Silicijska dolina više nije što je nekada bila i mladi poduzetnici u njoj više ne vide svoju priliku kao nekad

Prije gotovo osamdeset godina Bill Hewlett i David Packard u jednoj su garaži pokrenuli tehnološku revoluciju. Garaža, danas muzej, nalazi se u Silicijskoj dolini, u južnome dijelu Zaljevskog područja San Francisca u sjevernoj Kaliforniji.

Ime je dobila upravo po tome što se tijekom desetljeća razvila u žarište tehnoloških start upova, i onda dom najjačih kompanija svijeta. Na samom početku interneta bila je poznata i kao “dolina smrti” jer su se ljudi bojali kako će im osobna računala preoteti poslove.

Tamo su nastali ili su “kod kuće” titani poput Applea, Facebooka, Googlea, Netflixa, Ubera i Tesle. Samo područje, gledano zasebno, ima 19 po redu najjaču ekonomiju na svijetu, kojom nadmašuje Švicarsku i Saudijsku Arabiju, piše The Economist.

Apple i Alphabet su “pravi domaći”, rođeni u garažama Los Altosa i Menlo Parka, Facebook je u dolinu došao još u pelenama, piše Economist, a dom je i 57 start upova koji vrijede više od milijardu dolara poput Airbnb-ja i Ubera, takozvani jednorozi.

“Dolina nije samo mjesto, ona je i ideja. Još od Hewletta i Packarda bila je sinonim za inovacije i ideje. “Rodila” je čipove, osobna računala, software i niz servisa koji definiraju naš današnji život. Iako su neke inovacije bile naprosto sulude – poput čajnika povezanih na internet, do aplikacija koje prodaju kovanice za veš-mašine – velika većina bila je istinski revolucionarna.

Mikroprocesori, baze podataka i pametni telefoni stvoreni su u Silicijskoj dolini”, piše Economist. Na svijetu, barem za sada, ne postoji druga kopija atmosfere, umrežavanja, kapitala, dobrih škola i poduzetničke kulture kakva je nastala na tom malenom području. No kako sve mijena jest, čini se kako svjedočimo i početku kraja silicijske renesanse.

Samo po sebi, kaže Economist, to ne bi bio problem kada bi to bio signal da se negdje drugdje “rađa” nova dolina, s nekim novim idejama, no čini se da to nije slučaj. Prošle je godine više ljudi napustilo regiju, no što ih je došlo, a 46 posto malih poduzetnika kaže kako planiraju dignuti sidro – među njima i Peter Thiel, veteran ulagač koji je, kažu neki mediji, baš uvijek znao prepoznati i “nanjušiti” dobru priliku.

Veliki dio onih koji preostaju, piše Economist, planiraju više ulagati u kompanije van doline, outsourceati zaposlenike i, počesto, negdje drugdje preseliti barem jedan dio poslovanja.

Problem broj jedan, čak i među najbogatijima, jest cijena života u Silicijskoj dolini. Od plaćanja rente za neki radni prostor, preko cijena stanovanja do običnog izlaska u restoran – dolina je mjesto gdje i nekadašnji menadžeri iznajmljuju kamp kućice jer nisu u mogućnosti platiti više. Cijena prosječnog kvadrata je 25.386 dolara (ili 161 tisuću po kvadratu).

Prosječni, skromni dom, košta četiri i pol puta više no prosjek cijele zemlje kada je o nekretninama riječ. Teško je, inovacijskoj kulturi, ambijentu i povijesti usprkos, imati start-up u garaži ako ta garaža košta milijun dolara.

Economist piše kako su se nedavno na godišnjem sastanku hakera i poduzetnika brojni uspješni pojedinci okupili na predavanju imena “Trebamo li napustiti Silicijsku dolinu”. Mnogi su, iako iz tog biznisa, često puta spomenuli frazu “toksična kultura opsjednuta novcem”.

“Jedan osnivač tvrtke kaže kako mladim kompanijama i start-upovima treba barem četiri puta više novca za rad i razvoj nego u bilo kojem drugom gradu u SAD-u. Nove tehnologije, od kvantnih računala, preko inovacije u biologiji, imaju manju maržu od internetskih servisa, što znači da im je mnogo važnije da imaju pristup određenoj količini casha.

Sada tome treba nadodati i ružnije osobine života u Zaljevu – nevjerojatan promet, zagađenje i brutalnu nejednakost”, piše Economist. Ako je nešto pozitivno u relativno lošim vijestima, to je onda da se, po pitanju start-upova i tehnologije, počinju razvijati i drugi američki gradovi koji se do sada nisu mogli dočepati “komada kolača”.

Economist navodi primjer kako The Kauffman fondacija, neprofitna organizacija koja prati poduzetništvo, sada na prvo mjesto za poduzetnike i inovatore navodi Miami-Fort Lauderdale područje u saveznoj državi Floridi.

“Mnogi sele u Los Angeles gdje postoji vrlo vibrantna tech scena, Phoenix i Pittsburgh postali su centri za razvoj autonomnih vozila, New York za medijske start-upove, London za “fintech”, Shenzen za hardver. Naravno, razlika je u tome što je do sada sve to zajedno bilo koncentrirano na području gdje živi tri milijuna ljudi”, piše The Economist i upućuje na to da će svijet inovacija uskoro biti vrlo policentričan, što je, samo po sebi, pozitivna pojava.

Uspjeti sada, u teoriji, mogu i oni koji nemaju novaca (ili želje) dati stotine tisuća dolara kako bi se preselili u Silicijsku dolinu. Iskre ingenioznosti i kapital “okreću” se svugdje, a ne samo na jednom mjestu, a sve je lakše raditi u timovima koji su razasuti diljem svijeta, a “u teoriji” bazirani u prestižnoj dolini. Uz to, napominje Economist, Silicijska dolina postala je monokultura bijelih muških “štrebera”.

Kompanije koje su osnovale žene dobile su samo dva posto sveukupnog financiranja. “No problem je dominacija već postojećih tehnoloških giganata. Nove kompanije, posebno one koje na bilo koji način imaju veze s internetom, teško “privlače” kapital u sjeni Alphabeta, Applea, Facebooka i drugih.

Oni i tako dobro plaćaju zaposlenike da je postalo gotovo nemoguće privući radnu snagu (prosječna je godišnja plaća u Facebooku bila 240.000 tisuća dolara)”, piše Economist.

“Ne vidim scenarij u kojem se u tim sjenama uspije razviti nešto što će doseći tu veličinu”, kaže Jeremy Stoppelman, šef Yelpa.

Dinamika koja je još do prije pet, a pogotovo deset godina bila plodno tlo za inovacije i uspjeh sada se usporila, atrofirala i preokrenula. Dodatan su problem, piše Economist, neprijateljske politike i zakoni.

Trumpov vizni režim i prezir prema imigrantima ima posljedice na čitavu ekonomiju ako se uzme u obzir da čak 25 posto novih kompanija u SAD-u stvore stranci (kao na primjer Elon Musk). Nakon krize srozala se i količina novca koju država upumpava u fakultete i financiranja istraživanja, i to čak za trećinu. Neki pak ipak smatraju kako nema šanse da s postojećom kombinacijom talenta, ideja i kapitala Silicijska dolina može usporiti, a kamoli propasti.

“Možda se sada malo zahuktalo, ali recesija bi mogla potjerati loše vođene kompanije i smanjiti cijene za one koji prežive. Firenca, dom renesanse, bila je ono što je bila punih 200 godina, što znači i da Silicijska dolina ima još mnogo toga ispred sebe”, kaže Mike Volpi iz Index Venturesa, koji se bave ulaganjem u start-upove.

“Kada bi početak pada važnosti i snage Silicijske doline bio znak uspona globalne mreže zdravih i uspješnih start-upa i kompanija, to je nešto što bi trebalo slaviti i poticati. Međutim, silicijski vrhunac zapravo je upozorenje da je inovacije svugdje sve teže ostvariti.
 
(express.hr)

Put budućnosti Anthony Levandowskog leži u singularnosti

Dokumenti otkriveni kao dio odvojenog sudskog postupka otkrili su da je elita iz najpoznatijeg kompjuterskog centra na svijetu, Silicijske doline, pokrenula religiju utemeljenu na konceptu štovanja umjetne inteligencije kao Boga.

Levandowski, koji je trenutno upleten u tužbu visokog profila sa Googleom zbog optužbi da je ukrao osjetljive podatke o vlastitom automobilskom programu i dao ih Uberu, osnovao je prije dvije godine vjersku organizaciju nazvanu “Put budućnosti”.

Cilj religije je “razvijati i promicati ostvarenje Boga koji se temelji na umjetnoj inteligenciji”, u skladu s vrstom koja doseže singularnost, točku u kojoj računala nadmašuju čovječanstvo u inteligenciji.

Iako grupa nije odgovorila na zahtjeve Agenciji za poreze (IRS) u svezi obrazaca koje mora svake godine podnijeti kako bi djelovala kao neprofitna vjerska korporacija, “Dokumenti podneseni sa zakonima u Kaliforniji pokazuju da je Levandowski predsjednik Uprave “Puta budućnostii” koji ima cilj štovanje Boga, koje će doprinijeti poboljšanju društva”, navodi Wired Magazine.

Kao što smo ranije dokumentirali, Singularnost je prihvaćena od strane mnogih elitista Silicijske doline kao dijela njihovog napora da postignu besmrtnost spajanjem čovjeka sa strojem.

Ray Kurzweilova knjiga iz 1999. godine “Doba duhovnih strojeva” opisuje plan tehnokratske elite da postanu super bića pojačavajući svoja tijela, eventualno do točke gdje se cijela svijest može prenijeti na računalo.

“Postat ćemo sve više i više nebiološki do točke u kojoj će dominirati nebiološki dio, a biološki dio više neće biti bitan”, rekao je Kurzweil 2013. godine.

“Zapravo, nebiološki dio – dio stroja – bit će toliko moćan da u potpunosti da može modelirati i razumjeti biološki dio. Pa čak i ako je taj biološki dio jako mali, tu ne bi bilo nikakve razlike.”

Međutim, Kurzweilova transhumanistička utopija vjerojatno neće biti dostupna cijelom čovječanstvu, već će biti domena bogate aristokracije, stvarajući još jedan klasni sustav.

Kurzweil je to priznao u svojoj knjizi, označavajući one koji odbijaju ili su nesposobni za kibernetsko pojačanje tijela kao MOSH – “Mostly Original Substrate Humans”.

Ljudi koji se odupiru pritisku da mijenjaju svoje tijelo postajući dio cyborg-a ili si ne mogu priuštiti takav postupak, ostat će odbačeni u društvu. “Ljudi koji ne koriste takve implantate ne mogu značajno sudjelovati u dijalozima s onima koji to rade”, piše Kurzweil.

Kao što Kurzweil piše u svojoj knjizi, to će neizbježno dovesti do situacije koju je opisivao nitko drugi nego Theodore Kaczynski – koji je citirao Kurzweila i njegovog kolegu futuristu Bill Joya – gdje će elita gledati masu čovječanstva kao bezvrijedne parazita i ili ih spriječiti da se razmnožavaju putem programa masovne sterilizacije ili ih jednostavno poslati izravno na klanje.

“Zbog poboljšanih tehnika, elita će imati veću kontrolu nad masama; i budući da ljudski rad više neće biti potreban, mase će biti suvišne, beskorisno opterećenje u sustavu. Ako elita bude nemilosrdna, jednostavno mogu odlučiti da istrijebe masu čovječanstva. Ako bi elita bila humana, oni mogu koristiti propagandu ili druge psihološke ili biološke tehnike kako bi se smanjila stopa nataliteta dok masa čovječanstva ne izumire, ostavljajući svijet eliti”, napisao je Kaczynski u svom manifestu, ključnom odlomku citiranom u Kurzweilovoj knjizi.

Sve to zvuči fantastično, ali to je ono što mnogi ultra bogati elitisti u Silicijskoj dolini čvrsto vjeruju i u nekim slučajevima rade.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

EPICENTAR AMERIČKOG TEHNOGENOG VAMPIRIZMA NALAZI SE U POZNATOJ SILICIJSKOJ DOLINI

Zamislite ovaj scenarij: neka firma predlaže bogatim Amerikancima recept vječne mladosti s povremenim transfuzijama krvi mladih ljudi.

Zamislite i da svojim klijentima – naravno, za određenu sumu – osigurava “mjesečne procedure” koje treba im trebaju produžiti, privremeno ili sasvim, dolazak starosti.

To može izgledati kao scenarij jeftinog romana o vampirima, ali je stvar u tome što je sve ovo prikaz biznis-modela sasvim uspješne američke kompanije, čije postojanje je širokoj javnosti otkrio renomirani američki telekanal CNBC.

Da odmah ukažem na jednu okolnost: potraga za vječnom mladošću pomoću raznih formi korištenja tuđe krvi – to je svojevrsna moda među bogatašima američke Silicijske doline, a da čak i u bliskom krugu oko Donalda Trumpa postoji barem jedan takav “tehnogeni vampir”.

Ali, kako se dogodilo da prijestolnica svjetske digitalne ekonomije i IT-inovacija postane žrtva masovne mode u čijem su središtu pseudonaučni recepti vječne mladosti?

Heroji priče koju je objavio CNBC su doktor Jesse Karmazin i njegova tvrtka “Ambrozija”, koja je oko sebe okupila preko sto bogatih klijenata koji joj plaćaju po 8.000 dolara za jednu transfuziju poželjnih “komponenti krvi”.

U cijeloj ovoj igri postoji obvezni uvjet: izvor krvi moraju biti tinejdžeri, mada “Ambrozija” ima pravo i koristiti krv davaoca do 25 godina života.

“Ambrozija” krv kupuje u tzv. bankama krvi koje je prodaju medicinskim centrima i farmaceutskim kompanijama. Kako tvrdi Karmazin, njegovi klijenti priznaju da već primjećuju “pozitivne učinke” dosadašnjih “procedura”.

Osnivač “Ambrozije” često istupa na kalifornijskim tehnološkim konferencijama i tako privlači pažnju bogatih investitora suradnika IT-kompanija s visokim zaradama.

Najpoznatiji pristalica produžavanja života preko prijema “mlade krvi” je milijarder Peter Thiel – američki biznismen njemačkog podrijetla, investitor i rukovoditelj hedge-fondova, koji je stekao slavu tehnološkog vizionara zahvaljujući sudjelovanju u stvaranju tvrtke PayPal. Inače, on je i jedan od ključnih pristalica Donalda Trumpa u američkom gospodarskom establišmentu.

Prije godinu dana je biznis-list Inc. Magazine objavio intervju s Thielom, u kojem je on ispričao da je osobno zainteresiran za korištenje mlade krvi kao lijeka od starosti.

Milijarder, koji tvrdi da ima namjeru živjeti do 120 godina, ili čak vječno, ulaže značajna osobna sredstva u proučavanje marginalnih metoda “liječenja starosti” i žali se na to što se znanost sve do sada ne bavi proučavanjem utjecaja mlade krvi na organizme koji stare.

Thiel, međutim, nije samo nezadovoljan sporošću službene znanosti, već i time što u američkom društvu postoje jake predrasude prema toj metodi koju on smatra perspektivnom.

Postoje znanstvenici koji se tim “metodama” protive, ali to teško da će zaustaviti klijente “Ambrozije” i utjecajnog milijardera koji su odlučno krenuli putem potrage za osobnom besmrtnošću. Uostalom, Thiel je Trumpov savjetnik za nove tehnologije i suradnju s IT-zajednicom …

Nema ničeg iznenađujućeg u tome što je Silicijska dolina epicentar tehnogenog vampirizma iako je to mjesto s maksimalnom koncentracijom visokotehnoloških startupova i investitora koji su specijalizirani za tehnologije budućnosti.

Kako svjedoče brojni zapadni novinari, dominantna ideologija među startuperima, inženjerima i takvim kapitalistima je libertarijanstvo, u njegovim ekstravagantnim formama. Oksfordski povjesničar David Pristlend dobro je ukazao: “Silicijska dolina se klanja pred oltarom ničim ograničenog tržišta”.

Kad se na svijet gleda kroz takvu ideološku prizmu, onda se zaista može doći do zaključka da je tržište krvi i organa potrebno osloboditi od “pretjeranog pravnog i moralnog ograničavanja”.

Kako je objavio američki telekanal ABC, 80 posto komercijalnih centara za prikupljanje krvi nalazi se u siromašnim zemljama, a trude se da je uzimaju od siromašnih maloljetnika i mladih ljudi.

U uvjetima globalnog svijeta i tehnološke revolucije koja traje pred našim očima – strašno je čak i zamisliti kako će izgledati društvo koje bude spajalo totalnu digitalizaciju i ljudoždersko moralni nivo na kojem se jede srce pobijeđenog protivnika u nadi da će se na taj način preuzeti njegova snaga i mladost.

Vladimir Putin je ovih dana izjavio da će napori društva biti usmjereni na formiranje ruske digitalne ekonomije koja će biti u stanju ravnopravno konkurirati američkoj Silicijskoj dolini. Ali, njoj se mora istodobno konkurirati i na tehnološkom, i na ekonomskom, i na ideološkom polju.

Društvo mora biti svjesno koliko je važno – životno važno – da stvori svoju visokotehnološku ekonomiju u koju će biti ugrađene naše vrijednosti i predstave o dobru, zlu i pravednosti.

Ukoliko ne budemo u stanju stvoriti svoj tip visokotehnološke budućnosti – sa svojim tvrtkama, tehnologijama i interesima – bit ćemo prisiljeni živjeti u budućnosti koju će nam isprojektirati preko oceana.

A ta budućnost teško da će nam se svidjeti.
 
(fakti.org)

Pisac i novinar Michael Lewis pošteno je ‘oprao’ neke od najbogatijih ljudi u SAD-u

Michael Lewis nije ljubitelj Silicijske doline, tj. nimalo ga se nije dojmila kultura koja ondje prevladava.

“To je hrpa autističnih ljudi koji hodaju kao muhe bez glave”, izjavio je Lewis na Bloomberg televiziji.

A poznati pisac i novinar zna o čemu priča budući da prije skoro 20 godina napisao knjigu (‘The New New Thing’) o tadašnjoj tehnološkoj industriji, premda se u međuvremenu orijentirao više na ekonomiju i sport.

Kad su ga upitali planira li napisati novu knjigu o tehnologiji, priznao je da mu je teško pisati o Silicijskoj dolini. “‘The New New Thing’ je bila najteža knjiga koju sam ikad napisao. Teško mi je pisati o tom mjestu jer nedostaje emotivnog sadržaja. To je vrlo hladno mjesto.”

Lewis objašnjava da treba osjećati nekakvu emocionalnu povezanost kako bi pisao. A u svijetu tehnologije to jednostavno ne postoji.

Tvrdi da ljudi u ‘dolini’ glume da su uzbuđeni zbog tehnologije, no “nemate osjećaj topline ili strasti”.

Palo Alto, ‘srce’ Sicilijske doline opisao je sljedećim riječima: “To je lijepo mjesto za posjetiti. Ulice su čiste i svi su bogati, ali je teško naći nešto tamo što ćete zavoljeti”.

Lewis doduše živi u blizini, u Berkleyju, ali njega opisuje kao ‘funky’, te dodaje da kad bi sve što poznaje bio Palo Alto, vjerojatno bi napustio Kaliforniju.

Ipak, iskreno priznaje da nije baš sve negativno u svijetu tehnologije. Napominje da je Silicijska dolina uvijek živjela u nekom svojem ‘tehnološkom mjehuriću’ i da je sjajna stvar što zahvaljujući njima danas postoje različite velike tvrtke, piše Business Insider.

Za kraj je ispričao jednu anegdotu iz omraženog kraja: “Na kraju ‘The New New Thinga’ Jim Clark, koji se obogatio na internetu, kaže da će napustiti posao jer se počinje bojati. Čega?

Kleiner Perkins, tvrtka rizičnog kapitala, u to je vrijeme dala 25 milijuna dolara startupu koji se zvao Google, što je Clark smatra nečuvenim. Pitao se zašto bi itko dao 25 milijuna Googleu?! Rekao je da su tražilice ‘potrošna roba’, što svi znaju, te da ima smiješan naziv za nešto bez budućnosti”.
 
(express.hr/uredio:nsp)


Napredak je brži negoli ikad u povijesti, a tome je “pomogla” kriza .Sve više ljudi počinju shvaćati da popularna znanost zapravo ide u krivom smjeru i da postaje “loša znanost”! Glad u svijetu još nije riješena, slobodna energija postoji, ali se ne želi se koristiti

Očito je da “blagostanje” kojem znanost teži je zapravo lažno blagostanje u korist elite, ali pogledajmo što nas čeka u budućnosti…

Kontroverzno, no ipak logično, pokazalo se da do najvećih otkrića dolazi nakon velikih kriza. U američkom je građanskom ratu željeznica doživjela procvat koji je nakon tog rata kulminirao spajanjem dviju američkih obala.

Općenito, ratovi su donijeli značajan napredak u razvoju raznih tehnologija koje su kasnije korištene u mirnodopska vremena. Ekonomske, pak, krize tjeraju čovječanstvo na izume koji će donijeti nove prihode, štedjeti i bolje iskorištavati resurse…

Nikad nije bilo više ideja pretočenih u konkretne izume, jer živimo u vremenu iznimnog napretka tehnologije. Kako će svijet izgledati sutra, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti. No može se nabrojiti koji će izumi doista doživjeti primjenu, nadamo se ne uvijek komercijalnu. Recimo, jedna od ideja koja je danas praktično već u upotrebi jest virtualna stvarnost.

Ta tehnologija replicira okolinu u kojoj je moguće simulirati fizičku prisutnost u nekim stvarnim ili izmišljenim mjestima, ali i omogućiti korisniku interakciju u tako umjetno stvorenu svijetu, i to uključujući vid, sluh, dodir, miris i okus.

Hologrami se već naveliko koriste u različite svrhe pa su danas kompanije kojima se procjenjuje najveći potencijal upravo one iz područja razvijanja virtualne realnosti. Da je Japan umjesto Katara dobio organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu, vjerojatno bismo gledali utakmice kao da smo na licu mjesta – putem holograma. No, zato smo na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Brazilu vidjeli budućnost koja je već ovdje. Početni udarac na utakmici otvaranja između brazilske i naše reprezentacije izveo je jedan paraplegičar koji se nalazio upravo u eksoskeletonu, “odijelu” koje očito može zaobići tjelesna ograničenja i kod tako teških bolesnika.

Sasvim je sigurno da takve bolesnike čeka jedna druga budućnost, i to vrlo uskoro. Iako je autoindustrija u dosta dubokoj i sada već poduljoj krizi, ipak dosta novotarija dolazi upravo odande. Prije svega, treba reći kako u toj industriji ništa više neće biti kao prije jer najvažnija dostignuća ne dolaze više iz nekadašnjeg centra svjetske autoindustrije, Detroita, već iz Silicijske doline. Najdalje je u razvoju bespilotnog automobila došao upravo Google iako ga u stopu prate proizvođači konvencionalnih automobila poput Audija kojima više nije strano pojaviti se u podjednakom svjetlu na lasvegaškom CES-u, najvećoj izložbi potrošačke elektronike u svijetu kao i na tradicionalnom salonu automobila u Ženevi.

Jedan čovjek iz Silicijske doline pogotovo je zastupljen u novitetima. Elon Musk ne samo da je postavio Teslu kao mjernu vrijednost za automobil potpuno pogonjen električnom energijom nego je dokazao i kako nositelj napretka u svemirskim letovima ne mora uvijek biti NASA ni kakva velika država.

U ne tako dalekoj budućnosti očekuje se da će njegov koncept Hyperloop biti pretočen u stvarnost, dio koje će biti scene čak iz nedavno snimljenih znanstveno-fantastičnih filmova. Pitanje je samo na koje će točno gorivo ići automobil budućnosti te tko će njime upravljati. Ako uopće itko i bude upravljao.

Medicina je još jedno područje koje donosi brojne nove ideje i izume. Da čovjek bez nogu može do Olimpijskih igara u sprintu, dokazao je Oscar Pistorius, eksoskeleton smo spomenuli, no područje liječenja ono je u kojem će čovječanstvo ostvariti možda i ponajveći napredak.

Manipulacija genima postavila je pitanje je li moralno “dizajnirati” bebe. U svijetu već postoje neke klinike koje zainteresiranima nude uslugu da roditeljima, ako već ne žele “naručiti” osobine za svoje dijete, “pročitaju” kakvo će im ono biti, od čega bi moglo bolovati, čemu bi moglo biti sklono… No, ako uspije plan o povezivanju živaca u leđnoj moždini, to ne znači samo “presađivanje” glave već nitko nakon teških nesreća neće biti paraliziran do kraja života.

Zaista, ako ste mislili da je ono što ste gledali u Zvjezdanim stazama tek plod briljantna uma Genea Roddenberryja, ozbiljno ste se prevarili.

10 izuma koji će u doglednoj budćnosti promijeniti život na Zemlji

1. Već sljedeće godine pokušat će presaditi ljudsku glavu

Dr. Sergio Canavero, talijanski neurokirurg, vjeruje da će doista ubrzo moći presaditi ljudsku glavu na drugo tijelo. Stvar je u povezivanju živaca u leđnoj moždini. “Frankenstein” iz susjedne nam države tvrdi kako je to moguće postići novom smjesom, polietilen glikolom, koja može pomoći rastu živaca leđne moždine. No, dosad takav eksperiment na životinjama nije uspio.

2. Talog popijene kave pretvoren u biogorivo davat će jeftinu energiju

Samo u Londonu svake godine ostane 200.000 tona taloga popijene kave. No, taj talog ne mora se baciti, već se doista može pretvoriti u energiju. Tako kaže engleski poduzetnik Arthur Kay, a ni veliki Nescafe nije daleko. I jedni i drugi prepoznali su visoku toplinsku iskoristivost taloga bilo skuhane bilo instant-kave koja se može pretvoriti u biogorivo.

3. Crispar – stanice dizajnirane kako bi uništile bolesti i infekcije

Genetičke modifikacije kontroverzne su, no izgleda ipak neizbježne. I dok se pitanja postavljaju treba li to raditi na ljudskom tijelu radi pukog produljivanja života, kad je riječ o eliminaciji bolesti, razmišljanja su drukčija. Crispar su modificirane stanice koje “ciljaju” nezdrave DNK sekvencije eliminirajući na taj način bolesti i infekcije, kamo spadaju i HIV pa čak i karcinomi.

4. Hyperloop je Muskova ideja koja je zaintrigirala mnoge

Jedan od trenutačno najpopularnijih koncepata zbog kojih se pokreće na desetke startupova svakako jest Hyperloop. Ova u pravom smislu vizija Elona Muska, šefa Tesle, u potpunosti preoblikuje civilni transport. Riječ je o cijevi u kojoj je vakuum kroz koji se vlakovi mogu kretati puno brže – čak do tisuću kilometara na sat. Uskoro će početi i testiranje koncepta.

5. Opet taj Musk – satelitska mreža koja će internet omogućiti svima 

Svi govore o internetu za sve, a samo jedan čovjek ima suvislu ideju kako internet doista omogućiti baš svakome. Opet je to Elon Musk, a smislio je kako bi iznad Zemlje morala lebdjeti mreža satelita putem koje će internet biti dostupan u svakom kutku planeta. Satelita bi bilo četiri tisuće, a da se Musk ne šali, govori i činjenica kako je isplanirao lansiranje prvog satelita 2016. godine.

6. Naljepnice na hrani davat će informacije o roku trajanja

Provjerite i sami koliko hrane bacate u jednom mjesecu pa razmislite zašto to činite. Rok trajanja je obično glavni razlog, ali upitno je i je li datum označen na etiketi doista prava informacija. Bump Mark zove se izum koji će dati maksimalno točan podatak o tome jer će se kod te naljepnice, koja je prvo bila osmišljena za slijepe, mijenjati osjećaj na dodir kako hrana bude starjela.

7. Mislite da se tetovaža ne može skinuti? Može! I to čak vrlo jeftino

Čini se kako nemali broj ljudi u nekom trenutku svog života ipak zažali za tetovažom koju je dao napraviti u nekom (ludom?) trenutku u mladosti. Kako je skinuti? Skupim laserom? No, američki student Alec Falkenham tvrdi da je osmislio bezbolan i brz način – kremom. Kada se utrlja u kožu, ta će krema dati bijelim krvnim zrncima lijek koji će iz kože istisnuti tintu.

8. Jeftin vodik konačno bi mogao pokretati automobile

Osnovne su prepreke šireg korištenja vodika cijena njegova dobivanja te njegovo skladištenje. Znanstvenici s britanskog STFC-a pronašli su način kako da vodik dobiju iz amonijaka. Amonijak se lako skladišti, nije preskup, nisu potrebni spremnici pod visokim tlakom, a tek dvije litre dale bi dovoljno vodika za jednodnevno korištenje prosječnog obiteljskog automobila.

9. Zaboravite kanadere, požare ćemo uskoro gasiti zvukom

S velikim požarima nažalost smo itekako upoznati kao i s metodama njihova gašenja. Istraživači sveučilišta George Mason izumili su originalan način kako gasiti požar efikasno i puno jednostavnije – zvukom. Kako su zvuk zapravo valovi, on se tako može iskoristiti da uskovitla zrak oko vatre i tako joj prekine dovod kisika.

10. Četverodnevni radni tjedan znači i više obavljena posla

Noćna mora poslodavaca pokazala se puno boljim rješenjem od povećanja broja radnih sati. Više studija pokazalo je kako se s manje vremena namijenjenog za rad manje izostaje s posla, a u najviše slučajeva čak i raste produktivnost. Kraći radni tjedan također stimulira zaposlenike da ostanu dulje vezani uz istu tvrtku.
 
(vecernji.hr/uredio:nsp)