U zadnjih 10 godina u hrvatskim školama je gotovo 70 tisuća djece manje

Sve te brojke na papiru su jedno, no tek kad se zaviri u škole vidi se i osjeti praznina u klupama, hladnoća i tišina u školskim hodnicima.

Tek tada ljudima postaje jasno koliki su razmjeri svega i koliko su Hrvati blizu nestanku, piše HRT.

Ljudi odlaze, oni koji ostaju bore se za golu egzistenciju, a kao da nikoga u političkim garniturama nije briga za to.

U Slavonskom Brodu u školi u centru grada, u vrijeme međusmjene, pred školom je tek nekoliko učenika. Njihovi vršnjaci su otišli prema Zapadu, učitelji i ravnatelji ostaju u strahu i neizvjesnosti da uskoro neće imati koga podučavati. Osjeća se apatija, ali ono što je još gore, osjećaju se napuštenima i ostavljenima.

“Jezivo je”

Priču iz Slavonskog Broda obradili su novinari HRT-ovog Labirinta, koji upozoravaju na navedeni problem.

“Nemojte me pitati dokle ovo može doći jer će doći do mojih suza. Ta tišina… Čuje se. Jezivo je. Tamo gdje treba biti 400 učenika da ih je 260. Ovo ide u toliko lošem smjeru da ovdje nitko neće imati posla.

Neće biti djece, a ako nema djece, zašto država postoji? Zašto radimo, zašto živimo?”, kaže Jelena Kovre iz Osnovne škole Antun Mihanović u Slavonskom Brodu

“Nema djece, jednostavno ih nema. Mladi ljudi su otišli, a nema rođene djece”, kažu školski djelatnici iz Slavonskog Broda.

Pogledajte kratki sažetak emisije ‘Hrvatska Uživo’ na ovu temu:
 

 
(index.hr)

Tranzicijski centar u Slavonskom Brodu mogao bi biti pretvoren u stacionarni, no i to bi bilo privremeno rješenje – dodatni problem bio bi nevoljkost imigranata za ostankom u Hrvatskoj

Europski mediji sve intenzivnije spominju opciju privremenog zatvaranja Schengena i istoimenog sporazuma, što je znatna razlika naspram onoga što se pričalo prije svega par mjeseci.

Sve više ‘špekulacija’ o deportaciji i zatvaranju granica

U više navrata kroz medijske kanale moglo se iz ustiju raznih političara čuti kako ne postoji apsolutno nikakva opasnost od izbjegličkog vala, te kako među izbjeglicama nema imigranata iz nesirijskih područja i da u skupinama prevladavaju žene i djeca. Nakon pariškog napada i seksualnih delikata na proslavi nove godine, kao i objavljenih podataka o 77% muškaraca u konvojima s većinom koja nije iz Sirije – retorika se znatno promijenila.

Čak je i Njemačka počela sa špekulacijama oko zatvaranja granica, a prve improvizirane carine već su postavljene diljem Bavarske.

Zatim je Austrija najavila slično po uzoru na Mađarsku, a onda se i Slovenija odlučila pustiti identične informacije u svrsi javne rasprave.

EU pravila govore o ‘iznimnim slučajevima u kojima postoji moguća ugroza unutarnje sigurnosti i javnog reda i mira’ kao o razlogu ukidanja šengenskog sporazuma, i upravo je to trenutno aktualno.

Slavonski Brod postaje stacionar?

Zatim Europska komisija, Europski parlament i ostale EU države članice trebaju dobiti obavijest o pokretanju inicijative, koja ne treba nužno biti i amenovana.

Eksperiment ove prakse već smo vidjeli tijekom skupa zemalja članica G7 na summitu, Italija je tražila postavljanje granica zbog velikog broja pridošlih imigranata dok je Francuska isto zatražila nakon londonskih napada.

Slovenci su prije tjedan dana počeli sa strožim kontrolama na granici s Hrvatskom, a najveći pesimisti navode kako bi ovakve ideje mogle započeti povratak imigranata u zemlje iz kojih su došli.

A to bi u našem slučaju bila Hrvatska koja bi onda jednostrano morala odraditi deportacije ili pak trajno osiguranje smještaja u našim granicama. Tranzicijski centar u Slavonskom Brodu mogao bi biti pretvoren u stacionarni, no i to bi bilo privremeno rješenje.

Dodatni problem bio bi nevoljkost imigranata za ostankom u Hrvatskoj, što bi prouzrokovalo čitav niz potencijalnih sigurnosnih poteškoća. Mediji su tako na želju politike intenzivirali čitavu priču i bit će zanimljivo vidjeti što nas očekuje ukoliko se stvari zaista odviju po ovom pomalo opasnom planu.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)