Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je u četvrtak kako Peking i Moskva raspravljaju o načinima za povećanje bilateralne trgovine, osobito povećanjem uvoza ruske soje i drugih poljoprivrednih proizvoda

Ministar trgovine Zhong Shan sastao se ovog tjedna s ruskim ministrom za gospodarski razvoj Maximom Oreshkinom.

Složili su se “povećati trgovinu sojom” jer Kina želi diverzificirati zalihe i dobavljače svoje soje što dalje od Sjedinjenih Država.

Sporazum slijedi najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine da će Rusija povećati proizvodnju i izvoz soje u Kinu.

Putin je objasnio da će Rusija popuniti prazninu na tržištu Kine, koju je ostavio dugotrajni trgovinski rat između Pekinga i Washingtona.

Kina je zaustavila uvoz soje od svojeg najvećeg dobavljača, SAD-a, nakon što je uvela 25-postotnu carinu na uvoz soje iz te iste Amerike.

Naknada je došla kao odmazda američkim tarifama na kinesku robu.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), “za razdoblje 2018-19 godine, prodaja i pošiljke amerčke soje u Kinu drastično su pale, ali se još uvijek trguje.”

U međuvremenu, trgovina između susjednih zemalja, Rusije i Kine, raste.

Što se tiče poljoprivrednih proizvoda i hrane, obujam trgovine porastao je prošle godine za gotovo 30 posto na više od 5 milijardi dolara.

Ukupni trgovinski promet uvoza i izvoza između dviju zemalja bilježi povijesni rast od 108 milijardi dolara, što je nadmašilo sve prognoze.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Jeste li znali da je smanjenje grudi kod muškaraca jedan od najpopularnijih oblika estetske operacije u SAD-u?

Ako poslušate svog liječnika, koji zna vrlo malo o prehrani, možete steći dojam da su muškarci sa ženskim grudima to dobili genetski, ili je to uzrokovano pretilošću, drogama (legalnim i ilegalnim), ili najvjerojatnije sojom, no ovaj put ovo je jako daleko od istine.

Što zapravo utječe na te hormone i utječe na to da tisuće muškaraca sada imaju velike, opuštene grudi pune viška masnog tkiva?

Jeste li znali da je smanjenje grudi kod muškaraca jedan od najpopularnijih oblika estetske operacije u SAD-u?

Zapravo, broj operacija smanjenja grudi kod muškaraca povećao se za čak 80 posto, prema podacima plastičnih kirurga iz Velike Britanije.

Naravno, čujete taj mit stalno iznova, da su učinci sojinog estrogena glavni uzročnik rasta grudi kod muškaraca, ali jeste li se ikad trudili provjeriti znanstvene činjenice o tome?

Iznenađenje… iznenađenje. Ne radi se o soji, već o muževnom pivu od kojeg rastu muške grudi. Probudite se i pomirišite alfa-estrogen.

Dakle, koji su stvarni estrogeni učinci soje i zašto je to popularna priča – da soja uzrokuje ras grudi kod muškaraca? Pa, to je barem lako.

Mesna industrija ne želi da se stotine milijuna američkih muškaraca odjednom odreknu mesa i počnu jesti zdraviju organsku soju. Sve je to shema stvaranja novca kako bi odvratila pažnja svakome od učenja istine o svom zdravlju i dobrobiti.

Mit o soji je već razotkriven i raspetljan

Jeste li dnevno spremili 500 kilograma burgera od soje? Da li dnevno konzumirate 500 kilograma tofua? Čekaj, jeste li vi jedan od onih koji piju 500 litara sojinog mlijeka svaki dan? Pa onda, nije soja ta koja uzrokuje ove “ženske” grudi kod muškaraca. Da, Google laže. Čitate mitove i bajke.

Želite li uravnotežiti razine muških hormona, odabirom ispravne prehrane i uklanjanjem loše? Znanost vam kaže da odaberete biljnu prehranu i izbjegavate pivo.

Ispostavilo se da je najmoćniji fitoestrogen u svijetu, pivo. Prema njemačkim znanstvenicima, upravo zbog toga ženske beračice hmelja dobivaju menstruaciju prilikom berbe.

Ispada da se fitoestrogeni u pivi vežu za alfa-estrogenske receptore (za razliku od beta receptora), i to povećava rizik od raka dojke.

Da, to je razlog zašto se ekstrakt hmelja koristi za povećanje grudi kao dodatak.

Zaključak: Ako se brinete o testosteronu u tijelu i porastu “grudi kod muškaraca”, najbolje je smanjiti pijenje pive, te će tada vaši prijatelji iz špilje možda prestati govoriti da morate kupiti grudnjak.

Zapamtite, doktori u Americi su govorili davno da je pušenje dobro za probavu i da vas čini muževnijima. Onda su zatim svi Marlboro Men pušači počeli umirati od raka pluća.

Birajte organsku soju kao zamjenu za meso i odreknite se alkohola. Ne dopustite da “sisati mit” o soji uništi vaš pametni zdravstveni izbor prehrane, radi prevenciju raka i dugovječnost.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Europski parlament je odlučio… vegetarijanski burgeri odlaze u povijest

Odzvonilo je i ostalim bezmesnim proizvodima poput tofu odrezaka i veganskih kobasica.

Riječ je o zakonu izglasanom u Europskom parlamentu kojim su se revidirale pravila označavanja hrane, koji bi se trebao implementirati za nekoliko mjeseci.

Iako nekolicina europarlamentaraca tvrdi da iza cijele priče stoji čvrsta lobistička struktura mesne industrije, zastupnik Eric Andrieu iz redova francuskih socijalista koji je bio zadužen za zakonsku odredbu tvrdi da je riječ o zaštiti potrošača.

- Velika većina zastupnika je željela razjasniti i definirati stvari. Kad naručujete odrezak ili burger želite dobiti; odrezak ili burger, a ne pripravke od povrća u kojima nema mesa – tvrdi Andrieu, čvrsto odbivši ideju da je njegovoj inicijativi presudio pritisak mesne industrije.

- Smatram da je ovo dobro i za vegetarijansku industriju, zato što im se dalo prostora da brendiraju svoje proizvode – dodaje.

Trenutno je ‘vegetarijanski disk’ jedna od izglednijih alternativa za donedavni burger.

Ovoj se odluci, očekivano, najviše protive nevladine organizacije za zaštitu okoliša poput Greenpeacea i BirdLife koji promoviraju održivu tj. bezmesnu hranu. Zastupnici iz grupacije Zeleni u Europskom parlamentu protive se prijedlogu navodeći da nema smisla. Naime, ističu da se gotovo nikad nije dogodilo da je ‘netko naručio vegetarijanski burger i ostao šokiran što nije dobio meso’.

Ovo nije prvi put da je Europska unija veganskim proizvodima pokušala stati na kraj. Prije tri godine, Europski sud pravde je donio presudu da se sojini i tofu proizvodi ne mogu prodavati kao mlijeko ili putar, zato što se mliječni proizvodi mogu koristiti samo u kontekstu mlijeka organskog (animalnog) porijekla.

- Takvi proizvodi ne mogu se prodavati pod imenom ‘mlijeko’, ‘vrhnje’, ‘sir’ i ‘jogurt’ – stoji u presudi Europskog suda pravde.

(euractiv.jutarnji.hr)

Ukrajinski Tajkun Jurij Kosjuk, vlasnik kompanije MHP, preko „Perutnine Ptuj“ će poslovati u Srbiji. Stočna hrana u Ukrajini najvećim dijelom potiče od GMO zrna soje i kukuruza, pa je jeftinija

Ukrajinska kompanija MHP, u vlasništvu tajkuna Jurija Kosjuka, „teškog“ 1,16 milijardi eura, na korak je do preuzimanja slovenskog prehrambenog giganta „Perutnina Ptuj“, koja je vlasnik i srpskog „Topika“ iz Bačke Topole, pišu Novosti.

Iako su Ukrajinci već objavili i službeno da su preuzeli ovu kompaniju, čekaju se reakcije Slovenije, ali i regulatornog tijela koji se bavi monopolom. Ukrajinska grupacija predala je zahtjev za odobrenjem i kod srpske Komisije za zaštitu konkurentnosti.

Od „Perutnine“, koja je u zemlji vlasnik tvornice „Topiko“, živi oko 700 obitelji u Srbiji. Čak 70 posto „Perutninine“ proizvodnje u Srbiji čine lokalni dobavljači. Dolaskom novog vlasnika moguće je da će se ta politika promijeniti, naročito ako se zna da se poslovni model MHP grupacije bazira isključivo na jeftinoj proizvodnji pilića u Ukrajini.

Problem genetički modificirane hrane u Ukrajini nije najbolje reguliran, pa stočna hrana najvećim dijelom potiče od GMO zrna soje i kukuruza.

„Proizvođači su dužni obavijestiti kako je nešto i čime hranjeno, ali životinje koje su jele GMO hranu, a mi to kao druga ruka konzumirali, ni po kojoj regulativi EU se ne računaju kao GMO proizvod“ – kaže profesor Miša Dimitrijević, genetičar sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

„Trebala bi se stavljati deklaracija, ali mislim da u mnogim zemljama EU nije zabranjeno hraniti životinje GMO hranom. Teško je i da se kontrolira takvo meso, da se otkrije šta je životinja jela, teoretski je moguće ali to se ne radi. Generalno, ne možemo znati što je životinja jela, a sumnjam da itko to i kontrolira“ – kaže Dimitrijević.

I dok je proizvođačima pilića u Srbiji glavni adut to što je u Srbiji zabranjen promet, prodaja i sve što ima veze sa GMO, stručnjaci objašnjavaju da je nije isključeno da dobar dio mesa, koje se uvozi u zemlju, potiče od životinja hranjenih GMO stočnom hranom. A to je gotovo nedokazivo.

„Prema službenom godišnjem izvještaju ove ukrajinske kompanije, u 2017. cijena proizvodnje po kilogramu pilećeg mesa iznosila je 1,07 eura, dok ’Perutninu‘ taj isti kilogram košta tri eura“ – objašnjava izvor.

Samo u prošloj godini izvoz ukrajinskih pilića u EU je porastao za 67 posto. Inače, ova ukrajinska kompanija već je imala aferu u EU, gde su je lokalni poljoprivrednici optuživali da zloupotrebljava trgovinski sporazum između Bruxellesa i Kijeva.

Kako su tvrdili, europsko tržište bilo je preplavljeno ukrajinskim pilićima, koji su bili upakirani pod oznakom EU.

„Privredno društvo MHP, sa sjedištem u Ukrajini, podnijelo je prijavu radi preuzimanja kontrole nad društvom ’Perutnina Ptuj‘“, kažu u Komisiji za zaštitu konkurencije.

Postupak je u tijeku i tek po njegovom okončanju, rješenje će biti objavljeno.

U prodavaonicama Konzuma na Balkanu se također nalaze proizvodi prehrambene tvrtke ’Perutnina Ptuj‘, tako da se to ne tiče samo Srbije već svih zemalja koje imaju veze sa ovom tvornicom.

(sputniknews.com)

Američki teretni brod sa 20 milijuna dolara vrijednom sojom kruži u oceanu već mjesec dana, jer nije imao sreće da stigne nekoliko sati prije nego što su kineske tarife stupile na snagu

Brodski teretni tanker Peak Pegasus, u vlasništvu JPMorgan Asset Managementa, otišao je iz Seattlea za Kinu 8. lipnja. Nakon dugog putovanja širom svijeta, 230 metara dugačak tanker je zakasnio, stigavši​ pet sati nakon uvođenja tarifa Pekinga na robu iz SAD-a koja je započela 6. srpnja.

Kao rezultat toga, sada tanker pluta u Žutom moru brzinom od 0,1 čvorova.

Da je samo malo došao prije.

Utrka ovog tankera prema Kini bila je 34. po redu popularna tema na kineskoj društvenoj mreži Weibo 6. srpnja, čak i popularnija u to vrijeme od Svjetskog nogometnog prvenstva. Unatoč trgovinskom ratu između Washingtona i Pekinga, mnogi su korisnici kineski društvenih medija navijali za američki brod.

“Jadna mala soja. Pokušaj postati zrno graha, možda to nije na popisu tarifa” – rekao je jedan korisnik društvene mreže, kako citira Reuters. “Sretno buraz!” drugi je rekao.

Brodska neuspjela utrka do cilja koštala je vlasnika teretnog trgovačkog roba Louis Dreyfus – astronomske količine novca jer trenutno plaća oko 12.500 dolara dnevno za najam broda, izvijestio je Guardian. To znači da je dosad izdvojio oko 400.000 dolara dodatnih troškova.

“Saga o soji” je došla nakon što je Peking nametnuo carine na 34 milijarde dolara vrijednu američku robu, u odgovoru na donošenje odluke Donalda Trumpu o nametanju carina na kinesku robu.

Spor je eskalirao u srijedu, pri čemu je Washington najavio da će novi val tarifa od 16 milijardi dolara stupiti na snagu 23. kolovoza. Odgovarajući na tu najavu, Kina je nazvala potez “vrlo nerazumnom praksom” i nametnula 25 postotne tarife na još 333 američka proizvoda, također koji će stupiti na snagu 23. kolovoza.

U međuvremenu, sudbina tereta soje ostaje neizvjesna, a neki analitičari koji tvrde da Peak Pegasus može ploviti uokolo u nadi da će Peking odlučiti subvencionirati uvoznike soje. To bi mogla biti realna mogućnost, dok izvoznicima soje iz Brazila obično ponestane soje u ovo doba godine, rekao je za Guardian Michael Magdovitz, analitičar u Rabobank.

Ako bi brod sada istovario soju u kinesku luku, suočio bi se sa 25 posto većim carinama, dodajući oko 6 milijuna dolara na troškove transporta u Kinu.

Još jedan brod za prijevoz soje, “Star Jennifer”, također pluta u vodama blizu kineske obale već dva tjedna.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Zemlje koje ograničavaju uvoz GMO-a i odbacuju privatne i centralne banke u korist nacionalnih banaka su geopolitički naciljane i zlostavljane

Jedna takva zemlja je Iran, koja je započela proces obilježavanja svih genetski modificiranih prehrambenih proizvoda.

Čelnik iranske Agencija za hranu i lijekove Gholam Reza Asghari zapravo poduzima korake prema označavanju GMO hrane.

Agencija je nedavno objavila da će proizvođači i uvoznici hrane morati označiti sve prehrambene proizvode, bez obzira na to sadrže ili ne sadrže sastojke izvedene iz genetski modificiranih organizama.

Gholam Reza Asghari je napomenuo kako će se na početku tekućeg iranskog kalendarskog mjeseca Mordada (23. srpnja) staviti GMO oznake na sve genetski modificirane proizvode, uključujući sojino ulje i kukuruzno ulje, izvijestio je Tasnim u petak.

Također do idućeg mjeseca, svi prehrambeni proizvodi koji sadrže sastojke koji su izvedeni iz GMO-a, moraju nositi oznake, rekao je Asghari, piše Teheran Times.

Objasnio je da se iranska Agencija za hranu i lijekove bavila dvama važnim pitanjima koja bi se trebala uzeti u ozbiljnu pozornost prilikom uvoza GMO proizvoda; oni moraju biti odobreni od strane Europske unije; i također, zemlja podrijetla mora koristiti GMO proizvod.

“Sojino ulje i kukuruzno ulje jedini su uvozni GMO proizvodi u Iranu, dok se pšenica i riža neće uvoziti u zemlju ni pod kojim okolnostima” – dodao je.

U svim zemljama širom svijeta gotovo sva hrana poput prirodne i organske, kao i GMO se označava kako bi proizvodi s genetski modificiranim sastojcima također bili jeftiniji i mogli se koristiti u pogledu okusa ili sukladno dohotku ljudi.

GMO je problem koji ima svoje pristaše i protivnike, ali Agencija za hranu i lijekove djeluje sukladno zakonu i samo je uključena u promatranje procesa, također je spomenuo.

Ministarstvo poljoprivrede i druge srodne organizacije su među kooperativnim tijelima u promatranju procesa uvoza GMO hrane, zaključio je.

Možda bi ‘zemlja slobodnih’ ipak trebala nešto naučiti od Irana.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Američka agrokemijska tvrtka Monsanto je izjavila da je Ministarstvo poljoprivrede (SENASICA) ukinulo njezinu dozvolu koja komercijalizira genetski modificiranu soju u sedam meksičkih pokrajni

Tvrtka je kritizirala odluku kao neopravdanu.

Prema kompaniji Monsanto, dozvola je povučena zbog neodrživih pravnih i tehničkih razloga.

Ona je upozorila da će poduzeti sve potrebne korake kako bi zaštitila svoja prava i prava onih poljoprivrednika koji koriste tehnologiju Monsanta.

Meksički list “Reforma” je naveo da dokument SENASICA-e kaže da je Monsantova dozvola poništena zbog otkrivanja transgenične Monsanto soje u područjima gdje za to nije imala dozvolu.

Monsanto je odbacio te optužbe, tvrdeći da vlasti nisu analizirale koliko je zasijano i koja soja, na kojoj se temelji njihova odluka.

Opoziv se odnosi na meksičke pokrajne Tamaulipas, San Luis Potosi, Veracruz, Chiapas, Campeche, Yucatan i Quintana Roo. To slijedi pravnu suspenziju dozvole iz 2016. godine.

Kao najveći proizvođač genetski modificiranog (GMO) sjemena Monsanto je dugo želio uzgajati kukuruz u rodnom mjestu kukuruza – u Meksiku.

Prije nekoliko godina, tvrtka je podnijela dva zahtjeva za komercijalnom sadnjom GMO kukuruza u Meksiku. I tražila 700.000 hektara (1,7 milijuna jutara) u sjeverozapadnoj državi Sinaloa, u najvećem području za proizvodnju kukuruza u zemlji.

U siječnju je meksički sud potvrdio presudu iz 2013. godine da se privremeno zaustavi čak i pilot projekt sadnje GMO kukuruza snoseći pravne posljedice zbog negativnih učinaka na okoliš.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Prva dama Melania Trump je izbacila proizvode Monsanta iz Bijele kuće nakon što je saznala od zdravstvene posljedice povezane sa konzumiranjem genetski modificiranog (GMO) kukuruza

Dok javna rasprava bjesni o sigurnosti genetski modificirane hrane, Melania Trump kaže da što se nje tiče, GMO proizvode je najbolje izbjegavati.

„Barronovo zdravlje se poboljšalo otkad smo počeli jesti organsku, ne genetski modificiranu hranu” rekao je prva dama.

Nakon što je istražila gdje točno Monsantov genetski modificirani kukuruz ulazi u njezinu obiteljsku prehranu i nakon što je postala zabrinuta zbog potencijalnih negativnih učinaka na zdravlje, Melania Trump je kazala da je „izvan sebe kada je saznala koliku zastupljenost ova tvrtka ima u lancu prehrane„.

Prva dama, koja se ponosno opisuje kao „full-time mama„ shvatila je da su i ovo Monsantovi GMO proizvodi: soja, šećerna repa i pamuk – te da ovi proizvodi čine temelj prehrane u mnogim američkim obiteljima.

U interesu zdravlja njenog sina Barrona – kao i njezinog zdravlja – Melania je odlučila eliminirati procesiranu hranu koja sadrži GMO usjeve iz njezine obiteljske kuće.

No, kako je Melania objasnila, to nije tako lako kao što zvuči. 70 do 80 posto američke procesirane hrana sadrži genetski modificirane sastojke, prema proizvođačima i trgovcima u Americi.

Dok nas Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) pokušava uvjeriti da je GMO hrana sigurna, znanstvenici koji rade za agenciju su u više navrata upozorili da je istina suprotna.

Ovi hrabri FDA znanstvenici, su govorili protiv službene politike tvrtke koju promiču njezini korumpirani nadređeni, i u više navrata su upozorili da GMO hrana može stvoriti nepredvidljive nuspojave koje je teško razotkriti, uključujući i alergije, toksine, nove bolesti i prehrambene probleme.

Ti hrabri znanstvenici su se pozvali na dugoročne studije o sigurnosti, ali su bili zanemareni od strane agencije.

Zdravstveni rizici

Istraživanja na životinjama pokazuju ozbiljne zdravstvene rizike povezane s genetski modificiranom hranom, uključujući neplodnost, imunološke probleme, ubrzano starenje, pogrešne regulacije inzulina, promjene u glavnim organima i probavnom sustavu.

Ipak, od 1996. godine, Amerikanci jedu GMO sastojke u većini prerađene hrane. Zašto ih onda FDA ne štiti?

Tužna je činjenica da se ne mogu osloniti na FDA da ih zaštiti. Građani moraju napraviti svoj vlastita istraživanja i obrazovati se.

U slučaju prve dame, njezino samoobrazovanje je dovelo do njezine ukupne zabrane opasnih Monsanto proizvoda u njezinom kućanstvu, isključivo naručivajući organske proizvode koji nisu uzgojeni od GMO sjemena.

Melania je rekao da bi se posvetila tome morala napraviti mnogo istraživanja.

Kako bi u potpunosti izbjegao Monsanto proizvode, potrošač mora istražiti porijeklo hrane.

„Provela sam dosta vremena na tržnicama poljoprivrednika pitajući poljoprivrednike koje sjeme kupuju, googlajući na svojem telefonu prije donošenje odluke o kupnji hrane.„

„Trebalo je nekoliko mjeseci, ali na kraju sam uspjela ukloniti Monsanto iz svog života u potpunosti.„

Utjecaj koji Monsanto ima u proizvodnji američke hrane je velik i duboko uznemirujuć. Jednom kada počnete tražiti, shvatit ćete da je Monsanto posvuda. I, na žalost, njihov utjecaj nije benigni.

No, kao što Melania Trump kaže, nakon što educirate i zatim učinite napor kako bi izbjegli Monsanto, pronaći ćete mir i zdravlje koje će se u vašoj obitelji samo poboljšavati.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako ste mislili da sendvič od piletine kojeg ste naručili u restoranima Subway nije imao puni okus piletine, možda ste bili u pravu

Prema kanadskoj studiji, DNA test je pokazao da se u sendvičima Subway od prave piletine nalazi samo pola piletine.

DNA istraživač Matt Harnden na Univerzitetu Trent za forenzički DNK je laboratorijski testirao piletinu u šest popularnih pilećih sendviča.

Subway je bio među pet restorana brze hrane čiju je piletinu kanadska Broadcast Corporation testirala.

Rezultati su pokazali da pečena piletina u sendvičima sadrži u prosjeku 53,6 posto pilećeg DNK dok ostatak čini GMO soja od 42,8 posto.

Lanac sendviča Subway je opovrgnuo rezultate testa DNK u objavljenom priopćenju:

“SUBWAY Kanada ne može potvrditi istinitost rezultata laboratorijskog testiranja kojeg ste vi proveli. Međutim, mi smo zabrinuti zbog navodnih saznanja s obzirom na udio soje u sadržaju.

Naša piletina sadrži 1% ili manje proteina soje. Koristimo ovu sastojak u ovim proizvodima kao sredstvo za stabilizaciju teksture i vlage.

Svi naši pileći proizvodi su izrađeni od 100% bijelog mesa piletine koje se marinira, peče na ražnju i roštilja.

Testirali smo naše pileće proizvode u zadnje vrijeme na kakvoću i utvrdili da odgovara standardima kvalitete hrane.

Mi ćemo opet razgovarati s našim dobavljačem kako bi se osiguralo da piletina ispunjava visoke standarde koje smo postavili za sve naše stavke proizvoda i sastojaka. “

Ostali rezultati istraživanja:

• A & W piletina grill Deluxe prosječno 89,4 posto pilećeg DNK
• McDonald piletina – na žaru u prosjeku 84,9 posto pilećeg DNK
• Tim Hortons Chipotle piletina na žaru u prosjeku 86,5 posto pilećeg DNK
• Wendy pileći sendvič na žaru u prosjeku 88,5 posto pilećeg DNK

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Porast industrijske poljoprivrede – na čelu s tvrtkama kao što su Monsanto, koje najviše promoviraju monokulturu, kemijski baziranu poljoprivredu i patentirane oblike života – donijele su poplavu pesticida koji uništavaju prirodne ekosustave

Insekti i životinje koje jedu insekte su žrtve milijuna litara otrovnih pesticida bačenih na obradive površine, koji zatim otiču u vodene puteve ili se vjetrom odnose na obližnja staništa gdje ih se ponovo raznose lokalni oprašivači poput pčela.

U 1980., Bayer je razvio snažnu novu klasu pesticida koja se zvala neonikotinoidi (neonics), koji je brzo zavladao industrijskom poljoprivredom. U 2008. godini oni su predstavljali 24 posto globalnog tržišta insekticida, a proizvod “Imidakloprid” je postao najkorišteniji insekticid na svijetu.

Gotovo sav američki kukuruz i oko jedna trećine američke soje je tretirana sa neonikotinoidima.

“Veliki napredak” se dogodilo kada je agrobiznis razvio sjemenke obložene neonikotinoidima, gdje je svaki dio rastuće biljke postao prožet toksinima, uključujući i pelud.

Nakon što su državni regulatori zabili ruku duboko u džepove agrobiznisa, požurili su da odobriti neonikotinoide u komercijalnoj prodaji, a znanstvene studije su započele dokumentiranje ekološkog utjecaja.

Populacija ptica i drugih kukcoždera počela je opadati zbog nedostatka kukaca, kako se neonikotinoid sve više koristio.

Godine 2006. počeli smo biti svjedoci dramatičnom izumiranju pčelinjih populacija, koji igraju ključnu ulogu u oprašivanju usjeva hrane. Kolaps kolonija postala je uobičajena pojava, a pčele su pokazivale klasične znakove trovanja insekticidima trovanja kao što su tremor, nekoordinirano kretanje i konvulzija.

Mrtve pčele u i oko košnica pokazale su prisutnost neonikotinoida, i novo istraživanje je pokazalo da niske razine neonikotinoida kod pčela potiču osjetljivost na virusne infekcije i grinje, te smanjuje reproduktivnu sposobnost matica.

Kukuruzna pelud i pelud maslačka koja se vraćala u košnice rutinski je bila pozitivna na neonikotinoide.

Ostali insekti su bili poharani od strane neonikotinoida, uključujući i sjevernoameričkog bumbara koje je trenutno istrijebljen i do 90 posto. Prijetnja divljim pčelama, pčelama i ostalim oprašivačima postaje sve jasnija kako izlazi sve više istraživanja na svjetlost dana.

Sada je prva dugoročna studija o utjecaju neonikotinoida na divljim pčelama potvrdila da je popularni pesticid povezan s dugoročnim padom populacije pčela.

Istraživači u Engleskoj analizirali su 18 godina podataka o 64 divljih vrsta pčela i korištenja neonikotinoida na uljanoj repici, koja je široko tretirana sa neonikotinoidima, nalazeći da je za oko polovice ukupnog pada broja pčela zaslužan ovaj insekticid.

Ukupno 34 vrste insekata koje iskorištavaju uljanu repicu pokazale su barem 10-postotni pad u odnosu na neonikotinoide, s najviše pogođena grupa insekata je doživjela pad od 30 posto i to sve zbog neonikotinoida.

Nalazi tima Centra za Ecologiju i hidrologiju su se pojavila i u časopisu Nature.

“Povijesno gledano, ako uzgajate uljanu repicu, mnoge pčele imaju tendenciju da imaju koristi od toga, jer one provode ogromno traganje za hranom i resursima u cijelom ekosustavu”, rekao je glavni autor studije dr. Ben Woodcock za BBC.

“No, ta korelacija studija sugerira da jednom kada se repica počne tretirati sa neonikotinoidima do 85 posto, pčele počinju biti izložene i ove štetne kemikalije počinju utjecati na njih.”

Istraživanje dodaje da je nekoliko laboratorija i kratkoročni terenskih istraživanja pronašlo negativne učinke neonikotinoida na pčele i divlje pčele. Čak je i EPA bila prisiljena priznati da neonikotinoidi ubijaju pčele.

“Negativni učinci koji su prethodno istraženi čine dugoročno veliki štetu raznim vrstama insekata”, rekao je koautor studije dr Nick Isaac.

Dok će agrobiznis i dalje negirati da njihov omiljen insekticid ima bilo kakve veze s padom pčelinje populacija, dobro informirani potrošači već su prisilili maloprodaju na promjene.

Međutim, velika većina insekticida neonikotinoida je u rukama tvrtki kao što su Bayer i Monsanto, koji proizvode sjemenke i kemikalije pune neonikotinoida.

Njihovi prijatelji su FDA i druge vladine agencije koji su sudionici u zataškavanju utjecaja neonikotinoida bez da doista razmisle o tome kako ti toksini utječu na okoliš.
 
NoviSvjetskiPoredak.com