Evo jedne stavke koja je izostavljena iz udžbenika. Francuski film iz 2011. godine, “Slobodni ljudi”, prenio je nevjerojatnu povijest o tome kako su muslimani pružili utočište francuskim Židovima u Parizu, koji je bio pod nacističkom okupacijom za vrijeme Drugog svjetskog rata

Film je inspiriran pravim događajima, a “Schindlera” u ovom slučaju predstavlja Si Kadur Bengabrit, koji je bio hodža Velike džamije u Parizu do 1954. godine, prenosi nytimes.com

Pod tvrđavom mozaika i vrtovima mira koje zauzimaju čitav blok Latinske četvrti, nalaze se podzemni tuneli koji su nekada služili za skrivanje pokreta otpora i francuskih Židova, koji su tamo mogli dobiti certifikate o muslimanskom identitetu.

U međuvremenu, Bengabrit, mudri religijski i politički vođa, pokazivao je nacističkim časnicima i njihovim ženama džamiju, bez znanja što se ispod nje krije.

Sjevernoafrički Židov po imenu Albert Asulin, koji je pobjegao iz njemačkog logora, opisao je svoje iskustvo sakrivanja u džamiji:

“Najmanje 1.732 borca ​​pokreta otpora krilo se u podzemnim tunelima. Tu su se nalazili i muslimani i kršćani i židovi. Židova je bilo najviše “.

Osiguravanje utočišta za Židove bilo je spontano, što je vjerojatno razlog zašto izostaju točni povijesni zapisi.

Neki tvrde da je spašeno na tisuće Židova, dok drugi tvrde da ih je spašeno par desetaka. Trenutni hodža Velike džamije u Parizu, Dalil Bubekir, intervjuiran je 2006. godine od strane Roberta Satloffa, ravnatelja Instituta za politiku Bliskog istoka u Washingtonu.

U Satlofovoj knjizi “Među pravednima”, Bubekir je potvrdio da je oko 100 Židova dobilo muslimanske identitete prema podacima džamije, priloživši uz to kopiju dokumenta iz 1940. godine u kojem je izražena sumnja nacista da osoblje džamije daje lažne muslimanske identitete Židovima.

Najpoznatiji slučaj izbjeglice iz džamije jeste Simon Hilali, sefardski Židov koji je preživio Holokaust pretvarajući se da je Arapin po imenu Salim uz Bengrabitovu pomoć i koji je kasnije postao najpopularniji pjevač koji je pjevao na arapskom jeziku u to vrijeme.

Nijemci su bili toliko sumnjičavi po pitanju ovog židovskog glazbenika da je Bengabrit urezao ime Hilalijevog izmišljenog muslimanskog djede na jedan od spomenika u pariškom muslimanskom groblju.

Simon Hilali se pojavljuje u gorespomenutom filmu u kojem glumi jednu od glavnih uloga.

Režiser filma “Slobodni ljudi” zalaže se da se taj film pušta u školama. “On odaje poštu onim ljudima u našoj povijesti koji su ostali nevidljivi”, rekao je za New York Times.

“Prikazana je druga realnost u kojoj su muslimani i Židovi surađivali zajedno. Moramo se toga ponosno sjećati”.

Nameće se pitanje da li će francuski Židovi, kršćani ili bilo koji drugi danas imati humanosti i savjesti učiniti isto za svoju muslimansku braću i sestre kada dođe do njihovog progona?

Messy Nessy (messynessychic.com)
 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)