Meditacija i hipnoza su dvije popularne i naširoko proučavane tehnike koje se koriste za terapije raznih poremećaja i bolesti

Iako se malo razlikuju u načinu na koji se izvršavaju, mogu se koristiti za postizanje iste stvari i pružiti slične pogodnosti.

Prema nekoliko studija, meditacija i hipnoza mogu pomoći ljudima da prevladaju probleme mentalnog zdravlja i probleme u ponašanju. Oni također mogu pomoći na mnogo načina.

Meditacija, hipnoza i samohipnoza

Meditacija je trening svijesti koji pomaže ljudima da razviju zdrav osjećaj perspektive.

Cilj meditacije nije isključiti emocije, nego omogućiti osobi da ih promatra bez prosuđivanja, tako da ih on ili ona mogu bolje razumjeti. Meditacija je također moćna tehnika opuštanja koja se može lako naučiti i prakticirati samostalno.

Hipnoterapija ili hipnoza, s druge strane, nije trik ili performans. To je tehnika koju terapeuti koriste da bi osobu stavili u stanje u kojem su podložni sugestijama.

Ovaj oblik terapije pomaže ljudima da se nose s negativnim emocijama i osjećajima stresa i tjeskobe. Također im pomažu da se riješe loših navika.

Samohipnoza je vrsta meditacije koja uključuje osobu koja sama predlaže sugestiju umjesto da sluša hiponoterapeuta. Ali kao i hipnoterapija, samohipnoza koristi stanje transa kako bi potaknula rast i ozdravljenje. Stanje transa je stanje opuštanja koje podrazumijeva punu pažnju i fokus osobe.

Mnoge kliničke studije su izvijestile o učinkovitosti tih tehnika u pomaganju ljudima da se nose s mnogim životnim izazovima. Osim toga, hipnoterapija je stekla više uspjeha od tradicionalnih terapija kao što su psihoterapija i savjetovanje. To je zbog njegove sposobnosti da utječe na svjesni i podsvjesni um.

Prednosti meditacije i samohipnoze

Utjecaj meditacije i samohipnoze nije ograničen samo na mentalno zdravlje. Također mogu poboljšati fizičko zdravlje. Uostalom, zdrav um znači zdravo tijelo, a zdravo stanje čini da se osoba osjeća bolje, bolje funkcionira i bude bolja.

Postoje su razne pogodnosti povezane s meditacijom i samohipnozom koje su dokazane od strane znanosti.

Potiču imunitet

Prema studiji objavljenoj u časopisu Psychosomatic Medicine, prakticiranje meditacije pozornosti čak i za kratko vrijeme može utjecati na funkciju mozga i imuniteta.

Istraživači su izvijestili o značajnom povećanju aktivacije lijeve strane anteriorne strane mozga kod ljudi koji su podvrgnuti osmotjednom programu treninga meditacije.

Anteriorna aktivacija lijeve strane mozga je povezana s pozitivnim emocijama. Meditacija svijesti također je povećala broj antitijela kod sudionika, sugerirajući da ova tehnika također povećava imunitet. Za meditaciju se također kaže da smanjuje bol i upalu.

Smanjuju stres, tjeskobu i depresiju.

Kao što je ranije spomenuto, meditacija može povećati pozitivne emocije. Također može smanjiti simptome depresije i tjeskobe.

Jedna studija je otkrila da osmotjedni tečaj redukcije stresa koji se temelji na meditaciji pozornosti može smanjiti stres, tendencije da se misli ponavljaju – kod ljudi s doživotnim poremećajima raspoloženja.

Druga studija objavljena u časopisu International Journal of Stress Management opisala je kako sličan program učinkovito smanjuje stres i povećava kvalitetu života i samopouzdanje kod zdravstvenih djelatnika.

Poboljšavaju životno zadovoljstvo osobe

Prakticiranje meditacije ili samohipnoze također povećava društvenu povezanost i emocionalnu inteligenciju.

Rezultati terenskog eksperimenta pokazali su da je meditacija na emocije ljubavi poboljšala ispunjenost i zadovoljstvo, ojačala svrhu u životu, pa čak i smanjila simptome bolesti kod ljudi.

To je opet povećalo zadovoljstvo životom i smanjilo simptome depresije. Istraživači vjeruju da je takva vrsta posredovanja učinkovita strategija intervencije za poticanje pozitivnih emocija i povećanje suosjećanja, što omogućuje ljudima da izgrade bolje odnose s drugim ljudima.

Pomažu ljudima da kontroliraju svoje emocije

U nasumičnom, kontroliranom ispitivanju, istraživači su ispitali učinke obuke za kultivaciju suosjećanja – program koji integrira tehnike meditacije, interaktivne rasprave, predavanja i vježbe iz stvarnog svijeta.

Oni su ustanovili takva vrsta meditacije da povećava svjesnost i sreću i smanjuje zabrinutost i emocionalnu potiskivanje. Studije također pokazuju da ljudi koji vježbaju takve vježbe koji promiču svijest o tijelu, kao što je meditacija pozornosti, pokazuju veću koherentnost emocionalnog odgovora od onih koji to ne čine.

Koherencija emocionalnog odgovora definira se kao koordinacija ili asocijacija iskustvenih, bihevioralnih i fizioloških odgovora neke osobe kako se emocija razvija tijekom vremena.

Oni izazivaju pozitivne promjene u mozgu

Meditacija ili samohipnoza mogu proizvesti pozitivne promjene u mozgu. Studija objavljena u časopisu Neurolmage izvijestila je o znatno većim količinama sive tvari kod ljudi koji prakticiraju meditaciju.

Te su promjene uočene u njihovom desnom orbitofrontalnom korteksu, desnom talamusu, lijevom unutarnjem temporalnom girusu i desnom hipokampusu.

Orbitofrontalna i hipokampalna područja povezana su s emocionalnom regulacijom i kontrolom odgovora mozga na emocije.

Prema istraživačima, ovi veći volumeni u važnim regijama doprinose jedinstvenim sposobnostima i navikama meditatora, te njeguju pozitivne emocije, zadržavaju emocionalnu stabilnost i sudjeluju u promišljenom ponašanju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kada se nalazite u stresnim situacijama, često se čini da se svijet urotio protiv vas

Možda ćete zaboraviti na važne stvari ili možda nećete moći donositi čak i jednostavne odluke. Ispada da postoji znanstveno objašnjenje za ono što vam se događa.

Istraživanja su pokazala da kronični stres može fizički smanjiti vaš mozak.

Stres izaziva oslobađanje kortizola u tijelu, također poznatog kao hormon stresa. Kortizol u tijelu nije loša stvar. Ovaj hormon može pomoći smanjiti krvni tlak, razinu šećera i upalu. Štoviše, kratki stresni događaji mogu potaknuti stvaranje novih živčanih stanica, što posljedično poboljšava mentalne sposobnosti.

Međutim, previše stresa nema te iste učinke. Umjesto toga, produljeni stres dovodi do povišenih razina kortizola koje mogu utjecati na vaš mozak, posebno na sivu tvar.

Moždano tkivo može se podijeliti na sivu tvar koja se sastoji od moždanih stanica i bijelu tvar, koja sadrži vlakna koja se protežu od stanica. Količina sive tvari koja se nalazi u određenim dijelovima mozga izravno je povezana s različitim kognitivnim sposobnostima i vještinama.

Oni ljudi koji su stalno pod stresom imaju imaju manje sive tvari u hipokampusu i prefrontalnom korteksu.

Hipokampus je dio mozga koji je uključen u učenje i pamćenje. U međuvremenu, prefrontalni korteks sudjeluje u komunikaciji između različitih područja mozga, što je važno za reguliranje misli, emocija i radnji.

Postoji dokaz da se volumen sive tvari smanjuje zbog kroničnog stresa. U nedavnoj studiji časopisa Neurology istraživači su ispitali razinu kortizola, pamćenje, vještine razmišljanja i volumen mozga kod 2231 zdravih sredovječnih sudionika istraživanja.

Rezultati su pokazali da su sudionici, osobito žene, s visokom razinom kortizola loše funkcionirali u testovima memorije i kognitivnim testovima. Također je ustanovljeno da im se smanjio volumen mozga.

“Nešto niži volumeni mozga i smanjeno pamćenje u opsegu kojeg smo vidjeli u ovoj studiji povezani su s većim rizikom od demencije 10 do 20 godina kasnije” – rekao je dr. Sudha Seshadri, direktor Instituta za Alzheimerovu bolest i neurodegenerativne bolesti na Sveučilištu Glenn Biggs.

Sličan fenomen “skupljanja” mozga uočila je dr. Monica Starkman sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Michiganu kod bolesnika s Cushingovom bolešću. Ovo rijetko stanje karakterizira prekomjerna razina kortizola u tijelu.

Prema dr. Starkmanu, hipokampus pacijenata koji pate od ove bolesti bio je manji u usporedbi s onim u zdravih normalnih subjekata. Srećom, ova studija je također pokazala da se, kada se razina kortizola smanjila nakon liječenja, volumen njihovog hipokampusa povećao zajedno s rezultatima učenja.

Sveukupno, ove studije upućuju na to da kronični stres može imati negativne učinke na volumen sive tvari. To može dovesti do problema s različitim funkcijama mozga.

Ostali učinci stresa na tijelo

Osobe koje su pod velikim stresom često imaju sljedeće zdravstvene probleme:

Problemi s kožom – Stres može pogoršati stanja kože poput akni, psorijaze, rosacee i ekcema. Nadalje, kronični stres može produljiti proces zacjeljivanja rana.

Povećani rizik od infekcija – Previše stresa može negativno utjecati na imunološki sustav i učiniti ljude osjetljivijim na prehladu i druge infekcije.

Depresija – smanjenje mozga zbog stresa također dovodi do depresije. Osim toga, kronični stres može dovesti do prekomjernih upala i povećanih faktora rizika od depresije.

Slaba probava – Stres može uzrokovati simptome kao što su žgaravica, probavne smetnje, mučnina, povraćanje, proljev i konstipacija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Čini se da alkohol (i kofein, nikotin i ostali opijati) predstavlja elitinu legalnu drogu za mase, a tek nedavno su istraživači otkrili prave i štetne učinke alkohola

Redovita i teška uporaba alkohola nije samo otrovna za jetru, već ima realne i mjerljive posljedice za mozak.

Brojne nedavne studije također su istražile posljedice utjecaja kanabisa na mozgu odraslih i adolescenata. Neke, poput ove nedavne studije sa Sveučilišta Colorado, uspoređivale su posljedice alkohola i kanabisa na mozak odraslih i adolescenata.

Točnije, studija uspoređuje veličinu sive tvari i integritet bijele tvari u mozgu tijekom kronične uporabe alkohola kod tinejdžera i odraslih mozgova; i veličinu sive tvari i integriteta bijele tvari mozga pri konzumiranju kanabisa kod tinejdžera i odraslih mozgova.

Nova studija tvrdi da alkohol više šteti mozgu od marihuane.

Koristeći postojeće podatke o slikama na kojima su prikazani učinci alkohola i marihuane na mozak, znanstvenici na Sveučilištu Colorado otkrili su da marihuana ne utječe na veličinu ili cjelovitost moždane bijele i sive tvari.

Izvješća za alkohol su bila u potpunoj suprotnosti. Čak i nakon godina izloženosti, marihuana nije utjecala na mozak.

Profesor Kent Hutchinson navodi:

Dok marihuana također može imati neke negativne posljedice, definitivno nije ni blizu negativnih posljedica alkohola.

Doista, kronična uporaba alkohola kod obe skupine, tinejdžera i odraslih, izazvala je negativne asocijacije sa širenjem sive tvari u mozgu. Što se tiče bijele tvari, samo je kod odraslih mozgova ona bila značajno promijenjena.

Kanabis je ostavio neoštećnim mozak kod tinejdžera i odraslih. Siva tvar i integritet bijele tvari sačuvani su čak i nakon dugotrajne upotrebe kanabisa.

Druge nedavne studije pokazale su da uporaba kanabisa zapravo štiti jetru od oštećenja alkohola, a alkohol je deset puta smrtonosniji od kanabisa kod vozača u prometu.

Tijekom vremena, alkohol iskorištava atrofiju hipokampusa koji je važan centar za pamćenje i emocije. Prijevod? Loše vijesti za vaše emocionalne odnose i karijeru! (NB)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nova studija je otkrila da živjeti stresan život može dovesti do smanjenja važnih dijelova mozga.

Istraživači na Sveučilištu Yale su otkrili smanjenje količini sive tvari u dijelovima mozga koji kontroliraju fiziološke i emocionalne funkcije, u onim dijelovima koji su preživili značajnu količinu stresa.

Prema priopćenju na internetskoj stranici Yale-a, istraživanje je promatralo više od 100 zdravih ispitanika provodeći skeniranje magnetskom rezonancijom dok su odgovarali na pitanja o potencijalno traumatskim životnim događajima, uključujući i gubljenje voljene osobe, posla ili kuće.

“Oni su otkrili da čak i mozak ispitanika koji je tek nedavno imao stresni događaj pokazuje znatno manje sive tvari u nekim dijelovima … području mozga koji regulira ne samo emocije i autonomiju, već fiziološke funkcije kao što su krvni tlak i glukoza u krvi”, izjavili su za javnost.

Autor projekta i docent psihijatrije, Emily Ansell, dodatno je naveo u priopćenju da povećanje količine stresnih životnih događaja, ako potraju, mogli utjecati na sposobnost pojedinca da obrađuju buduće stresne situacije.

Suradnik Yale-a i Fond Zaklade profesor Rajita Sinha, koji radi u Odjelu za neurobiologiju studija Yale Dječjeg Centra, rekao je da studija iznosi na vidjelo povećanu važnost pronalaženja načina kako pomoći ljudima nositi se sa stresom ispravno.

“Mozak je dinamičan i plastičan i stvari se mogu poboljšati – ali samo ako bi se stresom bavili na pravi i zdravi način,” izjavio je Sinha. “Ako ne, učinci stresa mogu imati negativan utjecaj na oba naša, fizičko i mentalno zdravlje.”

Studija je navodno je financirana od strane Nacionalnog instituta za zdravlje, a objavljena je ranije ove godine u časopisu Biological Psychiatry.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)