Prehrana puna slatke hrane i pića sadrži loše ugljikohidrate koji vas mogu udebljati i povećati rizik od raznih zdravstvenih problema

Prema studiji, loši ugljikohidrati također promiču rast stanica raka.

Što su to loši ugljikohidrati?

Loši ugljikohidrati su prerađena hrana i slatka pića. Različite studije su utvrdile da su te namirnice povezane s značajno većim rizikom razvoja raka. U međuvremenu, dobri ugljikohidrati u svježem voću i povrću sprječavaju rak.

Ostale namirnice koje dokazano imaju loše ugljikohidrate uključuju:

Kolači, keksi i kolači – Ovi deserti su često puni šećera i rafinirane pšenice.

Slatkiši i čokolade – umjesto mliječne čokolade odaberite visokokvalitetnu tamnu čokoladu.

Voćni sokovi – Voćni sokovi mogu imati slične metaboličke učinke kao i slatka pića.

Sladoled – Većina vrsta sladoleda je puna šećera.

Slatko gazirano piće – Uključuje sokove poput Coca-Cole i Pepsija.

Bijeli kruh – Ova vrsta kruha ima rafinirane ugljikohidrate koji su siromašni hranjivim tvarima.

Izbjegavajte većinu komercijalno dostupnog bijelog kruha.

Vaše tijelo treba dobre ugljikohidrate

Tijelu su potrebni dobri ugljikohidrati jer vaše stanice i tkiva pretvaraju glukozu iz hrane u korisnu energiju. Zdravi ugljikohidrati potiču rad važnih organa i sustava poput mozga, središnjeg živčanog sustava, srca, bubrega i mišića.

Ali za razliku od dobrih ugljikohidrata, loši ugljikohidrati preplavljuju vaše tijelo viškom glukoze koja se pohranjuje kao masnoća. Kada je vaša prehrana puna loših ugljikohidrata, vaše tijelo postaje sve povoljnije tlo za rast stanica raka.

Ova studija, koja je povezivala loše ugljikohidrate s rakom prostate i drugim vrstama raka, upućivala je na zdravstvene podatke istraživanja koje je pratilo više od 3000 ljudi od 1970-ih godina.

Podaci su organizirali hranu koju su sudionici konzumirali prema glikemijskom indeksu i glikemijskom opterećenju, koji mjeri kvalitetu ugljikohidrata na temelju njihovog utjecaja na razinu šećera u krvi.

Hrana koju su sudionici konzumirali zatim je uspoređena s rezultatima pojave raka kod pacijenata. Prema nalazima studije, pojedinci koji su konzumirali najviše hrane sa visokim glikemijskim indeksom su imali nevjerojatnih 88 posto šanse za razvoj raka prostate.

Istraživači su također otkrili da konzumiranje hrane pune nezdravih ugljikohidrata “značajno povećava rizik od raka prostate”, koji je drugi vodeći uzrok smrti kod muškaraca kod stanja povezanih s rakom.

Rezultati istraživanja također su otkrili da su ljudi koji su konzumirali slatka pića, kao što su gazirani sokovi i zaslađeni sokovi, imali tri puta veću vjerojatnost za razvoj raka prostate. Oni koji su konzumirali mnogo prerađene hrane, kao što su sendviči s mesom, pakirani burgeri i pizze, imali su dvostruko veći rizik razvoja raka prostate.

Šećerna pića su potvrđena kao najgora loša hrana sa lošim ugljikohidratima koja je danas povezana s povećanim rizikom od raka, te se smatra glavnim uzrokom epidemije dijabetesa i pretilosti u SAD-u.

U istoj studiji, istraživači su primijetili da su sudionici koji su slijedili prehranu koja sadrži namirnice s niskim glikemijskim indeksom kao što su svježe voće, mahunarke, povrće bez škroba (osim kukuruza i krumpira) i cjelovite žitarice, su imali 67 posto manji rizik od razvoja rak dojke. Potrošnja mahunarki također je bila povezana s prevencijom raka, i 32 posto manjim rizikom od razvoja raka dojke, debelog crijeva i prostate.

Ako želite održati cjelokupno zdravlje i smanjiti rizik od razvoja različitih vrsta raka, redovito vježbajte, izbjegavajte loše ugljikohidrate i slijedite zdravu prehranu punu hranjivih namirnica i dobrih ugljikohidrata.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Slatka pića nisu samo loša za zube. Prema nedavnom istraživanju, djeca u dobi od dvije do tri godina koja konzumiraju šećerom zaslađena pića mogu imati kraće telomere

Studija istraživača sa Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu (UCSF) otkrila je da ako se u ranoj dobi stvori izloženost kojom se mijenja duljinu telomera, ili „zaštitne završne kape DNK u kromosomima stanica,” to bi moglo čak i utjecati na rizik od kroničnih bolesti kada djeca odrastu.

Telomeri se smanjuju kako ljudi stare, a ta promjena je često povezana sa metaboličkim i upalnim bolestima, kao što su bolesti srca, dijabetesa tipa 2, ciroza jetre i ulcerozni kolitis.

Janet Wojcicki, izvanredni profesor na Odjelu za pedijatriju sveučilišta UCSF i glavni autor studije, objasnio je da su istraživanja utvrdila da se duljina telomera drastično „skraćuje u prvim godinama života”, no nepoznato je da li je to povezano sa kroničnim bolestima.

Za potrebe istraživanja, znanstvenici iz UCSF-a su provjeravali duljinu telomera bijelih krvnih stanica kod 61 latinoameričke djece koja su pila pića kao što je slatki sokovi i Coca-Cola.

Duljina telomera je mjerena metodom koja se naziva qPCR, „koja uspoređuje omjer količine telomera u odnosu na količinu kopiranog gena (T/S omjer)”. Ovi podaci pokazuju prosječnu duljinu telomera u populaciji stanica. Mjerenja su provođena tijekom rane dobi, a zatim ponovno tijekom predškolskih godina.

Istraživači su otkrili da vrijednost t/s omjera korištenog kako bi se ocijenile duljine telomera u prosjeku iznosi 1,58. Svaki mjesečna porcija slatkih napitaka je povezan s t/s omjerom i iznosi najmanje 0.009 manje od prosjeka, što podrazumijeva „odgovarajuću kraću dužinu telomera.”

Wojcicki je rekao da, unatoč „relativno niskoj razini potrošnje slatkih gaziranih pića, studija je pokazala da je učestalost potrošnje slatkih pića kod djece bila povezana sa duljinom telomera, koja odražava i vezu koju možemo pronaći i u nekim istraživanjima kod odraslih.”

Najmanje 62 posto djece u studiji je počelo piti slatke sokove od dobi od dvije do tri godine, a prosječan broj porcija je bio najmanje pet do šest porcija mjesečno.

Jednu stvar koju moramo imati na umu kod rezultata ovog istraživanja i povezanost potrošnje slatkih gaziranih pića sa dužinom telomera, je da su oni bili duži kod ne-pretile djece.

Wojcicki je zaključio: „Mi zaista trebamo jači poticaj da shvatimo kako izloženosti slatkim pićima tijekom majčine trudnoće i neposredno nakon rođenja može utjecati na zdravlje kroz čitav život.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com