Emmanuel Macron je izjavio da bi svatko tko je osuđen za “govor mržnje” treba izgubiti pristup društvenim medijskim platformama do kraja života

Francuski predsjednik dao je ideju online cenzure na godišnjoj večeri Predstavničkog vijeća židovskih institucija u Francuskoj, navodeći kako bi se trebao provesti novi način rješavanja govora mržnje na internetu u svibnju.

“Europska borba se mora nastaviti, ali je prespora” – rekao je Macron usporedivši one koji su osuđeni za govor mržnje s nogometnim huliganima kojima je zabranjeno prisustvovati nogometnim utakmicama.

Francuska ima plan da “ugradi” regulatore na Facebooku kako bi ispitala koliko se društvena mreža uspješno bavi “govorom mržnje”, ističe Breitbart.

Kako će vlada provesti tu zabranu, državni tajnik za digitalne poslove Mounir Mahjoubi kaže: “IP adresa je ono što Twitter zna o svakom korisniku koji objavljuje poruku na svojoj platformi. Ona mora, što je prije moguće, poslati pravosudnom sustavu zahtijev da brzo identificira autora, a zatim “možemo nastaviti”.

“Danas više nije prihvatljivo da platforme koje imaju sredstva ne pomognu pravosuđu i policiji odmah identificirti osobu koja je počinila prekršaj na mreži, a ne u roku od nekoliko tjedana, pa čak i mjeseci” – rekao je Mahjoubi.

Novi prijedlog značio bi značajan pomak prema većim novčanim kaznama i zatvorskim kaznama. Neki su reagirali na taj prijedlog s kritikama, uključujući francuskog novinara Gabriela Robina koji je rekao da bi prijedlog macronovog zakona mogao dovesti do glasovanja naroda protiv establišmenta, kao kada je kritičar masovnih migracija Eric Zemmour isključen iz društvenih medija.

“Nikada, ponavljam, nikada liberalna vlada nije poduzela toliko represivnih mjera”, kazao je.

Macron i drugi globalni političari nastavili su poticati povećanje zakona i propisa u borbi protiv govora mržnje i tzv. “Lažnih vijesti” na internetu.

Novi prijedlog značio bi značajan pomak prema većim novčanim kaznama i zatvorskim kaznama.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Sada to možete vidjeti svugdje. U autobusu, u restoranima, u školi i na poslu. Svakog dana sve više ljudi je zalijepljeno za zaslone svojih mobilnih telefona i uređaja

No, 24/7 pristup tehnologiji također ima negativne nuspojave, a nevjerojatnih 40 posto tinejdžera ne dobiva dovoljno sna zbog svojih uređaja, izvijestio je Science Daily.

U članku je otkriveno da, s obzirom na to da tinejdžeri na svojim telefonima provedu većinu dana, mnogi od njih ne dobivaju dovoljno sna noću.

Prema riječima stručnjaka za spavanje, adolescent mora spavati najmanje devet sati noću kako bi dobio odmor koji mu je potreban. Sve manje od sedam sati smatra se nedovoljnim i može otežati izvrsnost u školi i neproduktivnost u učenju.

Jean Twenge, profesorica psihologije na Državnom sveučilištu u San Diegu, je surađivala je s psihologom Zlatanom Krizanom i diplomantom Garrett Hislerom. I Krizan i Hisler dolaze sa sveučilišta Iowa State University u Amesu.

Njih troje su pregledali podatke prikupljene od “dviju dugotrajnih, nacionalno reprezentativnih anketa koje je financirala vlada” i koje su provedene na oko 360.000 tinejdžera.

Podatci iz ankete pod nazivom “Monitoring of the Future” pitala je Amerikance iz 8, 10 i 12 razreda škole koliko često spavaju najmanje sedam sati po noći. U međuvremenu, anketa o sustavu nadzora rizika kod rizičnih ljudi zatražila je od studenata 9. do 12. razreda prosječan broj sati sna kojeg su imali svakog radnog školskog dana.

Nakon što su prikupljeni podaci iz oba istraživanja, trojica istraživača potvrdila su da je barem 40 posto adolescenata u 2015. godini dobilo manje od sedam sati sna. Rezultat je alarmantan jer je to 58 posto više od rezultata iz 1991. godine i iznosi 17 posto više nego 2009. godine.

Nakon proučavanja podataka, otkrili su da su dulje tinejdžeri bili na internetu na svojim uređajima, a manje su spavali noću. Barem 50 posto adolescenata koji su na internetu barem pet sati dnevno, često ne dobiva dovoljno sna, za razliku od tinejdžera koji su na internetu samo jedan sat dnevno.

Od 2009. nadalje, prosječna upotreba pametnog telefona katapultirana je u visine. Profesorica Twenge je rekla da bi to moglo imati veze sa povećanjem od 17 posto između 2009. i 2015. godine.

Prema autorima studije, koja je objavljena u časopisu Sleep Medicine, tinejdžeri su mogli samo sedam sati spavati noću ili manje jer bi svjetlosne valne duljine pametnih telefona i drugih gadgeta mogle utjecati na normalni ritam spavanja i buđenja našeg tijela.

Twenge je primijetila, “Tinejdžerski san se počeo skraćivati kada je većina počela koristiti pametne telefone …”

Nastavila je: “To je vrlo sumnjičav uzorak.” Križan je dodao da, budući da upotreba gadgeta zauzima najveći dio tinejdžerovog dodijeljenog vremena spavanja, možda bi ujutro mogli završiti u školi.

Kako bi otklonila ovu zabrinutost, Twenge je savjetovala roditeljima da prate kako njihova djeca koriste uređaju, i da bi njihova upotreba trebala biti ograničena na samo dva sata dnevno.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Cenzuriranjem najveće svjetske aktivističke stranice, internet je ušao u novo doba poput onoga o kojem piše George Orwell

Kada vam netko kaže da rastu fašizam ili komunizam, najbitniji dokaz koji mu možete predočiti je ‘privremena’ suspenzija slobode govora

Američki Ustav posebno je osjetljiv na tu temu i kroz više stavaka onemogućava ukidanje građanskih sloboda. No vremenima nastanka povijesnog dokumenta nitko nije računao na etiketu ‘teorija zavjere’.

Društvene mreže malo su ‘javni prostor’, a malo ‘privatna domena’

Apple, Facebook, YouTube i Spotify urotili su se protiv Alexa Jonesa, svojevremeno jedinog medijskog djelatnika koji je u svom programu dao prostor tadašnjem kandidatu za predsjednika Donaldu Trumpu.

Kanali su mu u orkestriranoj akciji ugašeni zbog ‘govora mržnje koji narušava standarde zajednice’.

S obzirom na to kako brojni mediji svakodnevno etiketiraju upravo američkog predsjednika, pod istim optužbama bi se također mogli zatvarati, kao i pod etiketama ‘teorija zavjere’ (Trump i Rusi utječu na izbore) ili ‘lažnih vijesti’ (Iran ima atomske bombe).

Pravni stručnjaci su se već oglasili i naveli kako elementi ‘govora mržnje’ ne postoje u zakonskim aktima, no isto tako i da privatne korporacije i međunarodni karteli ne odgovaraju američkom Ustavu ili zakonima.

Prevedeno – privatnik može u svojoj firmi raditi što želi.

Tako su društvene mreže unatoč neprikosnovenom djelovanju u sektoru ‘javnog prostora’ pravno zapravo ‘privatni prostor’.

Kako svatko ima pravo banirati ili blokirati korisnike ukoliko narušavaju njegova vlastita pravila, tako iste mehanizme može koristiti i administracija, roboti ili vlasnička struktura.

No nedavno se dogodio bitan presedan kojeg će Jones moći iskoristiti u vlastitoj obrani. Naime, federalni sud je zabranio predsjedniku Trumpu da briše kritike drugih korisnika na privatnom Twitter računu. Zašto?

Jer je javna osoba i to se smatra cenzurom, pošto je sud tu društvenu mrežu definirao kao ‘javni forum s posebnom namjenom’.

Znakovito, jedina velika društvena mreža koja nije izbrisala Jonesov profil upravo je Twitter. Pa će Jones morati tražiti federalno definiranje svojih protustranaka u ovom slučaju.

Govor mržnje najviše smeta onima koji otvoreno ‘mrze Trumpa’

Jones se u svojoj maniri odmah obrušio na tzv. ‘leftard’ i ‘libtard’ komponente ljevice i liberala, a nešto slično rezonira i RT.

Naime, oni koji su se najviše zalagali za gašenje Jonesovih računa pod domenom američke tradicije nepovredivosti privatnog prostora i slobode odabira ‘politike u vlastitom dvorištu’ isti su oni koji se bore protiv diskriminacije i korporatizma.

A bili su i prvi u redu u cenzuri svih onih koji su Nobelovca za mir Obamu etiketirali kao ‘ratnog zločinca’. Borba za slobodu govora i istinu očito ima svoje granice, a one su postavljene već na apsurdno niskoj ljestvici – neslaganju s drugačijim razmišljanjem i stavom.

Jonesa se tako baniralo zbog rasizma (jer je Sarah Jeong prozvao rasisticom zbog izjave da ‘ne osoba ne može biti rasist ako su bijelci u priči’), ksenofobije (jer je za promjenu imigrantske politike), fašizma (jer Antifa pokret poistovjećuje s nacistima), lažnih vijesti i teorija zavjere.

U novoj navali lažnog patriotizma demokratske snage optužile su ga za ‘Putinizam’ i dale mu titulu ‘veleizdajnika’, zbog guranja stranih interesa. To su pak isti oni ljudi koji su do tog trenutka domoljube poistovjećivali s nacionalistima i Trumpove prozivke o ‘manjku patriotizma’ uspoređivale s Hitlerovima.

Zabrana InfoWars platforme i lika i djela Alexa Jonesa otvorila je debatu o samoj naravi slobode govora. Potpada li pod nju i govor mržnje? I treba li granicu postaviti tek kod poziva na javni linč i prijetnje smrću?

Jer je prilično sklizak led kod navedene etikete. Poglavito jer novinari neskriveno priznaju kako mrze Donalda Trumpa, a takvom retorikom i nastupaju. Bilo kako bilo, vremena cenzure opasno su zakucala pred vrata.
 
(dnevno.hr, R.M.)

Postoje niz načina na koje vaši Facebook ili Twitter računi mogu pridonijeti povećanju anksioznosti. Nadalje, društveni mediji su navodno zarazniji od cigareta i mnogo teža navika iz koje se može izaći

Da li društveni mediji zapravo privlače ljude, ili je to sve iluzija s mnogo tamnijom svrhom?

Jaron Lanier, jedan od utemeljitelja virtualne stvarnosti, vjeruje da su društveni mediji toksični prostor koji služi tome da se ljudi osjećaju tužniji, ljuti i sami.

U svojoj novoj knjizi, “Ten Arguments for Deleting Your Social Media Accounts Right Now”, Lanier iznosi nekoliko najvažnijih aspekata društvenih medija.

Nije tajna da mladi danas provode više vremena zalijepljeni za ekrane njihovih mobitela, pregledavajući Facebook i Twitter, slikajući i šaljući selfije, nego što provode u “stvarnom svijetu”.

Može se tvrditi da je društvena mreža “virtualna stvarnost” sama po sebi: To je prostor u kojem korisnici mogu stvoriti i kontrolirati sliku koju njihovi prijatelji vide.

Facebook profil (ili Twitter, Instagram ili što imate) je u biti, avatar. Isto tako, odabirom onoga što vam je dopušteno vidjeti, Facebook i slične mreže mogu utjecati na vašu percepciju i ponašanje.

Društveni mediji su dizajnirani da njihovi korisnici postanu ovisnici

U članku za The Guardian, Lanier je napomenuo da je Facebook osmišljen da oduzme što više vremena i pažnje. Društveni mediji su stvoreni da njihovi korisnici postanu ovisnici – i kroz tu ovisnost, ta stalna potreba za pristupom, bihevioralna manipulacija ne samo da je moguća, već je možda i neizbježna.

U priopćenju za vijest Kanala 4, Lanier je navodno objasnio da web stranice društvenih medija ljude “privlače kroz shemu nagrađivanja i kažnjavanja, i nagrada je kada ponovo podjelite nešto na društvenoj mreži, a kazna je kada ih netko drugi tretira loše.”

“To je vrlo skriveno manipuliranje stanovništvom”, tvrdi on.

Psiholozi su također govorili o tome kako “Facebook lajkovi” manipuliraju ljudskom psihom putem pozitivnog pojačanja. “Lajkovi” i “shareovi” pogađaju centar za nagradu u vašem mozgu, što je sličan način na koji funkcioniraju droge.

Lanier je nadalje opisao zamršenost učinaka društvenih medija na ljude u svojoj knjizi:

“Algoritam pokušava uhvatiti savršene parametre za manipulaciju mozga, dok mozak, kako bi se pronašao dublji smisao, mijenja odgovor na algoritamske eksperimente … Budući da podražaji iz algoritma ne znače ništa, jer su oni proizvoljni, mozak ne reagira na bilo što stvarno, već na fikciju. Taj proces – uključivanja u nedostižnu fatamorganu – je ovisnost.”

Osim što vas drži u kotaču poput hrčka, web stranice društvenih medija su dizajnirane da izazivaju emocije u vama. Ovi korporativni giganti ne samo da vas čine nesretnim i tužnim – oni to čine namjerno.

Društveni mediji predstavljaju alat za društveno inženjerstvo

Lanier tvrdi tijekom cijele knjige da su društveni mediji postali modifikator ponašanja – i ima dosta dokaza koji podupiru njegove tvrdnje.

Ne tražite dalje od dobro dokumentiranih veza između društvenih medija i anksioznosti kao dokaz. Kao što Anxiety.org objašnjava, postoje niz načina na koje vaši Facebook ili Twitter računi mogu pridonijeti povećanju anksioznosti. Nadalje, društveni mediji su navodno zarazniji od cigareta i mnogo teža navika iz koje se može izaći.

U intervjuu je Lanier objasnio da su mnoge negativne emocije koje ljudi doživljavaju dizajnirane kroz ruke društvenih medija.

“Možete postati ovisnik tako što ćete tijekom vremena izbacivati malo pozitivnih i negativnih emocija … Ako radite ono što želimo, dajemo vam neke pozitivne povratne informacije. Ako ne radite ono što mi želimo, osjećat ćete se loše” – izjavio je.

Lanier je dodao da su negativne emocije, poput straha, tjeskobe ili tuge, zapravo jeftinije i jednostavnije za poticanje od strane društvenih medija – a društvo je u cjelini postalo malo tamnije i paranoičnije zbog toga.

Među ostalim, Lanierova knjiga opisuje kako socijalni mediji čine ljude manje suosjećajnima, nesretnijima i općenito smanjuju značenje i kvalitetu ljudskih interakcija.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kad ugledni tech magazin poput Wireda na naslovnici objavi fotomontažu pretučenog Marka Zuckerberga, s licem u masnicama, porezotinama i flasterom, onda za to sigurno postoji jako dobar razlog

A priča, jedna od najvećih i najzanimljivijih koje su o carstvu Marka Zuckerberga objavljene, otkriva dramatične događaje koji su se događale iza kulisa najveće svjetske društvene mreže s dvije milijarde korisnika unatrag dvije godine.

Reporteri Wireda tim su povodom razgovarali sa 51 zaposlenikom Facebooka, uglavnom anonimno kako bi doznali pikanterije o fake news fenomenu, slučaju Donalda Trumpa i špijunskim igricama koje su u konačnici promijenile i Facebook i svijet.

#Stari ratovi

Teza je da su iza Zuckerberga njegove najgore dvije godine, zbog čega je postao paranoičan te se pod pritiscima, pa i prijetnjama medijskih mogula, poput Ruperta Murdocha, odlučio obračunati s fake news fenomenom.

Murdoch je, tvrde reporteri Wireda, kao vlasnik, među ostalim, i Fox Newsa i Wall Street Journala, već dugo javni kritičar Facebooka, ali prema insajderima rat traje još od 2007. godine kada su Murdochovi špijuni proizveli skandal koji je trebao razoriti Facebook. I to na temi seksualnih predatora zbog kojih je Zuckerberg bio na udaru medija i američkih vlasti da ne štiti djecu na svojoj mreži.

Međutim, kako sada ispada, kad je Facebookov tim tražio IP adrese predatora koji su navodno širili teror po Faceu, ispostavilo se da su njihovi profili kreirani u Apple dućanu samo nekoliko metara udaljenom od ureda MySpacea, koji je tada bio u Murdochovu vlasništvu. Namještaljka? Moguće.

Negdje tijekom 2016. godine, tvrdi Wired, Murdoch je, pak, organizirao sastanak između šefa svog News Corpa (pod čijim okriljem djeluju njegove novine, agencija Dow Jones Newswires i izdavačka kuća HarperCollins) i Zuckerberga (u vili u Idahu) gdje je CEO Robert Thomson prijetio Zuckerbergu da će srušiti Facebook sa svojom mrežom lobista i specijalista za odnose s javnošću ako on ograniči doseg vijesti ozbiljnih nakladnika na Facebooku.

Zaposlenici Zuckerbergove tvrtke navodno su se bojali da će Murdoch iskoristiti svoju moć da pokrene državnu istragu protiv Facebooka i iskoristiti svoje medijske kanale diljem svijeta da je potencira i tako sruši Face.

Wired piše kako je Zuckerberg pokušao zakopati ratnu sjekiru kad je krajem godine u restoranu na Manhattanu održao zdravicu u čast Murdocha.

“Zuck se pohvalio kako je nedavno pročitao njegovu biografiju i kako se divi njegovim postignućima. Opisao je i teniski meč koji je s njim odigrao i bio je vrlo šarmantan”, piše u Wiredu. Međutim, to nije uspjelo jer je Murdoch nastavio javno pričati protiv njega.

Sočni tekst pun je neobičnih detalja

Poput opisivanja paranoje u redovima zaposlenika na Facebooku da će njihove interne istrage i rasprave izaći u medije. Jedan od izvora iz kompanije čak je reportera Wireda tražio da prilikom sastanka ugasi mobitel kako ljudi iz kompanije ne bi povezali da je facebookovac bio na istom mjestu s wiredovcem, odnosno bojao se da ga prate po GPS signalu.

Zanimljiv je i memorandum Marka Zuckerberga koji je poslao zaposlenicima koje je ukorio jer su hashtag “Black lives matter” (životi Afroamerikanaca su bitni) mijenjali u “All lives matter” (svi životi su bitni).

“To što netko naglašava važnost Afroamerikanaca ne znači da i drugi ljudi nisu važni”, pisao im je Zuckerberg te dodao kako Facebook nikad nije imao pravila o tome što ljudi smiju pisati na svojim zidovima.

“Ako cenzurirate takve stvari, vi zapravo tvrdite da nisu sva mišljenja jednako važna”, izjavio je i pokrenuo istragu.

Sloboda ili?

Ova epizoda, osim činjenice da je Zuckerberg bio pomalo paranoičan, otkriva, kako sugerira Wired, da nitko u kompaniji, a ni on sam, zapravo ne razumiju potencijalnu važnost svoje društvene mreže.

Iako je Zuck uvijek govorio da želi da što više ljudi na Facebooku bude što slobodnije, upravo takav stav doveo je do problema s Trumpom i fake newsom. Inzistiranje na slobodi mišljenja stvorilo je zapravo manipulaciju mišljenja.

Facebookovi šefovi jednostavno nisu očekivali da je takvo što moguće. I da toliko može utjecati na događanja na planetu. Previše se pritom vjerovalo algoritmima da će sami po sebi moći spriječiti govor mržnje i širenje lažnih informacija.

Benjamin Fearnow, jedan od najvažnijih administratora sekcije Trending Topics (najviralnije teme) suspendiran je, primjerice, u ožujku 2016. godine zato što je neke od internih memoranduma (poput onog o “Black lives matter”) proslijedio medijima, preciznije Gizmodo portalu koji je dva mjeseca kasnije objavio informaciju o tome da Facebook selektira vijesti iz konzervativnih medija i namjerno ih ograničava.

Facebook je, pak, još od kraja 2013. naglo rastao upravo zbog načina na koji širi vijesti s portala i ostalih medija. U tom trenutku udvostručili su promet linkova s news portala u odnosu na 2012. godinu na način da su ih ugradili u svoj News Feed.

Time su smanjili utjecaj Twittera koji je tada bio više cool, a do 2015. godine Facebook je prestigao Google i postao vodeća platforma preko koje korisnici dolaze na stranice izdavača.

Već tada su izdavačima dovodili 13 puta više čitatelja nego Twitter. Ali nitko nije mislio na posljedice.

#Ružno pismo

Kad postaneš najjača medijska sila, implikacije su nesagledive. Posebno ako ne kontroliraš sadržaj. U Facebooku tada nisu marili o točnosti informacija i objektivnosti. Sve snage bacili su na zaštitu autorskih prava i ukidanje pornografije.

Devet dana prije izbora na kojima će trijumfirati Donald Trump, jedan od ranih investitora u Facebook, Roger McNamee, koji je, među ostalim, savjetovao Zuckerberga da 2006. odbije ponudu Yahooa da ih kupi za milijardu dolara, poslao je upravi kompanije pismo.

Napisao je da je posramljen, razočaran i tužan. Među prvima je počeo primjećivati da se pojavljuje fake news, da izvori koji lažno tvrde da su jedno šire lažne informacije o drugome. Primijetio je to na difamaciji Bernieja Sandersa, a kasnije i Hillary Clinton.

Kad je Trump pobijedio, u Facebooku je navodno danima vladala panika. Wired piše kako su šefovi dane i noći provodili na sastancima kod Zuckerberga pitajući se hoće li svijet kriviti njih.

Dva dana poslije Zuck je izašao pred novinare i rekao: Mislim da je tvrdnja da su lažne vijesti na Facebooku utjecale na rezultat izbora vrlo luda ideja. Izjavu je bazirao na proračunima koji su potvrdili da je fake news tek mali dio kompletnog sadržaja o izborima koji je cirkulirao mrežom. News općenito čini samo 5 posto kompletnog prometa na Facebooku. Međutim, brojka na koju se pozivao nije mogla izmjeriti utjecaj koji su vijesti imale na birače.

Sljedeći tjedan Zuckerberg se na jednoj konferenciji u Peruu susreo s Barackom Obamom i mediji su prenijeli kako ga je Obama ukorio zbog fake newsa i rekao mu da je vrijeme da se neke stvari hitno promijene. Izvori za Wired, pak, navode kako je Zuck bio taj koji je organizirao sastanak te da je na njemu Obamu razuvjeravao u ideji da Facebook ima ikakve veze s pobjedom Trumpa te kako je ozbiljno pristupio problemu.

Jedan od šefova FB-a anonimno je Wiredu rekao kako je šest mjeseci nakon izbora u kompaniji došlo do panike. Naime, shvatili su da ruski hakeri koji su možda povezani s Moskvom platformu koriste za ilegalne operacije i difamaciju.

Primjerice, Rusi su Facebooku tijekom izborne utrke platili oko sto tisuća dolara za oko 3000 reklama koje su trebale utjecati na glasače. Troškovi su bili mali, broj oglasa je bio malen.

To nije mogao biti problem, mislili su u Facebooku. Ali istodobno je otkriveno da šest stranica koje je kompanija suspendirala zbog poticanja rasne mržnje još postoji (iako nisu aktivne) te da je njihovih 500 objava u međuvremenu podijeljeno 340 milijuna puta.

Ukratko: Rusi bi objavama i oglasima targetirali između sto ili tisuću ljutitih birača, povjerio je rezultate istrage Facebookov izvor Wiredu i onda bi pomoću Facebook alata to širili i okupljali ljude u grupe.

Potom je još bivša direktorica za rast korisnika Chamath Palihapitiya na jednom predavanju na Stanfordu studentima rekla kako misli da društvene mreže razaraju tkivo civilizacije i da se osjeća krivom jer je u tome sudjelovala.

Zuckerberg je u siječnju ove godine objavio da ima novi cilj i da ovaj put to nije trčanje ili čitanje knjiga.

“Svijet je podijeljen i napet i Facebook ima mnogo posla u zaštiti zajednice, ali i sprečavanju utjecaja država na njemu”, napisao je.

I to se ubrzo počelo provoditi – Facebook je prvi put u povijesti priznao da pomoću algoritama ograničava doseg medijskih objava na News Feedu. Nakon što je 14 godina jurio u jednom smjeru i od Facea pokušao stvoriti drugi internet, sada kao da je zakočio i objavio: želim da ljudi Facebook koriste manje, a ne više.
 
(jutarnji.hr)

Svi skupa ćemo evoluirati i vrijeme je da vidimo u kojem smjeru će ta evolucija ići

Nova godina donosi nove velike promjene na Facebooku. Odlučeno je da se u fokus vraćaju objave vaših prijatelja i obitelj, u odnosu na postove različitih brendova ili medija.

Riječima osnivača Marka Zuckerberga cilj je da ljudi na toj društvenoj mreži vode “smislenu interakciju” koja će pridonijeti “dobrobiti ljudi.”

Reakcija ljudi iz digitalne industrije i medija bila je: DRAMA DRAMA DRAMA! RIP Newsfeed, RIP Publisheri, RIP brendovi.

Naslovi, oprema tekstova, sve skupa je jedan veliki bombastični pokop medijske i marketinške industrije. Ono što ekipa ne shvaća jest da upravo zbog toga i takvog ponašanja Fejs i radi ovo što radi.

Fokus postaje interakcija s prijateljima, bez da ti smetaju brendovi i mediji. Super! Jesmo li sigurni da je to ono što želimo? Koliko vas zanima život vaših 500+ prijatelja? Mene ne zanima, zanima me njih možda 20-30. (bez uvrede ostalima)

Fokus postaje “people well being” i “meaningful interaction.” Je l’ to moguće sa svojih 500+ prijatelja? Mislim da nije, niti je većini ljudi to zanimljivo.

Tko bi trebao biti dovoljno zanimljiv, kreativan, zabavan, točan, objektivan da se pobrine za “people well being” i “meaningful interaction.” Pa postoji netko/nešto tko se za to brine već stoljećima kroz različite platforme – mediji.

Što će te mjere donijeti? Mislim da to nitko ne zna niti može sada ovog trenutka znati. IMHO, neko vrijeme možemo očekivati da će doseg i promet prema stranicama pasti.

Međutim, ljudi će i dalje tražiti sadržaj na koji mogu tagirati svog najboljeg frenda, nasmijat se, zabaviti, informirati i prokomentirati nešto – “meaningful interaction.”

To znači da će takav sadržaj i dalje biti važan dio newsfeeda, a na nama je da smislimo način na koji ćemo kreirati takav sadržaj bez da ih tražimo i prisiljavamo da se tagiraju. Na nešto dobro i zanimljivo to će doći samo od sebe.

Priče s kojima se ljudi mogu poistovjetiti i dalje će biti shareane što znači ako je fokus na frendovima da će i dalje biti prikazane u newsfeedu.

Ista je stvar sa pričama koje će poticati na debatu, bilo zato jer su kontroverzne ili zato jer je to nešto važno/zanimljivo. I tu će se komentirati, tu će postojati “meaningful interaction” i to će biti priče koje će se brinuti za “people well being.”

Mislim da ćemo samo morati više testirati, pažljivije birati/raditi priče i vidjeti što se uklapa u novu viziju ove zajednice, ali to je ono u čemu smo kao mediji najbolji.

Vidjeti na koji način izazvati reakciju, bez da tražimo tu reakciju. Ljepota i prokletstvo digitala je u tome što ga realno diktiraju Google i Facebook.

Naravno da ovo Fejs radi kako bi nas prisilio da se više oglašavamo, naravno da im je bitno povećati prihode i osigurati stalni rast dionica i da dobar dio ovih promjena vodi pohlepa.

Međutim, sami smo se stavili u poziciju da većinu toga diktiraju 2 velika igrača, pa zašto ne iskoristiti cijelu priču najbolje što možemo.

Neki će sigurno izgorjeti u ovim promjenama, napravit će se selekcija najboljih, svi skupa ćemo evoluirati ako to bude potrebno.

I umjesto da kmečimo možda je vrijeme da dodatno promislimo što/kako/zašto radimo nešto i vidimo što može bolje ili drugačije.

Možda umjesto toga da se najavljuje apokalipsa ovo bude najbolja stvar koja se dogodila medijima/brendovima u zadnjih nekoliko godina.
 
(express.hr)

Twitter objava koja je rekla da bi John Hinckley Jr. trebao „opet biti potreban”, skupila je ogromnu količinu lajkova i veliku pohvalu

John Hinckley Jr, čovjek koji je u ožujku 1981. pokušao ubiti američkog predsjednika Ronalda Reagana, je prošle godine, nakon 35 godina pušten na slobodu iz psihijatrijske bolnice.

Objava na Twitterru u kojem se pojedinac „našalio” da bi John Hinckley Jr. trebao biti spreman za povratak u psihijatrijsku bolnicu jer „ga opet trebamo” za atentat Donald Trumpa skupila je više od 70.000 dijeljenja i 170.000 lajkova na Twitteru.

Hinckley Jr. je pušten u rujnu prošle godine, 35 godina nakon što je pokušao ubiti predsjednika Ronalda Reagana u Washingtonu.

Reagan je preživio pokušaj atentata, unatoč što je pogođen u prsa metkom koji se odbio od predsjedničke limuzine.

Kao odgovor na članak korisnika “Slate” o izlasku Hinckley Jr. iz psihijatrijske bolnice, Twitter korisnik je primijetio: „Nadam se da je spreman za povratak, jer bi ga opet mogli trebati.”

Budući da je objavljen prekjučer, Twitter objava je skupila više od 70.000 dijeljenja i preko 170.000 lajkova.

Twitter korisnik koji je objavio tweet – @Simpboyz – stavio je link na Paypal račun osobe imena Cameron Makell koji živi u Baltimoreu.

Korisnici koji su stavili poveznicu na članak o puštanju Hinckley Jr. također su se našalili sa atentatom Trumpa.

„Možda on može posjetiti našeg novog predsjednika”, komentirao je jedan korisnik.

Dok „šale” i ozbiljne prijetnje atentatom na Donald Trumpa bijesne na Twitteru, činjenica da je ova objava primila preko 70.000 dijeljenja i 170.000 lajkova u manje od 24 sata bez uklanjanja naglašava koliko je krajnja lijevica postala radikalna na društvenim medijima, a i društveni mediji postali pristrani.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Društveni mediji su snažna zvijer koja sudjeluje u velikom dijelu našeg svakodnevnog života

Milijuni od nas dolaze u stadima na popularne društvene mreže, kao što su Facebook, Twitter, LinkedIn, Pinterest i Vine, više puta dnevno kako bi dali i primili najnoviju dozu svega i svačega.

Na neki način to je odlično, zato što nitko ne negira da nas društveni mediji povezani kao nikad prije. Ta veza se nastavlja kako bi se omogućila svima da postanemo svjesni i dijelimo obilje vrijednih informacija kojima inače ne bi imali pristup ili ne bi znali na vrijeme.

Brz rast društvenih medija je vjerojatno vodeći suradnik platformi alternativnih medija – kao što je i naša stranica i koja je postala toliko rasprostranjena kao što je danas.

Unutar ovog članka, međutim, željeli bismo da se usredotočite o drugoj strani društvenih medija, posebno nekih od navika i ovisnosti kroz stvari koje mnogi od nas čine prilično redovito.

Ovdje je popis od 7 stvari koje vjerujemo da bi svi trebali prestati raditi na društvenim medijima:

1. “Uhoditi” život od bivšeg partnera

2. Stvoriti od samoga sebe idealnu osobu

3. Rugati se ili odgovoriti na nešto ljutito

4. Imati važne razgovore

5. Uspoređivati sebe s drugima

6. Prihvatiti društvene mreže osnovni oblik socijalizacije

7. Objavljivati stvari isključivo da se dobije pozornost ili odobrenje

Evo stvari za što svi mi možemo koristiti socialne medije

Puno ovih stvari se može činiti vrlo običnim, no postoje puno zdraviji načini na koje možemo koristiti socijalne medije:

• Da bi ostali u kontaktu s prijateljima i rodbinom
• Za povezivanje sa istomišljenicima diljem svijeta
• Uzdržavati jedan drugoga
• Slijediti i dijeliti postove o stranicama koje nadahnjuju !!!
• Pomoći u širenju svijesti o ne-mainstream vijestima
• Okupiti se i lakše stvoriti i potaknuti promjenu

Što mislite o ovom popisu možete komentirani na društvenim mrežama. Postoji li nešto s čim se ne slažete ili želite nešto dodati?
 
NoviSvjetskiPoredak.com