Poljski parlament izglasao je u četvrtak smanivanje plaća zastupnicima za dvadeset posto, u vrijeme kada konzervativce na vlasti pogađa skandal oko visokih premija ministara

Nacrt zakona koji obuhvaća 460 zastupnika donjeg doma i senatore, dobio je 240 glasova konzervativne većine.

Dva su glasa bila protiv, a pet ih je bilo suzdržano. Oporba nije sudjelovala u glasanju.

Nacrt zakona koji obuhvaća 460 zastupnika donjeg doma i senatore, dobio je 240 glasova konzervativne većine. Dva su glasa bila protiv, a pet ih je bilo suzdržano.

Oporba nije sudjelovala u glasanju. Mjeru je najavio prošli mjesec šef stranke na vlasti Pravo i pravda (PiS) Jaroslaw Kaczynski.

Iako je formalno samo zastupnik, Kacyznski se općenito smatra autorom strategije kao i većine političkih odluka konzervativne većine koja vlada Poljskom od jeseni 2015.

“Vidjeli smo da javnost želi skromnost i skromnost će postati realnost”, rekao je on svojedobno novinarima.

Mediji su nedavno objavii da su ministri PiS-a primali premije od 15 do 19 tisuća eura, a dodatno skandal čini većim činjenica da su konzervativcni u predizbornoj kampanji zamjerali svojim prethodnicima, liberalima, ministarske premije koje su bile puno niže.

Bivša premijerkla Beata Szydlo koja je odobrila te svote branila je odluku “teškim radom” koji ministri obavljaju.
 
(vecernji.hr)

Znatne uštede u mirovinskim troškovima u ne tako dalekoj budućnosti planiraju se postići smanjenjem budućih mirovina svih koji su sad mlađi od 55 godina, odnosno rođenih 1962. i kasnijih godina!

Svi koji su rođeni 1962. godine i kasnije imat će 27 posto niže mirovine! Proizlazi to iz najnovijeg Programa konvergencije koji je zajedno s Nacionalnim programom reformi Plenkovićeva Vlada prihvatila u prošli četvrtak.

Hrvatska za mirovine izdvaja približno 11 posto BDP-a, odnosno oko 38 milijardi kuna, a Vladine su projekcije da će se do sredine stoljeća javni izdaci za mirovine spustiti na oko 7,2 posto BDP-a.

Znatnije smanjenje javnih izdataka počelo bi, navodi Vlada u svom programu, od 2027. godine jer će uz državu mirovine u većem broju početi isplaćivati i privatni mirovinski fondovi.

Nema povratka u 1. stup

To smanjenje bit će utoliko značajnije što umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa – posve jasno i otvoreno navodi Plenkovićeva Vlada.

Drugim riječima, znatne uštede u mirovinskim troškovima u ne tako dalekoj budućnosti planiraju se postići smanjenjem budućih mirovina svih koji su sad mlađi od 55 godina, odnosno rođenih 1962. i kasnijih godina! Svi su oni obvezni osiguranici 2. stupa, koji 15 posto svojih mirovinskih doprinosa uplaćuju u 1. stup, a 5 posto u 2. stup.

Dodatak je po važećem zakonu sastavni dio formule za izračun mirovine, a uvela ga je Sanaderova Vlada 2007. godine jer su novi umirovljenici postajali socijalni slučajevi. Od 2010. godine taj dodatak iznosi 27%, no problem je što se dodatak isplaćuje samo osiguranicima 1. stupa.

Zaposlene osobe rođene 1962. godine i kasnije obvezni su članovi oba mirovinska stupa, i premda u prvi doznačuju više doprinosa, pravo na dodatak neće se proširiti i na njih. Strateški dokument Vlade odnosi se na razdoblje 2017.-2020. godine, kad će taj problem eskalirati.

Imaju li dovoljno staža, žene rođene 1962. moći će u prijevremenu mirovinu već 2019. godine, a muškarci 2022. godine, a mirovine će im biti 27% niže od mirovina radnika rođenih 1961. godine! Uvjeti za redovnu mirovinu za žene nastupaju 2026. a muškarce od 2027. godine.

Kosor dala povratak

Simulacija koju je pripremio Danijel Nestić s Ekonomskog instituta pokazuje da je za ženu koja je cijeli svoj radni vijek zarađivala prosječnu bruto plaću (što bi bila plaća nastavnika u školi) razlika u mirovini čak 514 kuna. Umjesto da dobije 2845 kuna, koliko i nastavnica rođena godinu dana prije, njezina bi mirovina za identičan staž od 36,5 godina pala na 2331 kunu!

Budući da će se ogroman udar na nove umirovljenike pojaviti već 2019. godine, posve je nerazumljivo što se micanje dodatka od 27% hladno opisuje kao mjera koja će pridonijeti održivosti javnih financija.

Kako može biti održiv potez koji će brojne generacije gurnuti u siromaštvo? Vlada navodi da se ljudi iz 2. stupa neće moći vratiti u 1. stup, čemu je Jadranka Kosor pribjegla 2011. godine kad se pojavio problem rođenih od 1951.-1961.

Štedjet će se i ranijim produljenjem radnog vijeka na 67 godina te jačom penalizacijom prijevremenih mirovina, a jedino će do 2030. rasti izdaci za minimalne mirovine branitelja.
 
(vecernji.hr)