Američki tajnik Mike Pompeo, poznat po ratnohuškačkim potezima američke vlade obećao je da će Amerika suditi Julian Assangeu, pa makar mu to zadnje bilo u životu

Velika Britanija će Sjedinjenim Državama izručiti osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea kako bi mu se sudilo za špijunažu, objavio je u nedjelju ekvadorski dnevni list El Universo prenoseći izjavu američkog državnog tajnika Mikea Pompea.

“Već smo uputili zahtjev i on će biti izručen SAD-u, gdje će mu se suditi”, rekao je Pompeo.

“Ne mogu opširnije komentirati, ali moja vlada misli da je važno da se tog čovjeka koji je izložio svijet opasnosti i ugrozio američke vojnike sankcionira na sudu”, dodao je državni tajnik koji je u subotu razgovarao s predsjednikom Leninom Morenom u prigodi posjeta Ekvadoru.

Britanski državni ministar za Europu i za Amerike Alan Duncan rekao je međutim, u prigodi posjeta Ekvadoru prije tjedan dana, da Assange neće biti izručen zemlji u kojoj mu prijeti smrtna kazna.

SAD je optužio Juliana Assangea za špijunažu i zatražio njegovo izručenje.

Saslušanje u vezi s tim zahtjevom održat će se krajem veljače 2020. u Velikoj Britaniji.

Američko savezno pravosuđe dopušta smrtnu kaznu za zločine za koje se može izreći smrtna kazna, pa tako i za špijunažu, navodi specijalizirana mrežna stranica Informativni centar za smrtnu kaznu.

Assange trenutno služi 50-tjednu kaznu zbog kršenja uvjeta jamčevine, nakon što je sedam godina proveo u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu kako bi izbjegao izručenje Švedskoj na ispitivanje o navodnom silovanju.

Utemeljitelj WikiLeaksa te optužbe odbacuje i tvrdi da je suđenje u Švedskoj samo krinka za pokušaj da ga se izruči SAD-u koji mu želi suditi po 18 točaka jer je objavio više milijuna tajnih dokumenata koji su pokazali način rada američke vojske u Iraku i Afganistanu.

(jutarnji.hr)

Studije pokazuju kako područje oko Sacramenta može postati središte industrije kanabisa

Legalizacija marihuane mogla bi u Kaliforniji otvoriti 20.000 radnih mjesta i donijeti 4,2 milijarde dolara prihoda, pokazuje studija sveučilišta u Stocktonu objavljena mjesec dana uoči referenduma o legalizaciji.

U najnapučenijoj američkoj saveznoj državi referendum o dopuštanju uživanja u toj lakoj drogi održat će se 8. studenoga, a ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako će birači podržati prijedlog o legalizaciji.

Poslovnjaci mijenjaju stav

Studija o ekonomskoj isplativosti legalizacije koju je napravilo University of Pacific pokazuje kako Kalifornija, a posebno područje oko grada Sacramenta ima potencijal postati američko središte industrije kanabisa.

“Regija Sacramenta treba postati za kanabis ono što je Detroit bio za automobile u smislu proizvodnje i inovacije. Ovo područje ima mogućnost postati za marihuanu što je Napa za vino”, ističe za Reuters Daniel Conway, partner u tvrtki Truth Enterprises koja se bavi investiranjem u poslovanje s kanabisom.

Radi se o jednoj o stotinjak kalifornijskih tvrtki koje su već zauzele startne pozicije na tržištu kanabisa i čije bi poslovanje pozitivan ishod referenduma trebao vinuti u nebesa.

Zbog te poslovne prilike Daniel Conway je napustio posao predstojnika ureda gradonačelnika Sacramenta, nekadašnje košarkaške zvijezde Kevina Johnsona. Ako referendum u studenom prođe, Kalifornija će biti peta američka država koja dopušta uživanje u marihuani u “rekreativne svrhe”.

To su već ranije učinile države Aljaska, Kolorado, Oregon i Washington. Korištenje u medicinske svrhe dopušteno je u još 19 država. Joshua Woods, izvršni direktor poslovne zajednice regije Sacramenta ističe kako studija sveučilišta Stockton pruža prvi detaljan pregled potencijalnog ekonomskog utjecaja marihuane na gospodarstvo grada.

“Cjelokupna poslovna zajednica danas gleda na to sasvim drugim očima. S toliko radnih mjesta koja se mogu otvoriti, jednostavno ne možete taj biznis ignorirati”, ističe Woods.

Woods: “Poslovna zajednica danas gleda na tu industriju drugim očima.”

Međutim, to ne znači da će udruga kojoj je Woods na čelu, neka druga poslovna zajednica ili lokalni političari biti spremni pretvoriti Sacramento u središte industrije kanabisa.

Da bi se to dogodilo, Woods smatra kako bi političare trebalo uvjeriti da rastuća industrija uzgoja i prerade marihuane neće biti magnet za kriminalne skupine ili razlog za povećanje broja ovisnika. Naime, u Kaliforniji je još 1996. dopuštena upotreba marihuane u medicinske svrhe.

Procjenjuje se da prihodi od prodaje medicinske marihuane u Kaliforniji dosežu milijardu dolara. Skepticizam poslovne zajednice i politike predvidjela je i studija.

Naime, ako lokalna vlast Sacramenta ograniči broj i vrstu tvrtki koje se bave uzgojem ili preradom kanabisa, to će rezultirati s najviše 1600 novih radnih mjesta te 322 milijuna dolara u prihodima, plaćama i ostalim ekonomskim utjecajima.

Kakve se ekonomske koristi mogu očekivati od legalizacije možda je najvidljivije u iskustvima države Kolorado koja je prodaju dopustila 1. siječnja 2014. godine.

Novac od ‘trave’ za škole

Prošle godine prihodi od legalne prodaje marihuane za osobnu upotrebu skočili su 40 posto u odnosu na 2014. na milijardu dolara. To je proračunu te države donijelo 135 milijuna dolara dodatnih prihoda u porezima i naknadama. Proračunski prihodi skočili su 78 posto.

Tako prikupljen novac uglavnom se koristi za projekte od javnog interesa, poput gradnje škola u što je uloženo 35 milijuna dolara.

Prema mišljenju Masona Tverta, glasnogovornika lobističke skupine Marijuana Policy Project, dodatni proračunski prihodi daleko nadmašuju troškove regulacije legalizacije kanabisa.

“Reguliranje i oporezivanje kanabisa u Koloradu je bilo nevjerojatno uspješno i predstavlja model za ostale države”, dodao je Tvert za magazin Fortune.

Međutim, porast broja ovisnika te i dalje jednako snažno crno tržište smanjuju javnu potporu za legalnu marihuanu. Ipak, 53 posto stanovnika Kolorada i dalje smatra da je legalizacija donijela dobrobiti za državu.

Stručnjaci procjenjuju da će američko tržište kanabisa ove godine zabilježiti ukupnu prodaju od 6,7 milijardi dolara. Do 2020. godine prodaja bi mogla vrijediti čak 22 milijarde dolara.

(poslovni.hr)

Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je u petak NASA-u koja namjerava ponovno poslati astronaute na Mjesec do 2024. godine te je pozvao svemirsku agenciju da se umjesto toga usredotoči na “puno veće” pothvate poput odlaska na Mars, odustavši tako od prethodne potpore koju je dao ekspediciji na Mjesec

“S obzirom na to koliko novca trošimo, NASA ne bi smjela govoriti o odlasku na Mjesec – To smo napravili prije 50 godina” – napisao je predsjednik na Twitteru.

“Trebali bismo se usredotočiti na nešto puno veće od toga što sada radimo, uključujući Mars (kojega je Mjesec dio), obranu i znanost!”

Svemirska stanica

Trump je iz zrakoplova Air Force One na povratku iz Europe poslao taj tweet koji, kako se čini, proturječi nedavnoj potpori njegove administracije povratku čovjeka na mjesečevu površinu do 2024. “svim potrebnim sredstvima”, pet godina prije nego što se prvotno planiralo.

NASA planira izgraditi svemirsku stanicu u mjesečevoj orbiti s koje bi se astronauti prebacivali na mjesečevu površinu do 2024., što je dio većega pothvata da se Mjesec iskoristi kao pripremni teren za eventualne misije na Mars.

NASA-in šef Jim Bridenstine rekao je da Trump samo potvrđuje NASA-in svemirski plan.

“Kao što je @POTUS napisao, @NASA koristi Mjesec da bi slala ljude na Mars!” – napisao je u petak u tweetu, reagirajući na poruku američkoga predsjednika.

Ubrzani raspored slanja ljudi na Mjesec do 2024. godine naišao je na probleme kada je Trumpova administracija zatražila od skeptičnog Kongresa da poveća proračun NASA-e za 2020. godinu za 1,6 milijardi dolara kao “predujam” za postavljeni cilj.

Ubrzani raspored kojim se planira slanje ljudi na Mjesec bila je ključna preporuka koju je u ožujku Nacionalnom svemirskom vijeću dao potpredsjednik Mike Pence.

Na NASA-inoj internetskoj stranici u petak je pisalo da će se u sklopu programa Artemis “do 2024. godine poslati prvu ženu i ‘sljedećeg’ muškarca na Mjesec te razviti održivu ljudsku nazočnost na Mjesecu do 2028. godine”. Program je nazvan po Apolonovoj (eng. Apollo) sestri blizanki Artemidi, božici Mjeseca u grčkoj mitologiji.

Prvi su ljudi zakoračili na Mjesec prije 50 godina, 20. srpnja u sklopu NASA-ina programa Apollo.

(jutarnji.hr)

Najpoznatiji član obitelji, pokojni Arthur M. Sackler, bio je ugledni psiholog koji je bogatstvo stekao oglašavanjem i prodajom lijekova

Dulje od pola stoljeća dinastija Sackler bila je jedna od najuglednijih američkih obitelji. Trojica sinova židovskog imigranta, svi redom liječnici, rođena u Brooklynu početkom prošlog stoljeća, ostala su zapamćena kao veliki filantropi i uspješni poslovni ljudi, a za sobom su ostavili trinaestero djece i mnoštvo unučadi.

Danas su bogatiji od obitelji Rockefeller i rado bi voljeli nastaviti obiteljsku tradiciju filantropije, no sve manje institucija želi njihov novac.

Nepoželjan

Prošlog je tjedna londonska galerija Tate objavila da više neće prihvatiti ni lipe od obitelji Sackler. Dva dana prije toga i National Portrait Gallery odbila je donaciju od milijun dolara koju im je ponudila dinastija Sackler.

Njihov je novac postao nepoželjan jer je doslovno zarađen na patnji milijuna. Njihov obiteljski posao – farmaceutska tvrtka – stoji iza skandala koji bi mogao parirati tužbi protiv duhanskih kompanija, a procjenjuje se da od posljedica njihovih kriminalnih aktivnosti svakog dana umire stotinu Amerikanaca.

Njihova tvrtka Purdue Pharma patentirala je 1995. lijek protiv bolova OxyContin, sintetski opijat polaganog djelovanja. Bio je namijenjen ublažavanju simptoma kroničnih bolova, a tvrtka je lijek agresivno oglašavala, nudila liječnicima brojne pogodnosti i povlastice da bi ga prepisivali i predstavljala ga kao lijek koji ne uzrokuje ovisnost kao njegove alternative.

No, radilo se o opijatu jačem od heroina, za koji se sada vjeruje da je uvelike odgovoran za masovnu epidemiju ovisnosti o opijatima u SAD-u.

Tvrtka i njezini direktori priznali su 2007. da su pogrešno brendirali lijek – praksi koja u medicini potpada kod kazneni zakon. “Neki su naši zaposlenici dali određene izjave liječnicima o OxyContinu koje nisu bile u skladu s informacijama koje je propisala Agencija za lijekove”, objavila je tvrtka u priopćenju. “Te su izjave kršile i tvrtkina pravila o pridržavanju pravila o propisanim informacijama”, dodano je.

U nekoliko godina od lansiranja lijeka tvrtka je zarađivala milijardu dolara godišnje na njegovoj prodaji. Uistinu je ublažavao kronične bolove, ali je uzrokovao i ovisnost koja je milijune starijih Amerikanaca gurnula u potragu za ilegalnim opijatima kao jeftinijom alternativom.

Ubrzo nakon izlaska na tržište tvrtka je doznala da ovisnici njihov lijek žvaču ili šmrču, čime se dobiva efekt usporediv s heroinom, no ni na koji način nije reagirala.

Za razliku od prošle epidemije ovisnosti o heroinu u SAD-u, koja je najviše pogodila siromašne slojeve stanovništva, najnovija epidemija pogađa starije bijelce – bake i djedove koje je mučio išijas, koji su slomili kuk ili su patili od nekog drugog uzroka kroničnih bolova.

Liječnici bi im, pod utjecajem marketinga obitelji Sackler, prepisivali OxyContin. Ali, kako bi im trebale sve veće i veće doze skupog lijeka, samo da izbjegnu ovisničku krizu, sve se više njih okretalo se crnom tržištu, gdje su pokušavali ilegalno i ispod cijene nabaviti druge opijate, no na kraju bi najčešće završili na heroinu.

Na nišanu

Problem su pogoršale i regulatorne agencije, koje su pokušale ograničiti pristup legalnim opijatima nakon što su shvatili razmjere epidemije, što je samo povećalo potražnju za ilegalnima.

Iako su poslovni direktori Purdue Pharme priznali krivnju, a tvrtka je isplatila 600 milijuna dolara odštete, nitko iz obitelji nije odgovarao niti je ijednom spomenut u tužbama. No, ovog mjeseca su se i osobno našli na nišanu zajedničke tužbe 500 gradova, okruga i indijanskih plemena.

Osmero članova obitelji navedeno je imenima i prezimenima u tužbi koja ih sumnjiči da su “svojim akcijama izazvali te izazivaju epidemiju u javnom zdravstvu, uzrokuju smrti, ozbiljne ozljede i teško ometanje javnog reda, mira i sigurnosti, koje se nastavlja i koje uzrokuje trajnu i dugotrajnu štetu”.

Najpoznatiji član obitelji, pokojni Arthur M. Sackler, bio je ugledni psiholog koji je bogatstvo stekao oglašavanjem i prodajom lijekova. Ušao je u povijest kada je preuzeo oglašavanje i prodaju Valiuma, koji je zahvaljujući njemu postao prvi lijek čija je prodaja probila granicu od 100 milijuna dolara.

Iako je Arthur preminuo prije OxyContina, kritičari ga ne oslobađaju odgovornosti – upravo je njegova neetična praksa prodaje i oglašavanja lijekova, tvrde, dovela i do masovne popularnosti spornog lijeka.

Nakon Arthurove smrti njegova su braća Mortimer i Raymond otkupila njegov udio u Purdue Pharmi, posijavši sjeme jaza u obitelji. Dok su Arthurovi nasljednici “samo” milijunaši, udovice, djeca i unuci Mortimera i Raymonda su milijarderi. I, usput, imena u najvećoj kolektivnoj tužbi nakon suđenja duhanskoj industriji.

Poraz

U optužnici se spominju Richard i Jonathan Sackler, Raymondovi sinovi, Beverly Sackler, udovica, i David, njegov unuk. Uz njih su optužena i Mortimerova djeca Ilene, Kathe i Mortimer David Alfons, kao i udovica Theresa.

Uz godišnju zaradu od oko tri milijarde dolara i s oko 1700 zaposlenih, Purdue nije velika farmaceutska tvrtka – nije ni blizu najvećih 20 na svijetu – i gubitak tužbe koji bi ju mogao baciti u bankrot i oteti iz ruku obitelji.

Jedan od odvjetnika iza tužbe je i Mike Moore, koji je pobijedio u povijesnim tužbama protiv duhanske industrije 1997. i protiv BP-a za curenje nafte s platforme Deepwater Horizon 2010.

“Pohlepa je presudila”, izjavio je Moore za Guardian. “Tržište za OxyContin trebalo je biti mnogo manje, ali oni su htjeli imati lijek vrijedan deset milijardi dolara i nisu govorili istinu o proizvodu.” No, obitelj se suočava i s potpuno neočekivanim porazom – galerije, muzeji i sveučilišta koji su primali njihove donacije odjednom su im zatvorili vrata.

Najzaslužnija za to je slavna fotografkinja Nan Goldin, koja je i sama postala ovisna o OxyContinu, nakon što su joj ga liječnici prepisali zbog tendinitisa.

Nakon teške borbe s ovisnošću, počela je koristiti svoj utjecaj kako bi skrenula pozornost na neetično ponašanje obitelji. Prošli je tjedan tako donaciju odbio i Tate, čiji je središnji lift već dobio ime po Sacklerima nakon prijašnje donacije, a bojkotu se pridružio i Guggenheim te Sveučilišta Columbia i Washington.

Ako obitelj Sackler misli pomagati ljudima svojim novcem, poručila im je Goldin, neka ga počne trošiti na borbu protiv epidemije ovisnosti.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(jutarnji.hr)

Amerika je najbolja, Iran je najgori, globalizam je loš, Izrael je uzor mira, socijalizam je zao…

Američki predsjednik Donald Trump napao je u utorak u Ujedinjenim narodima Iran, nakon čega je napao ‘bahatu’ Kinu, pa WTO… sve zamotavši u retoriku “Amerika želi mir”.

Obraćajući se Općoj skupštini UN-a u New Yorku, branio je odluku o izlasku SAD-a iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom.

Trump se pohvalio da je njegova administracija postigla “više od bilo koje druge” u američkoj povijesti.

Njegove izjave izazvale su podsmijeh u dvorani, na što je Trump uzvratio: “Nisam očekivao takvu reakciju, ali to je u redu”.

SAD je jači, bogatiji i sigurniji, ustrajao je Trump.

Branio je svoju administraciju u pogledu zatopljavanja odnosa sa Sjevernom Korejom i zaoštravanja s Kinom.

Jedna od ključnih točaka njegova govora bilo je pravo Amerike da ide svojim putem. “Poštujem pravo svake nacije u ovoj dvorani da živi po vlastitim običajima, vjerovanjima i tradicijom”, rekao je Trump.

“SAD vam neće govoriti kako da živite i što da radite. Jedino što tražimo zauzvrat je da poštujete naš suverenitet”, dodao je.

Trump se obrušio na Iran rekavši da njegovo vodstvo “sije kaos, smrt i razaranje”. “Ne poštuju svoje susjede, granice ni suverena prava nacija. Umjesto toga, iranski čelnici koriste nacionalne resurse za vlastito bogaćenje i za širenje zločina diljem Bliskog istoka i šire”, kaže Trump.

Američku odluku o ponovnom uvođenju sankcija pozdravile su druge bliskoistočne države, tvrdi on.

Sporazum s Iranom postignut u mandatu predsjednika Baracka Obame doveo je do toga da je ta zemlja ograničila svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija. Iran uporno optužuje Trumpa da protiv Teherana vodi “psihološki rat”.

Govoreći o Sjevernoj Koreji, Trump je rekao da je njegov susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom u Singapuru u srpnju doveo do razvoja događaja kakav se nekoliko mjeseci ranije nije mogao ni zamisliti.

Istaknuo je da su sjevernokorejske rakete i projektili prestali letjeti uokolo i da su prekinuti nuklearni pokusi.

“Uz potporu brojnih ovdje prisutnih zemalja, počeli smo surađivati sa S.Korejom kako bi spiralu sukoba zamijenili smionom i novom potragom za mirom”, naglasio je Trump.

Dodao je kako uskoro očekuje drugi sastanak na vrhu s Kimom.

Trump je odbacio “globalizam” i pohvalio zemlje koje vode nacionalističko-populistički čelnici, pa i autoritarni vođe.

“Odbacujemo ideologiju globalizma i prihvaćamo doktrinu patriotizma”, kaže prvi čovjek Amerike.

“SAD će uvijek birati neovisnost i suradnju umjesto globalne vlade, kontrole i dominacije”, dodao je.

Nastavio je riječima da mir, napredak, slobodu i demokraciju mogu postići samo snažne suverene države u čvrstim nacionalnim granicama.

Jedna od ključnih točaka njegova govora bilo je pravo Amerike da ide svojim putem. “Poštujem pravo svake nacije u ovoj dvorani da živi po vlastitim običajima, vjerovanjima i tradicijom”, rekao je Trump.

“SAD vam neće govoriti kako da živite i što da radite. Jedino što tražimo zauzvrat je da poštujete naš suverenitet”, dodao je.

O svjetskoj trgovini rekao je da njegova administracija neće tolerirati bilo kakvo kršenje pravila. Optužio je Kinu za dampinške cijene i krađu intelektualnog vlasništva koji su doveli do golemog američkog duga.

Optužio je organizaciju proizvođača nafte OPEC da “guli kožu” svijetu u vrijeme kada se brojne članice oslanjaju na američku vojnu pomoć.

Rekao je da ilegalne migracije pune džepove kriminalnim mrežama dok istovremeno otežavaju život lokalnom stanovništvu. Migracijom, istaknuo je, ne bi trebala upravljati međunarodna tijela. Istovremeno bi državama iz kojih migranti dolaze trebalo pomoći da izgrade bolji život za svoje građane.

Trump je pohvalio Indiju da je milijune ljudi izvela iz siromaštva i “uvela u srednji sloj”, a Saudijsku Arabiju za “smione, nove” reforme, Israel je nazvao “naprednom demokracijom” i istaknuo Poljsku kao državu koja se bori za svoj suverenitet.

Napao je Međunarodni kazneni sud (ICC) kao “globalnu birokraciju koja nije izabrana niti odgovara bilo kome” te istaknuo da taj sud sa sjedištem u Haagu “nema nadležnosti, legitimiteta i autoriteta”.

Trumpov govor bio je čista suprotnost onome što je prije njega pred 193 članice Opće skupštine rekao glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Pazeći da ne imenuje Trumpa, Guterresova poruka bila je više nego jasna: upozorio je da svijet korača putem populizma i izolacionizma, ignorirajući iskustvo 20. stoljeća i riskirajući novi globalni sukob.

Guterres je ranije u utorak istaknuo da je multilateralizam na udaru u trenutku kada je najpotrebniji.

“Čelnici su dužni brinuti o svojim narodima. Ali još važnije, kao čuvari općeg dobra, imamo dužnost poticati i podupirati reformirani, osvježeni i ojačani multilateralni sustav”, izjavio glavni tajnik.

Pozvao je svjetske vođe da se ponovno obvežu na poštivanje poretka utemeljenog na pravilima, s UN-om u njegovu središtu, i usprotivio se širenju “politike pesimizma”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
Pogledajte govor Donald Trumpa (počinje na oznaci vremena 1 sat 38 min):
 

 
(jutarnji.hr)

Ovo su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, navode u glavnom gradu Sirije

Sjedinjene Američke Države izvijestile su kako su ubile više od stotinu boraca odanih režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada kao odgovor na napad na vojnu bazu na području Sirije koju kontrolira službeni Washington, što je dosad najozbiljniji sukob između saveznika predvođenih Washingtonom i vladinih snaga u Siriji.

Vladine snage sukobile su se s Amerikancima i ljudima iz njihove koalicije u istočnoj pokrajini Deir ez-Zor, u dolini rijeke Eufrat, što je bio prvi takav veliki sukob na sirijskom tlu.

Pripadnik koalicijskih snaga koje se ondje primarno bore protiv Islamske države, dok su dosad koliko-toliko izbjegavali sukobe s Asadom, za Reuters je kazao da su odbili koordinirani napad prorežimskih snaga na bazu i kako je pritom stradalo na desetke protivnika.

Kazao je i kako nitko od američkih vojnika nije poginuo niti je ranjen u napadu koji je izvršilo oko 500 boraca, no da je ranjen jedan Sirijac koji se borio na strani koalicije.

Prema priopćenju Pentagona, među mrtvima na Asadovoj strani ima i ‘ruskih plaćenika’. Bude li ta informacija potvrđena, bit će to prvi put da su ruski državljani ubijeni u Siriji u izravnom sukobu s američkim snagama. U Moskvi zasad demantiraju američku tvrdnju, navodeći da u Deir ez-Zoru nemaju svojih ljudi, ali da su čuli da je 25 Asadovih vojnika ranjeno.

Prema informacijama BBC-a, Amerikanci su sa saveznicima na Asadove snage udarili blizu naftnih polja koje su do rujna prošle godine držali džihadisti ISIS-a, a tada su ih preoteli pripadnici tzv. umjerene opozicije koju podržava SAD.

Riječ je o području koje je bilo ključno za ekonomski opstanaka sada već propalog kalifata, a činjenica da je baš tu došlo do američkog napada poslužila je službenoj Moskvi da Washington optuži da sve radi iz ekonomskih, a ne samoobrambenih motiva.

Službeni Damask uputio je prosvjedno pismo Ujedinjenim narodima zahtijevajući međunarodnu osudu američke akcije koju naziva terorističkom, a njezine posljedice masakrom.

- Ovo su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, navode u Damasku.

Borbe i u okolici Damaska

Vijest o ovom sukobu na istoku Sirije došla je usred još jednog krvavog dana na zapadu države što je bio jasan znak da je gotovo s dosadašnjim prekidom vatre. Sirijske snage napale su granatama i bombama istočnu Ghoutu u blizini Damaska treći dan otkako su započele nemilosrdnu ofenzivu, pri čemu je samo u četvrtak poginula 21 osoba, piše britanski Guardian.

- Novi masakr događa se u istočnoj Ghouti kao i novi zločini protiv čovječnosti – izvijestio je Raed Srewel, novinar iz Doume.

- Avioni čitavo vrijeme nadlijeću Ghoutu, bombardiraju trgovine i domove, ima mučenih i ranjenih, a Bog nam je jedina utjeha.

- Ne postoji sigurno mjesto u Ghouti. Situacija se može opisati izrekom: s obzirom na broj mrtvih, grobova je premalo.

Nasilje je eskaliralo nekoliko dana nakon neuspjele mirovne konferencije u Sočiju koju je organizirala Rusija, a koja je glavni vjetar u leđa Asadovom režimu. Nakon razgovora, prorežimske i njima lojalne snage pokrenule su operaciju u Ghouti i Idilibu, dva najveća uporišta opozicije.

Inače, borbe u Idilibu dosad su raselile najmanje 300.000 civila prema sjeveru i turskoj granici.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr)

Predsjednik Europske unije i član Bilderberga Jean-Claude Juncker je zaprijetio da će razbiti Sjedinjene Američke Države zalažući se za Teksas i Ohio koji žele napustiti uniju, ako predsjednik Trump ne promijeni svoju “melodiju” i ne smanji podržavanje raspada EU

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u četvrtak je u La Valetti rekao da će se zalagati da Ohio i Teksas izađu iz Sjedinjenih Država ako će se američki predsjednik Donald Trump i dalje veseliti Brexitu.

Pred sudionicima kongresa Europske pučke stranke (PPE), glavnog saveza desno orijentiranih stranaka Europske unije, Juncker je ironično govorio o zemljama koje se vesele Brexitu, posebice Sjedinjenim Državama.

‘U toj zemlji, nedavno izabrani predsjednik veseli se izlasku Velike Britanije iz Europske unije’, istaknuo je Juncker na kongresu koji je u srijedu počeo na Malti.

‘Ako se tako nastavi, podržat ću Ohio i Teksas da izađu iz Sjedinjenih Država’, dodao je.

‘Brexit nije kraj svega, ali sada moramo krenuti s nečim novim, jačim i boljim’, rekao je Juncker.

Devet mjeseci nakon izglasavanja Brexita, Velika Britanija u srijedu je pokrenula povijesni proces izlaska iz Europske unije i otvorila dvogodišnje teške pregovore o presijecanju veza s blokom kojem se pridružila prije 44 godine.

Juncker je i prošli tjedan podsjetio da je za susreta u veljači u Bruxellesu sa američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom tražio od Sjedinjenih Država da ne potiču druge zemlje članice EU na izlazak iz zajednice.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 

(tportal.hr)

Već dvije i pol godine od isporuke američke vojske, 70-ak MRAP-ova leži odbačeno na ledini Remontnog zavoda u zagrebačkom Jankomiru, a razlog su oštećena stakla

Dvije i pol godine nakon donacije 220 vozila tipa MRAP od Sjedinjenih Američkih Država, za gotovo sva vozila Ministarstvo obrane mora ugovoriti nabavu novih višeslojnih balističkih stakala.

Kada su vozila 2014. stigla u Hrvatsku, najviši vojni civilni dužnosnici tvrdili su da ih treba obojati, dio njih naoružati i bit će spremna za korištenje. Tvrdilo se također da je prije isporuke na svakom vozilu obavljen redovni servis te da su otklonjeni svi eventualni manji ili veći nedostaci.

No, dvije i pol godine poslije opravdano je postaviti pitanje jesu li Sjedinjene Države “poklonile” Hrvatskoj neispravna vozila? Primjerice, sedamdesetak vozila M-ATV već dvije godine leži odbačeno na ledini Remontnog zavoda u zagrebačkom Jankomiru, a razlog su oštećena stakla. Odnosno barem trećina vozila je neispravna i ne može ih se koristiti, što je nedavno potvrdio i ministar obrane Damir Krstičević.

Na naše pitanje smatraju li se vozila na kojima je potrebno promijeniti stakla neispravnima nisu odgovorili. Nije nam odgovoreno ni na koliko će vozila promijeniti stakla. U svom odgovoru navode “kako se u sklopu priprema vozila za operativnu uporabu mora voditi računa o njihovom tehničkom održavanju te planskoj zamjeni određenih sklopova koji imaju svoj vijek trajanja.

Javni natječaji

S obzirom da su ova vozila korištena u vojnim operacijama, očekivano je kako s vremenom treba na određenom broju vozila izvršiti zamjenu balističkih višeslojnih stakala zbog njihovog vijeka trajanja, odnosno pojave delaminacije (raslojavanja stakla uslijed velikih temperaturnih promjena).

Na staklima se u tim uvjetima s vremenom može pojaviti zamagljivanje, što dovodi do smanjenja vidljivosti. Ministarstvo obrane, sukladno planu nabave, naručuje dio potrebnih dijelova za zamjenu takvih stakala, kao i za pričuvu i održavanje u narednom razdoblju”.

Stoga je MORH na osnovi zahtjeva Oružanih snaga 2016. godine nabavio 120 različitih vrsta neprobojnih stakala za 48 vozila u vrijednost 1,2 milijuna kuna. Prije nekoliko dana MORH je objavio novi oglas za nabavu neprobojnih stakala za 80 vozila MRAP M-ATV. Ukupna procijenjena vrijednost nabave je 4 milijuna kuna.

Ta stakla namijenjena su za vozila koja se nalaze u Remontnom zavodu. To znači da će samo za nabavu stakala za 128 vozila potrošiti oko 5 milijuna kuna.

Ugovorom sa SAD-om Hrvatska je uz vozila dobila i komplete rezervnih dijelova, ali među njima nisu stakla. Te 2014. tadašnji načelnik Glavnog stožera general Drago Lovrić otkrio je da je s Amerikancima postignut sporazum da se kroz informatički program razmjenjuju informacije o rezervnim dijelovima te da će Hrvatska vojska biti na razini opskrbe američkih postrojbi.

“Znači – najjeftinije i najbrže moguće”, zaključio je tada Lovrić. No MORH sada dijelove nabavlja putem međunarodnog javnog natječaja jer se dogovor sa SAD-om pokazao preskupim. “Pokušali smo s Amerikancima dogovoriti nabavu stakla, ali se pokazalo da bi nas to koštalo pet puta skuplje nego na javnom natječaju. Zato smo otišli direktno kod proizvođača u Izrael, koji radi i za američku vojsku, i prošli smo daleko jeftinije”, tvrde nam sugovornici.

100 milijuna dolara

Ovi detalji pokazuju da američka donacija i nije tako povoljna kako se prezentiralo. Naravno, i dalje stoji činjenica da bi nabava ovakvih novih vozila Hrvatsku stajala oko 100 milijuna dolara i da ih nikada ne bismo kupili po punoj cijeni. No, isto tako nije točno da je trošak za Hrvatsku samo 2,5 milijuna eura, koliko je iznosio PDV na donaciju.

Uz to što je dio vozila obojan u zelenu boju, MORH je do sada uz kupnju novih stakala investirao i u nadogradnju VHF uređaja za komunikaciju. Ta nadogradnja stajala je nešto manje od 1,7 milijuna kuna. Naime, prema odgovoru iz MORH-a, vozila su isporučena bez sredstava veze i naoružanja, te se prije stavljanja u operativnu upotrebu planski opremaju komunikacijskim uređajem.

Dakle, MORH će samo za stakla za dio vozila i VHF uređaje utrošiti oko milijun američkih dolara. Trošak koji prilikom doniranja vozila nitko nije spominjao, a pitanje je da li se s tim i računalo.
 

 

(jutarnji.hr)

Kako zavladati na sto godina, Engleska nas je kroz povijest naučila… sad žele isto, ali po mišljenju Domazeta Loše, neće uspjeti!

Velika Britanija izlazi iz Europske unije referendumom. Čini se da je to oblik demokracije koji je eto zaživio i kako se sada ne zna što će biti ni kako će biti, jer do sada niti jedna zemlja nije napustila Europsku uniju pa su posljedice zaista raznovrsne, a možda ih uopće ni ne bude. Za mišljenje smo pitali geostratega Domazeta Lošu koji tvrdi da je ova situacija opasna po Europu jer je Velika Britanija sada potpuno slobodna.

”Engleska je ionako bila remetinački čimbenik u Europskoj uniji. Jednom nogom unutra, jednom nogom vani. Ona se sustavno nametala i pokušala diktirati Njemačkoj i Francuskoj što i kako treba raditi u Europskoj uniji. Naravno da je Njemačka kao gospodarska sila, teško to mogla prihvatiti.

Pa su Englezi na neki način počeli ucjenjivati Europsku uniju, zahtijevajući svoju posebnost unutar Unije”, objašnjava Lošo i dodaje: ”Kada se kontinentalni dio EU odupro, krenuli su s jednom vrstom ucjene na način; mi ćemo raspisati referendum, ako vi ne pristanete. Osobno mislim da je to pogubno jer je Engleska sad potpuno slobodna, pa će se to loše odraziti po Europu.

Vi morate znati da njih više ništa ne obvezuje glede drugih država Europe, ona je sad postala slobodni strijelac u geopolitičkom smislu. Dakle, aglosaksonska politika sada ima potpuno otvorene ruke u odnosu na ostatak Europe”, tvrdi Lošo koji upozorava da cijela stvar nije tako slučajna kako nam mediji prikazuju.

”Druga stvar, nemojte biti naivni, Engleska to ne bi napravila bez znanje Sjedinjenih Američkih Država, ona namjerno ostavlja brod koji tone (Europsku uniju). Bez obzira na to što oni govore i kako zavaravaju medije, oni namjerno napuštaju EU, a sada slijedi veliki pritisak anglosaksonaca na Europu. Njihov cilj je je gurnuti Europu u sukob s Rusijom, opet. Cilj je je ostaviti Njemačku samu u ratu protiv Rusije, samo mislim da Njemačka ovog puta neće nasjesti.

Nijemci su na politiku Anglosaksonaca nasjeli i u 1. i 2. Svjetskom ratu, cilj im je opet učiniti isto, ali mislim da neće uspjeti. Dakle, zarate s jedne i s druge strane da jedna i druga jaka sila prokrvare i onda oni sto godina vladaju”, smatra Domazet koji vjeruje da će Hrvatska nekako u svemu ovome ostati u pozadini stvari.

”U geopolitičkom smislu najgoru stvar radi Poljska trenutno jer su na svoja područja dopustili instalirati elemente proturaketnog štita. To se odnosi i na Rumunjsku. Za Hrvatsku je dobro jer smo u pozadini, jer nam je pretpolje Mađarska koja vodi najrazumniju politiku u Europskoj uniji”, zaključuje Lošo.
 
(dnevno.hr)

Iako je ne tako davno predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama izjavio da noga američkog vojnika neće kročiti na tlo Sirije, iz Washingtona sada najavljuju mogućnost kopnene intervencije protiv ISIS-a u Siriji i Iraku

Intervencije za koje je najčešći izgovor bio “uspostavljanje demokracije” ili “humanitarni razlozi”, postale su maniri Sjedinjenih Država od Drugog svjetskog rata naovamo. Pritom, za takve operacije rijetko su imale mandate Ujedinjenih naroda. Prvi put poslije Drugog svjetskog rata ratovale su u Koreji, gdje je od 1950-1953. poginulo skoro 37.000 američkih vojnika.

Godine 1956. Šesta flota vrši evakuaciju oko 2.500 američkih građana iz područja Sueskog kanala, a dvije godine kasnije na teritoriju Libanona iskrcalo se 3.200 američkih marinaca, kako bi “pomogli libanonskoj vladi”.

Godine 1961. CIA je u Zaljevu svinja na Kubi pokrenula tajnu operaciju, čiji je cilj bio svrgavanje komunističkog režima Fidela Castra, koja je umalo izazvala nuklearni rat između SAD i SSSR-a. Operacija nije bila uspješna.

Vijetnam

Rat u Vijetnamu (1955-1975) vodio se između Sjevernog Vijetnama, čiji su saveznici bili Sovjetski Savez, Kina i ostale komunističke države s jedne, i vlade Južnog Vijetnama, koju su podržavale SAD i druge antikomunističke države, s druge strane. Prema različitim procjenama, broj poginulih Vijetnamaca (vojnika i civila) kreće se između 800.000 i 3.100.000. Poginulo je i oko 58.000 Amerikanaca, a ostalo je i na tisuće invalida.

Grenada

Vojnom akcijom u jesen 1983. američke oružane snage su, uz simbolično sudjelovanje nekoliko karipskih otočnih država, zauzele otočnu državu Grenadu i tako svrgnule prosovjetski režim generala Hudsona Austina.

Panama

Operacija “Pravedni cilj” ili Američka invazija na Panamu – rat je počeo napadom Amerike na Panamu 20. prosinca 1989. godine, a završio se 31. siječnja 1990. godine, pobjedom SAD.

U invaziji je sudjelovalo više od 24.000 američkih vojnika, dok je na strani Paname sudjelovalo otprilike 12.500 vojnika, ali je samo oko 4.000 njih bilo obučeno za borbu. UN su najoštrije osudile američku intervenciju u Panami, ali nikome ništa.

Zaljevski rat

Nakon operacije “Pustinjski štit” 1990. godine, pokrenute da bi se, kako je tvrdio Washington, spriječila iračka invazija na Saudijsku Arabiju, SAD kreću u “pustinjska oluja”, predvodeći koaliciju 34 države pod mandatom UN sa ciljem da protjeraju iračke snage koje su okupirale Kuvajt.

Kopnene i zračne bitke su vođene u Kuvajtu, Iraku i u graničnim dijelovima Saudijske Arabije. Broj žrtava Zaljevskog rata je kontroverzan. Procjenjuje se da je na strani iračkog naroda, vojnika i civila stradalo između 25.000 i 100.000 ljudi.

Somalija

U operaciji “Obnovljena nada” 9. prosinca 1992., Amerika šalje više od 28.000 svojih marinaca, sa željom da se zaustave unutarnji nemiri i svrgne general Muhamed Farah Aid. Bitka za Mogadishu i smrt 18 američkih vojnika koji su upali zasjedu, ovjekovječeni su u filmu “Pad crnog jastreba”.

Svrgavanje Aida nije uspjelo, a poražene SAD su se povukle iz Somalije. Godine 1995. američke snage su se privremeno rasporedile u Mogadišu kako bi osigurale povlačenje oko 8.000 “plavih šljemova”.

Haiti

Ujedinjeni narodi su 1994. odobrile međunarodnu intervenciju pod vodstvom 15.000 američkih vojnika na Haitiju, gdje je vojska tri godine ranije svrgla predsjednika Jean-Bertranda Aristidea.

Irak

Rat u Iraku, poznat i kao Drugi zaljevski rat (2003-2010) predstavljao je seriju vojnih intervencija u svrhu okupacije Iraka od strane koalicije 48 zemalja, koju su predvodile SAD. Povod za rat bilo je, navodno, oružje za masovno uništenje koje je, navodno, imao irački diktator Sadam Husein.

Kasnije se ispostavilo da za to nije bilo dokaza. Prema ocjenama analitičara, stvarni razlog bila je želja Amerike uspostaviti kontrolu nad bogatim izvorima nafte u Iraku. Koalicija koja je okupirala Irak, svrgnula je Sadama Huseina 2003. godine, koji je potom i pogubljen. Procjenjuje se da je u operacijama u Iraku stradalo više od 100.000 civila i skoro 5.000 američkih vojnika.

Afganistan

Vojni sukob između koalicije zemalja predvođene SAD i Britanijom počeo je 7. listopada 2001. kao odgovor na napade 11. rujna 2001. godine na New York i Washington. Cilj invazije bio je pronaći Osama bin Ladena, da se uništi Al Kaida i ukloni talibanski režim koji joj je pružao utočište.

Prema podacima Misije pomoći UN u Afganistanu, 2009. je stradalo 2.412 civila, 2010. godine 2.790 civila, a tijekom 2011. godine ubijeno je 3.021 civila. Rat je imao manje uspjeha u sprečavanju aktivnosti Al Kaide nego što se očekivalo.

Od 2006. stabilnost Afganistana su ugrozili pojačana aktivnost talibanskih pobunjenika, rekordno visoku razinu ilegalne proizvodnje droge i labava vlada koja ima ograničenu kontrolu u područjima izvan Kabula.

Libija

NATO snage predvođene Sjedinjenim Državama uz odobrenje SB UN poduzimaju ožujka 2011. zračne napade na Libiju. Intervencija je doprinijela svrgavanju libijskog lidera Muamera Gadafija. Od tada u zemlji vlada neviđeni kaos, kriminal i kriza.

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)