Jedva 10 posto radno sposobnih migranata koje su u Švedsku stigli od 2015. godine zaposleno je, navodi se u novom izvješću

Rezultati studije koju je proveo Statistički ured u Švedskoj pokazale su da stope nezaposlenosti brzo rastu, a socijalnu skrb snažno isušuju migranti iz Afrike i sa Bliskog Istoka koji se uglavnom ne mogu natjecati u naprednom društvu s visokim troškovima života.

“U grupi migranata starijoj od 15 godina koju čini 40.019 ljudi – 4.574 ljudi zarađuju sredstva za život od posla, pokazuje najnovija statistika Švedskog državnog ureda”, prenosi portal Aftonbladet, dodajući da 9.970 prima sredstva za obrazovanje, a 18.405 prima općinsku socijalnu pomoć.

“Osam od deset općina koje su u 2015. godini dobile najviše azilanata ima veću nezaposlenost od nacionalnog prosjeka, a svih deset ima veći udio stanovništva koje živi od socijalne skrbi.”

Općina Ljusnarsberg u okrugu Orebro primila je najveći udio migranata u odnosu na lokalno stanovništvo (230 na 1.000 stanovnika), a stopa nezaposlenosti povećala se iznad 10 posto, a 22,9 posto stanovnika sada je na socijalnoj pomoći.

Slična se situacija odigrala i u gradu Norbergu koji je dobio drugi najveći udio migranata u odnosu na njegovu veličinu. Nezaposlenost iznosi 8,6 posto, a 16,9 posto stanovništva prima državnu socijalnu pomoć.

“Švedska je jedna od najsuvremenijih tehnoloških država na svijetu, gdje pojednostavljujemo poslove. Dakle, jaz između znanja prevelik je za mnoge ilegalne migrante koji ovdje dolaze”, kaže ekonomista i profesor Per Lundborg.

“Održiva politika dobivanja azila također pretpostavlja da se osoba kojoj je odobreno boravište susreće s inkluzivnim društvom u kojem svaki pojedinac može ostvariti vlastiti život, neovisnost i sudjelovanje u životu zajednice, na temelju svojih okolnosti.”

Lundborg tvrdi da će Švedska trebati stvoriti tržište rada s “povećanim udjelom lakših radnih mjesta, što je jedini način da uspije sa integracijom”.

Istodobno, novo izvješće švedske policije objavljuje kako 50 organiziranih bandi djeluje u glavnom gradu Švedske – Stockholmu, u odnosu na 39 bandi u 2015. godini.

Kulturno obogaćivanje Švedske se nastavlja…

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nacionalna vlada u Švedskoj troši milijune eura kako bi uredila smještaj za beskućnike, Afganistance ovisne o socijalnoj pomoći kojima je dozvoljeno da ostanu u zemlji zbog takozvanog “zakona srednjih škola”

Dio plana uključuje pronalaženje smještaja za afganistanske “mlade odrasle osobe” koji su prvi put došli u Švedsku tijekom migrantske krize 2015-2016 godine kao “maloljetnici bez pratnje”, ali sada su u srednješkolskom obrazovanju.

Novu organizaciju nazvanu ‘City Mission’s rental agency’ stvorile su Gradska misija Stockholm i Gradska misija Uppsala s jedinom svrhom pronalaženja smještaja za beskućnike i Afganistance ovisne o socijalnoj pomoći.

Prema izvještaju portala Fria Tider, gradska misija Stockholma je od državne vlade dobila 30 milijuna švedskih kruna ili 2,8 milijuna eura za smještanje tih migranata u stambene jedinice.

Prema priopćenju za javnost iz Gradske misije Stockholma, misija se nada da će potaknuti „više privatnih osoba da unajmljuju nekorištene sobe ili stanove na siguran način koji podržava Gradska misija“.

Priopćenje za javnost nastavlja: “Mnogi migranti bez pratnje koji su došli u Švedsku 2015. godine sada su odrasli tinejdžeri koji pohađaju srednju školu ili Komvux i tako su uključeni u plan privremenog boravka na temelju novog zakona o srednjim školama koji je utvrđen 2018. godine„.

Sveukupno, švedska nacionalna vlada svake tri godine zaredom ulaže 120 milijuna švedskih kruna (11,2 milijuna eura) kako bi podržala neprofitne organizacije koje će se potruditi da migrantima poklone 300 stambenih jedinica do kraja ove godine.

Početkom ove godine objavljena su izvješća koja su otkrila da 90 posto marokanskih „azilanata“ koji su posljednjih godina došli u Švedsku i koji tvrde da su mlađi od 18 godina – su zapravo odrasli.

U 2017. godini, švedski Nacionalni odbor za sudsku medicinu testirao je blizu 600 migranata koji su tvrdili da su mlađi od 18 godina i otkrio je da 76 posto rezultata sugerira da su testirane osobe imale najmanje 18 ili više godina.

Slično testiranje koje je provela danska imigracijska služba otkrilo je gotovo iste rezultate.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Džihadist ISIS-a koji je optužen da je sudjelovao u terorističkom kampu i širenju propagande terorističkih skupina sada traži od vlade 200.000 švedskih kruna (18.700 eura) jer mu Agencija za socijalno osiguranje nije uspjela isplatiti ‘socijalnu pomoć’ dok je bio u pritvoru u Ujedinjenom Kraljevstvu

Čovjek odprije poznat kao Bherlin Gildo bio je jedan od prvih švedskih džihadista koji su otputovali u Siriju.

Nakon što se pridružio ISIS-u u Siriji, njegove su fotografije na društvenim medijima objavljene kako pozira s leševima, ponižavajući kršćane i iživljavajući se na mrtvim sirijskim vojnicima, objavio je Expressen.

Britanci su u jesen 2014. uhitili Gildoa i istraživali ga zbog sumnje da je počinio teroristička djela.

Kasnije je pušten na slobodu u lipnju 2015. i oslobođen optužbi nakon “sukoba između odvjetnika”, jer su obavještajne službe “odbile predaju dokaza”, kako su naveli britanski mediji.

Nakon puštanja iz britanskog pritvora, Gildo se zatim vratio u Švedsku gdje je promijenio ime i adresu.

Sada traži naknadu za socijalnu pomoć koju nije primao dok je bio u pritvoru u Velikoj Britaniji.

Stručnjak za terorizam Magnus Ranstorp rekao je da je ovo prvi slučaj u kojem je švedski džihadist zatražio odštetu od države. Ranstorp je Gildove zahtjeve nazvao “bizarnim”.

Ranstorp je nastavio naglašavati da Gildovi dokumentirani teroristički akti u Siriji nemaju nikakvih pravnih posljedica.

“Rekao bih da je odvratno otvoren prema onome što tamo radi. Slike na kojima je pozirao i slično. Zato se pitam zašto nisu pokrenuli preliminarnu istragu ratnih zločina s obzirom na ono što je učinio” – rekao je Ranstorp.

Otprilike 300 ‘Šveđana’ otputovalo je na Bliski Istok kako bi se pridružilo terorističkim skupinama ISIS-a.

Danas su se mnogi teroristi i sjekači glava vratili jer Švedska ima jednu od opuštenijih politika o džihadističkim „povratnicima“ u cijeloj Europi.

Unatoč tome što su mnogi od tih povratnika počinili najgore mračne zločine dok su bili na Bliskom istoku, gotovo nitko od njih nije procesuiran.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nakon što je u samo tri godine prihvatilo blizu 3000 „azilanata“, općina Hasselholm na jugu Švedske suočena je s financijskom propašću jer je preko 80 posto primljenih migranata ostalo na socijalnoj pomoći

Govoreći o tom pitanju, Lars Johnsson, predsjednik Gradskog vijeća Hassleholma, rekao je da općina ima manje od 100 potpuno nepismenih migranata i još 200 koji su vrlo slabo obrazovani.

Imajući to u vidu, Johnsson je izjavio da će “u principu biti nemoguće natjerati ih na posao”, prenosi portal Kristianstadsbladet.

Od 2012. godine troškovi socijalne pomoći porasli su, povećavajući se sa 32 milijuna švedskih kruna ili 2.960.522 eura na 54 milijuna kruna ili 4.996.258 eura ove godine.

Očekuje se da će se troškovi povećavati za dodatnih šest milijuna kruna ili 555.000 eura svake godine.

Općina je već osigurala 30 milijuna kruna kako bi se nosila s predviđenim troškovima, ali blizu polovice je već iskorišteno.

“Trebalo bi nam 100 milijuna kruna od države da bez štete držimo glavu iznad površine” – rekao je Johnsson.

Primarna zabrinutost iza gomilajuće financijske krize u općini je prekid onoga što se naziva “razdoblje osnivanja” – dvogodišnje “dobrotovorno” razdoblje u kojem švedska nacionalna vlada plaća troškove smještaja i integracije migranata.

Prema Leni Wallentheim, lokalnom socijaldemokratkinji, dvogodišnji “period osnivanja” ne pruža dovoljno vremena za ispravnu integraciju migranata u radnu okolinu.

“Kad Zavod za zapošljavanje dođe u probleme, to može postati dvostruki problem. Troškovi tada padaju na općinu, u obliku grantova iz proračuna za podršku”, rekao je Wallentheim.

Za predsjednika Gradskog vijeća Johnssona problem je trebao biti riješen davno.

„Strah od rasprave o tom problemu bio je poražavajući. Žao nam je što nismo uspjeli trijezno raspravljati o tome bez rasističke konotacije”, rekao je.

Priča o Hasselholmovoj nadolazećoj financijskoj krizi dolazi manje od mjesec dana nakon što su dužnosnici iz općine Bengtsfors bili prisiljeni zatražiti nacionalnu vladu za pomoć iz proračuna zbog ogromnog financijskog opterećenja koje su na njihove porezne obveznike koštali kao posljedica preuzimanja previše migranata ovisnih o socijalnoj pomoći.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Službenici švedske općine Bengtsfors bili su prisiljeni zatražiti nacionalnu vladu za pomoć zbog ogromnog financijskog opterećenja koje su pretrpjeli porezni obveznici kao rezultat dolaska previše migranata ovisnih o socijalnoj pomoći

Stig Bertilsson, lokalni političar iz Umjerene stranke, spomenuo je da se u pismu vladi da neće odustati od identificiranja izvora proračunskih problema koji se odnose na ogroman broj “novih Šveđana” koji su primljeni i koji se oslanjaju na socijalne naknade, izvještava SVT.

Bertilsson je rekao novinarima SVT-a, “Troškovi u općinama koje su primile nove dolaske (državni službenici izbjegavaju izraz migranti) i dalje su znatni, čak i kada je i dodana financijska pomoć vlade. To stvara veliku negativnu financijsku rupu u općinskoj blagajni.”

Nakon što je upitan o poreznim prihodima od novopristiglih migranata koji bi mogli smanjiti jaz u deficitu, Bertilsson je odgovorio da se nada da će u budućnosti prihodi od poreza migranata biti veći, ali zasad to nije slučaj jer nitko ne radi od njih.

Dodao je da tržište rada u Švedskoj “čeka dug put” (što se tiče migranata).

Prošlogodišnje brojke koje je objavila švedska Javna služba za zapošljavanje otkrile su da su stope nezaposlenosti među migrantima mnogo veće od autohtonih Šveđana.

Izvješće pokazuje da je stopa nezaposlenosti od 19,9 posto za migrante u usporedbi sa siromašnih 3,6 posto za autohtone Šveđane.

U pismu koje su dužnosnici općina poslali nacionalnoj vladi lokalna uprava tvrdi da povećanje poreza za pokrivanje troškova nije izvedivo rješenje, jer su mještani već oporezovani po već visokoj stopi od 22,9 posto.

U izvješću za švedski Nacionalni institut za ekonomska istraživanja (KI) za 2018. godinu, organizacija tvrdi da će općine u cijeloj zemlji morati podići poreze kako bi pokrile troškove koji su nastali zbog masovne migracije.

Šef KI-a Urban Hansson Brusewitz izjavio je: “Suočeni smo s godinama demografskog izazova, što me malo brine jer će općine možda biti prisiljene na povećanje poreza.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Prema nedavno objavljenim podacima, nekoliko skupina migranata različitog nacionalnog podrijetla u Švicarskoj ima stopu ovisnosti o socijalnoj skrbi znatno iznad 50 posto

Više od 80 posto Somalaca u zemlji primaju državnu socijalnu pomoć. Da podsjetimo da je nezaposlenost u Švicarskoj oko 2 posto, to znači da socijalnu pomoć prima samo 2 posto Švicaraca.

Podaci su prikupljeni i objavljeni od strane Saveznog zavoda za statistiku i Državnog sekretarijata za migracije i pokazuje da je 4000 Somalaca u Švicarskoj najviše teži biti na državnoj pomoći, jer se 83,7 posto oslanja na državne prihode, piše 20min.ch.

Iako su Somalijci daleko najveći korisnici državnih benificija, nekoliko drugih nacionalnosti također imaju stopu korištenja državne pomoći i stopu nerada od preko 50 posto, kao što su Eritrejci na 54,7 posto i Angolci s 54 posto.

Migrantska statistika se uvelike razlikuje od statistike broja švicarskih državljana koji primaju socijalnu pomoć, od samo 2,3 posto stanovništva – dok japanski državljani imaju najnižu stopu primanja socijalne pomći od svega samo 0,6 posto.

Damian Muller iz švicarskih liberala (FDP) kazao je da brojke pokazuju da je previše tražitelja azila koji nisu zaslužili azil i žive od državnih benificija i da se nedovoljno radi na integraciji izbjegličkog statusa u švicarsko gospodarstvo.

“Integracija nije jednosmjerna ulica” – rekao je, dodajući, “izbjeglice su također odgovorne.”

Bachir Gobdon iz udruge dijaspore Somalije pripisao je dio krivnje za visoku stopu socijalne pomoći u somalskoj zajednici prosječnoj veličini obitelji, rekavši: “Na primjer, oni rade u ugostiteljstvu, gdje su plaće niske. Primjerice, obitelj koja ima sedmero djece ne može živjeti od toga.” To nema nikakve logike jer se među nezaposlenima samo broje punoljetna djaca.

Statistika nalikuje onima i u drugim zemljama kao što je Švedska, gdje je stopa nezaposlenosti migranata mnogo veća od stope nezaposlenosti domaćih Šveđana.

Brojke objavljene prošlog ljeta pokazale su da, dok su Šveđani imali stopu nezaposlenosti od samo 3,6 posto, postotak nezaposlenih migranata je bio 19,9 posto. Taj broj je uvelike umanjen si obzirom na državnu politiku koja skriva prave podatke općenito vezane za migrante.

U Njemačkoj je izvješće Njemačke agencije za zapošljavanje prošle godine otkrilo da je više od polovice onih koji su na socijalnoj pomoći bili migranti, a broj migrantskih primatelja socijalne pomoći je porasao za 69 posto od 2010. do danas.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pionirsko istraživanje finskog istraživačkog centra Suomen Perusta procijenilo je troškove života koji su povezani sa iračkim i somalijskim migrantima, koji čine najveću skupinu takozvane “humanitarne imigracije” u Finsku

Koristeći statistike koje je generirala vlada, istraživački centar Suomen Perusta izračunao je da se očekuje da će prosječni irački migrant koji je imigrirao u Finsku u dobi od 20 do 24 godine koštati Finsku 690.000 eura do kraja života (783.000 dolara), prenosi Sputnik News.

Procijenjeno je da je jedan somalijski migrant iste dobi još skuplji i opterećuje finsku državu s 951.000 eura do kraja života (1,08 milijuna dolara).

Ako su tu još uključeni i potomci, troškovi se povećavaju na 844.000 ura (957.000 USD) za iračke imigrante i 1.343.000 eura (1.5 milijuna USD) za somalijske imigrante. Radi usporedbe, referentna srednja vrijednost državnih troškova za autohtone građane Finske je 0 eura.

Za drugu generaciju migranata koji su odrasli u Finskoj utvrđeno je da je stopa socijalne i ekonomske isključenosti i dohodovne potpore 6-8 puta veća od mladih odraslih osoba rođenih u Finskoj, unatoč tome što su stekli osnovno obrazovanje u Finskoj.

Ukupno 49 i 50 posto 22-godišnjih iračkih i somalijskih migranata su primatelji socijalne i dohodovne pomoći, za razliku od samo 11 posto njihovih finskih vršnjaka, navodi se u izvješću.

Doduše, autori nisu uzeli u obzir sve moguće fiskalne efekte u svojoj studiji. Da su i ti “izostavljeni” troškovi također bili prepoznati i uključeni, učinci bi bili još negativniji, kaže se u studiji.

Neki od njih mogu uključivati​niži doprinos za starosne mirovine, neizravne troškove integracije i veće troškove zdravstvenih usluga zbog čimbenika kao što su potrebe za prijevodom.

Sa stajališta finskih javnih financija, zaključili su autori, u Finsku ne bi trebali biti dobrodošli novi migranti kada su očekivani učinci životnog ciklusa negativni.

“Zaključak studije je da sa stajališta javnih financija Finske, nije korisno i povoljno uzimati migrante rođene u Iraku ili Somaliji”, navodi se u izvješću.

Prema Finskom odboru za migracije (Migri), gotovo 5.000 iračana i nešto manje od 3000 somalskih azilanata prošle je godine dobilo pozitivnu odluku za sve državne benificije.

Ako je izračun centra Suomen Perusta istinit, Finsku će izgubiti 3,5 milijardi eura (3,9 milijardi dolara) i 2,9 milijardi eura (3,3 dolara), izvijestio je list Iltalehti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ljudi zapravo vole kada ne rade, a da ih se za to plaća

Finska je upravo završila dvogodišnji eksperiment s temeljnim dohotkom i rezultati su prilično zanimljivi.

Kroz razdoblje od dvije godine, vlada Finske je 2.000 ljudi isplaćivala mjesečni neoporezivi iznos od 560 eura umjesto da im isplaćuje naknadu na nezaposlene.

Tijekom primanja tog temeljnog dohotka, ljudi nisu bili obavezni aktivno tražiti posao, a dohodak im se ne bi ukinuo ni u slučaju da nađu posao ili dobiju kakav drugi primitak.

Ideja iza ovog pokusa je bila ustanoviti hoće li temeljni osobni dohodak potaknuti ljude da pronađu ili pokrenu neki posao.

Premijer Juha Sipila također je želio doznati bi li se finski sistem socijalne zaštite mogao reformirati pomoću temeljnog dohotka tako da on reflektira stvarne potrebe ljudi.

‘Lekcija koju smo naučili planirajući i implementirajući ovaj eksperiment osigurao nam je solidnu bazu za planiranje nekih novih, još ambicioznijih društvenih eksperimenata poput negativnog poreza na dohodak’, objasnio je Olli Kangas, voditelj projekta i profesor na Sveučilištu Turku.

No eksperiment ipak nije bio baš posve uspješan.

Nakon dvije godine, istraživači su usporedili 2.000 osoba koje su sudjelovale u eksperimentu s kontrolnom grupom ljudi koji su primali naknadu za nezaposlene. Ispostavilo se da među tim dvjema grupama i nije bilo neke prevelike razlike kad je o zaposlenosti riječ. Primatelji temeljnog dohotka u prosjeku su na poslu proveli tek 0,5 dana više od ostalih.

Međutim, kod primatelja temeljnog dohotka zabilježen je daleko manji stres i viša razina općeg zadovoljstva.

Oko 55 posto primatelja temeljnog dohotka i 46 posto osoba iz kontrolne grupe, opisali su svoje opće stanje kao ‘dobro’ ili ‘vrlo dobro’ nakon 12 mjeseci.

‘Na temelju analiza koje smo proveli nakon godinu dana eksperimenta, možemo reći da primatelji temeljnog dohotka nisu imali ništa bolje, no niti lošije rezultate na tržištu rada’, rekao je Ohto Kanninen, koordinator istraživanja na Institutu za rad i ekonomska istraživanja.

‘Primatelji temeljnog dohotka pokazivali su manje simptoma stresa, manje poteškoća u koncentraciji kao i manje zdravstvenih problema. Također, bili su optimističniji u pogledu budućnosti i pouzdaniji u svoje sposobnosti da utječu na društvene probleme’, rekli su istraživači.

Primatelji temeljnog dohotka rekli su i da su optimistični u pogledu pronalaženja posla, unatoč tome što mnogi posao ipak nisu pronašli.

Osim svega navedenog, primatelji osobnog dohotka rekli su i da je takav oblik dohotka povezan s manje birokratskih zavrzlama nego ishođenje socijalne pomoći ili naknade za nezaposlene.

‘Rezultatzi nisu kontradiktorni’, kazao je član tima koji je proveo eksperiment, Minna Ylikännö. ‘Temeljni dohodak ima pozitivan učinak za opću dobrobit onoga tko ga prima, iako kratkoročno ne popravlja izglede te osobe na tržištu rada.’

(jutarnji.hr)

Ljevica nastavlja poticati demografsko samoubojstvo

Prema suosnivaču francuske stranke Zelenih, beneficije za domaće europske obitelji trebalo bi ukloniti kako bi ih se potaknulo da imaju što manje djece kako bi se oslobodilo više prostora za muslimanske imigrante

Yves Cochet je utemeljitelj francuske stranke Zelenih 1984. godine i trenutno je izabrani član Europskog parlamenta.

Tijekom intervjua sa ljevičarskim francuskim novinama Le Nouvel Observateur, Cochet je bezobrazno zagovarao prijedlog koji bi doveo do demografskog samoubojstva izvornog francuskog stanovništva.

“Predlažem da preokrenemo našu politiku koja potiče rađanje, preokrećući logiku isplata naknada za obitelji. Što više djece imate, to bi trebali dobivati manju socijalnu pomoć do te mjere da država ne isplaćuje naknadu nakon rođenja trećeg djeteta!” – izjavio je on.

“Kada prihvatimo da smo ‘neolitičari’, brzo nas optužuju za rasizam i elitizam. Iz tog razloga stoga jasno stavljam do znanja da ne ciljem na najsiromašnije zemlje, koje proizvode više djece od drugih“ – objasnio je Cochet.

“Baš suprotno. Bogate zemlje, poput Francuske, prve su koje moraju demografski smanjiti svoje stanovništvo. One imaju najviše zagađujući životni stil. Najviše od svega, ograničavanje rađenja djece omogućilo bi nam bolje primanje muslimanskih migranata koji kucaju na naša vrata” – zaključio je.

Francuski član EU parlamenta se u osnovi zalaže za suprotnu politiku od politike talijanskog populističkog vođe Mattea Salvinija i sličnih politika iz drugih istočnoeuropskih zemalja, koji su povećali socijalnu pomoć budućim roditeljima kako bi potaknuli svoje stanovništvo da ima što više djece.

Muslimansko stanovništvo Francuske već sada iznosi gotovo 9%, a zemlja kontinuirano doživljava nerede i građanske nemire zbog neuspjeha integracije imigranata.

Prema bivšem francuskom ministru unutarnjih poslova Gerardu Collombu, problemi uzrokovani masovnim useljavanjem dovest će do ogromnog društvenog raseljavanja i potencijalne podjele ili secesije zemlje.

“Zajednice u Francuskoj se međusobno sve više sukobljavaju i postaju vrlo nasilne” – rekao je Collomb i dodao: “U roku od pet godina situacija bi mogla postati nepovratna. Da, imamo pet do šest godina da izbjegnemo najgori scenarij.

Retorika Yvesa Cocheta odražava i retoriku njegove političke saveznice stranke Zelenih u Njemačkoj, Stefanie von Berg, koja je tijekom govora pred njemačkim parlamentom slavila činjenicu da će Nijemci biti etnička manjina u većim gradovima za 30 godina, komentirajući kako je to “dobra stvar” jer bi to razljutilo desničare.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Jedna od najvećih tajni u Europi pravi je trošak imigracije, a posebno trošak jednog imigranta

Naša je pozornost posvećena članku iz Njemačke u kojem se izračunavaju troškovi – a rezultati su uznemirujući.

Oko 1,7 milijuna ljudi podnijelo je zahtjev za azilom u Njemačkoj od 2014., no svatko tko zatraži od Vlade troškove imigracije bit će upućen u labirint statistika i brojeva koji su dizajnirani da zbune, kaže autor članka Wolfgang Bok.

Na temelju informacija koje je izdala Merkelina vlada, autor kaže da je godišnji trošak kojeg plaćaju njemački građani tj. njemački porezni obveznici, između 30 i 40 milijardi eura, i bez uključenih dodatnih izdataka za vrtiće, škole, zdravstvenu skrb koju financira država, te dodatne treškove policije i sudova koji se bave povećanim kriminalom imigranata.

#Pozivajući se na brojke koje je objavio Merkelin ministar razvitka Gerd Muller, milijun izbjeglica košta njemačku vladu oko 30 milijardi eura godišnje.

Gledajmo to s druge strane. Pod pretpostavkom da su brojke ministra Mullera točne (u stvari, s obzirom da je Gerd Muller za prihvaćanje imigranata, brojke koje je objavio vjerojatno su bile konzervativne), svaki stranac koji zatraži utočište u Njemačkoj košta poreznog obveznika nevjerojatnih 30.000 eura godišnje ili 2.500 eura mjesečno.

To odgovara poreznom opterećenju na 12 prosječnih plaća (to je 12 prosječnih dohodaka u poreznoj klasi III što je jednako 12 x 3.000 eura). Za maloljetne migrante bez pratnje troškovi su još veći.

Prema pisanju autora, oni su bliži 5.000 eura mjesečno – odnosno 18 prosječnih mjesečnih poreza na plaću.

Ove uznemirujuće brojke čak ne uzimaju u obzir naknade za nezaposlene koje su dobili mnoge izbjeglice i imigranti.

Velika većina migranata trenutno ne radi i i nisu zaposleni, većina njih su pripravnici ili asistenti.

Veliki postotak njih nema školsku spremu, a mnogi su nepismeni, što ih čini beskorisnim u njemačkoj ekonomiji i predodređeni su da cijeli životni vijek budu na socijalnoj pomoći.

“Da sam ja vrijedan bavarski porezni obveznik, bio bi bijesan zbog toga kako Angela Merkel i njezina vlada troše moj teško zarađeni novac.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com