bi ih već sad trebalo uplatiti obitelji Vasić. Oni su složna i razumna romska obitelj. Nisu svi u kući, ali glavni jesu tu. Tata Rade, profesionalni harmonikaš u Švabiji, mama Rada, domaćica, te jednojajčani njihovi blizanci, najradije bih ih nazvao Cvilibim i Cvilibum, gejevi i nezaposleni frizeri.

Vasići su u posebnom dijelu kuće. Nije jasno zašto se njih četvero broji kao jedan. Možda zato što po balkanskoj logici jedan Rom čini četvrt čovjeka?

Oni navodno šefuju ostalim stanarima i takoreći su nekakvi predradnici u tom laboratoriju za ljude. A zapravo ih produkcija tretira baš onako kako se na Balkanu obično tretiraju bića presvučena tamnijom kožom. Vasići su sluge bez prava na prigovor. Onim floridašima prave sendviče (noću), peru gaće i peglaju plahte.

Beskućnik iz Zagreba

Budući da su bezazleni, dobroćudni, neagresivni i naivni, prepušteno im je da odlučuju o sitnicama tipa: kojem ćemo stanaru zagubiti kofer.

Najzločestije što Cvilibim i Cvilibum mogu smisliti jest da onom homofobnom klošaru iz Zagreba sakriju cigarete. Toga nadmenog beskućnika prvog će izbaciti iz kuće. Kladim se u sto eura. Tako će on prvi, u prihvatilištu Crvenog križa, dobiti priliku da proslavi svoju novostečenu popularnost.

Povratak nakon 4 godine

Uvodni show i ulazak prvih kandidata u Big Brother kuću u petak navečer gledalo je oko 600 tisuća gledatelja u Hrvatskoj, što znači da je prosječna gledanost bila 14, 5 posto. S tim rezultatom taj RTL-ov show, koji se vratio na male ekrane nakon četiri godine pauze, bio je najgledanija emisija tog dana na svim nacionalnim televizijama.

 

 
(jutarnji.hr/uredio:nsp)

Nedavno je u Huffington Post-u objavljen članak koji upozorava na opasnost od raka kože, sunčanja, solarija i ostalih modernih tretmana. Cilj je bio da se svijetu dočara surova realnost liječenja raka kože, zatim štetnost sunčevih zraka i uporaba solarija. Rak kože zna biti vrlo ozbiljan

Međutim, da li stvarno možemo okriviti sunčanje ili solarije? Ako ne možemo, što zaista uzrokuje rak kože?

Najčešći oblik raka na svijetu je danas nemelanomski rak kože. Rak kože je danas gotovo potpuno izvan kontrole. Najpoznatije rješenje današnjeg doba jesu kreme za sunčanje, lijekovi za suzbijanje imunološkog sustava i laserski tretmani opeklina.

Nažalost, zapadnjački tretmani nikad ne rješavaju pravi uzrok problema. Zbog toga su za sve okrivljene sunčeve i UV zrake.

Ipak, to nije sasvim točno. Zapravo, posljednje što treba učiniti ako imate rak kože jest da stavite kremu za sunčanje. Zapravo, sunčeve zrake nas štite od raka kože u većem broju slučajeva zahvaljujući važnoj ulozi vitamina D.

Nemoguće je da su sunčeve zrake krivi za rak, jer stopa oboljelih od raka kože raste eksponencijalno u posljednjih 100 godina, a Sunce postoji otkad je svijeta.

Glavni fizički uzroci raka kože

Evo koji faktori utječu na pojavu raka kože, a koje možete izbjeći:

1. Toksični proizvodi za kožu

Prije oko 100 godina, nije bilo nikakvih toksičnih proizvoda za kožu. Postavite si pitanje kakve ste sve toksične proizvode stavili na svoje lice i kožu tijekom svog života. Ono što žene svakodnevno rade jeste da prekrivaju svoje lice rumenilom, puderom, maskarom,eyelinerom, sapunom, sredstvima za čišćenje, kremama itd.

Ukoliko bacite pogled na sastojke tih proizvoda, shvatit ćete da su oni vrlo toksični. Toksičnost jedan od glavnih fizičkih uzroka nastajanja raka jer toksini truju organizam.

Pored toga, mi redovito izlažemo svoju kožu različitih dezodoransima, kupkama, šamponima, kondicionerima, parfemima, pjenama za brijanje, losionima itd.

Obavezno pročitajte deklaraciju proizvoda koje koristite. Naša koža upija sve što se na nju nanese, a zatim to dospijeva u naš organizam. Ovih toksina nije bilo prije 100 godina. Ti sastojci su 100% toksični.

Ljepota ima skupu cijenu danas, pogotovo zato što su toksini protkani u sve proizvode za ljepotu.

2. Kreme za sunčanje

Jeste li bacili ikad pogled na toksične sastojke koje sadrži veći broj krema za sunčanje?

Ironija je u tome da koristimo toksične proizvode kako bismo zaštitili svoju kožu koja obolijeva zbog toksina. Postoje organske alternative koje su mnogo zdravije.

3. Šećer

Prije sto godina, prosječna osoba je konzumirala oko 2 kile šećera godišnje. Sada se procjenjuje da ta brojka iznosi negdje oko 60-90 kilograma godišnje.

Ništa ne šteti više vašoj koži od prerađenog šećera. Šećer je nevjerojatno toksičan i zapravo lišava organizam drugih vitalnih nutrijenata. Ukoliko imate bilo koji oblik raka, radi svog zdravlja prestanite konzumirati proizvode sa šećerom. Nemojte tolerirati čak ni male količine.

Brojna istraživanja potvrđuju da se rak hrani šećerom. Pošto se šećer danas nalazi gotovo u svemu, stalno morate čitati deklaracije. Čak i voće svedite na minimum dok se u potpunosti ne izliječite.

Pored šećera, izbjegavajte sve oblike mliječnih proizvoda, kukuruz, genetski modificirane proizvode od pšenice i polinezasićena ulja. Ovi proizvodi su svi vrlo štetni za one koji boluju od bilo kojeg oblika raka.

4. Nedovoljno povrća

Zdrava koža dolazi iznutra. Zdrava unutrašnjost proizvodi zdravu vanjština. Povrće je hrana s najviše nutrijenata na planeti. Trebalo bi unositi bar 6-8 porcija organskog povrća dnevno. Većina ljudi unosi jedva 1-2 porcije dnevno i ono obično nije organsko već je puno toksičnih pesticida.

Ukoliko ne volite jesti povrće, napravite sok. Najbolje bi bilo da u sok ubacite kelj, blitvu, zelenu salatu, špinat, listove cikle itd. Mrkve su također vrlo jeftine, a jako su dobre za kožu.

Također je važno dovoljno vježbati, ograničiti ili obustaviti unos alkohola, prestati pušiti i piti velike količine vode.

Zdrav život je najbolja prevencija raka

Gore navedeni faktori najviše utječu na zdravlje kože. Sunce u većem broju slučajeva uopće nije problem. Energija sunca daje život. Kreme za sunčanje i samotamnjenje nisu rješenje.

Ne treba nam zaštita od sunca, već zaštita od nezdravog načina života. Kada idete na plažu, budite na suncu 15-20 minuta, a zatim se sklonite. Nije potrebno puno sunca za zdrav život, ali nam je ono ipak potrebno.

Naravno, treba napomenuti da pretjerano izlaganje suncu može povećati šanse dobiti rak kože. Ni u čemu ne treba pretjerivati. Uz umjereno izlaganje suncu, izbjegavanje solarija i zdravu prehranu, naša koža će također biti zdrava.
 
 
Izvor: Webtribune.rs
priredio: NSP
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21064"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]