U Zapadnoj Virginiji medicinska sestra je umrla od komplikacija gripe ovog tjedna, nakon što je bila prisiljena primiti obvezno cjepivo protiv gripe u bolnici u kojoj je radila

Na žalost ona nije odbila cijepljenje protiv gripe, da ne bi riskirala svoj posao.

Stacy Sparks je umrla u nedjelju, nakon dobivanja upale pluća dok se borila sa gripom, izvijestio je Williamson Daily News.

Zdravstveni radnici u SAD-u se po zakonu moraju cijepiti ili mogu biti suspendirani i otpušteni sa njihovog posla, piše NYPost.

Predsjednik Trump je nedavno najavio da će on postaviti temelje da se zabrani obavezno cijepljenje u SAD-u, tako da se nepotrebni smrtni slučajevi, poput onoga kod Stacy, mogu izbjeći.

„Moja mama je preko noći od slabije gripe dobila upalu pluća”, napisao je njezin sin, Nathan Stowers, na Facebooku. „Molim da vodite brigu o sebi. To nije vrijedno rizika.”

Stowers je rekao i pozvao druge da uzmu za ozbiljno bilo kakve simptome gripe i posjete liječnika u najkraćem mogućem roku.

„Želim da svi u potpunosti razumiju koliko je grozna epidemija gripe ove godine”, rekao je Stowers za Herald-Dispatch. „Želim da ljudi znaju točno do što ih može dovesti gripa”.

U svjetlu smrti 43-godišnjakinje, gradonačelnik grada Hurricanea Scott Edwards je upozorio zajednicu na Facebooku o „rasprostranjenoj i vrlo opasnoj” sezoni gripe.

„Ako imate simptome gripe ostanite kod kuće – ne idite na posao ili u školu ili bilo kod koga”, rekao je Edwards. „Ako svi radimo zajedno i mislimo o tome, možemo usporiti širenje gripe.” (Sean Adl-Tabatabai,YNW)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sve više nezaposlenih Hrvata umjesto na Jadran odlazi raditi u Europsku uniju. Ne pristaju više da “rintaju” za malo novca, zbog čega Hrvatskoj fali radnika

Rad u ljetnoj sezoni na Jadranu sve manje zanima državljana Hrvatske, unatoč velikoj stopi nezaposlenosti.

Rezultat je otvaranje europskog tržišta rada za hrvatske radnike. Poboljšanju situacije ne pridonose ni iskustva jednog dijela sezonaca koji su ponekad zastrašujuća i ponižavajuća. Dio onih koji trenutno rade u sezoni na Jadranu kao da nisu u radnom, nego u robovlasničkom odnosu.

Iskorištava se njihov očaj i besparica, zbog čega rade 12 ili 16 sati dnevno, sedam dana u tjednu za plaću od 3.000 ili 4.000 kuna (najviše oko 530 eura), navodi ovaj list.

Veliki dio radnika koji se u ljetnim mjesecima zaposle na obali dolazi iz Slavonije. Ali isto tako, Slavonci su masovno otišli raditi u druge zemlje Europske unije, a sada poslodavcima na moru nedostaje radnika.

O lošim uvjetima sezonskog rada mnogo se govori, ali nikako da se u cijelosti promjene. Tamo gdje nema kontrole, nema sindikata, poslodavci ne poštuju zakon i iskorištavaju sezonce.

“Ide se do te mjere da s njima sklapaju ugovore o radu na mjesec dana, a ako se zbog nečega pobune, ugovor im se ne produžuje”, rekao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, piše “Glas Slavonije”.

Tvrdi kako je situacija smještaja radnika šarolika.

“U pravilu, samo veliki imaju donekle adekvatan smještaj, dok je ostalo ispod svake razine. Većina sezonaca mora poslodavcu da nadoknađuje za smještaj i hranu “, kazao je Andrić.

Prosječne plaće su 3.500 do 4.500 kuna neto.

“To bi trebalo biti plaća za redovno radno vrijeme, ali poslodavci izbjegavaju dati slobodan dan”, rekao je Andrić.

“Radnici u sezoni odrađuju veliki broj sati. Najveći problem radnika koji rade u sezonskim područjima je ostvarivanje određenih prava poput korištenja godišnjih odmora”, napominje Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

Ne čudi što je mnogo ljudi koji su isključivo radili sezonske poslove otišlo u neke od zemalja EU, kako bi za bolje uvjete i veće plaće riješili svoju egzistenciju.

Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava, svjestan je iskustava sezonaca da sezonski rad u Hrvatskoj znači tri mjeseca “rintanja” bez slobodnog dana, uz desetosatno radno vrijeme, za prosječnu plaću od jedva 4.000 kuna.

“Nakon ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska, skladno slobodi kretanja radnika, ne može zabraniti niti ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika u državama-članicama.

Ministarstvo rada uz pomoć Inspektorata rada uložit će maksimalne napore kako bi se što bolje zaštitili radnici od nezakonitoga prekovremenog rada i izbjegavanja plaćanja ugovorene plaće”, rekao je Bebić.
 
(sputniknews.com)

S dolaskom rujna smanjuje se u broj turista, a sezonski djelatnici imaju sve više vremena za razmišljanje i rekapitulaciju sezone koja se bliži svom kraju. Ove godine uslužili su mnoštvo gostiju, neki su ostavili dobar dojam, drugima je pak potrebno objasniti neke stvari

Stoga je jedan konobar na Facebook stranici posvećenoj svim sezoncima odlučio dati nekoliko dobronamjernih savjeta svim gostima, koje sad masovno dijele drugi konobari.

“Nakon nekoliko godina radeći kao konobar u kafiću/discu/restoranu, reći ću vam samo sitnice, zbog koji ispadate glupi.

Nema potrebe da vičete KONOBAAAR da vas svi čuju, niste u šumi. Sasvim je dovoljno da dignete ruku.

Cijena velike kave je ista kao i cijena male kave.

Ako naručite kavu, dobit ćete malu kavu. Inače, ne čitamo misli.

Tanjurić od kave nije tanjur na kojem jedete.

Kada naručite “sok”, dobit ćete Coca-Colu, ako ne naglasite koji želite.

Svaki put kad kažete “bilo što” ili “od bilo čega”, nemojte kasnije gunđati da vam se ne sviđa, dobijete ono što najslabije prolazi.

Ako naručite čaj od “bilo čega”, dobit ćete kamilicu.

Konobar nije DJ. Nismo tu da ispunjavamo glazbene želje, ako vam ne odgovara glazba, ima drugih kafića.

Ako je gužva i dođete na šank naručiti, nećete dobiti prvi piće.

Kad vam naplaćujemo, pitanje: “Jesam ja jeo ovdje?” je tako glupa fora i dosadni ste s time.

Ako djevojke odbiju piće koje ste poslali, nema potrebe da ih idem ponovo pitati što će popiti.

Ako nema mjesta, nema potrebe da pitate ima li mjesta.

Nemojte nikad sami pokušavati uzimati s tacne piće. Izgubi se ravnoteža i lako je moguće da padne sve na vas.

Vikendom izgledate retardirano svi.

Mi ne ubacujemo drogu u piće.

Ako vas sretnemo na ulici, a poslužili smo vam kavu ili piće, nismo vas obvezni pozdravljati i na ulici.

Inače ne čitamo s usana i misli, molio bih vas da se izrazite lijepo i glasno, ali ne glasno da galamite da svi čuju, što pijete.

Možete dobiti papir i olovku, ali olovku biste trebali vratiti.

Ako uđete u kafić u 7 sati, naručite kavu i date 500 kuna, nemamo sitno da vam vratimo.

Ako ne znate što biste pili, nema potrebe da zovete konobara i da stoji pored vas dok razmišljate.

Ne znamo broj od one cure za onim stolom.

Svjetla na fajruntu znače kraj i da napustite lokal, a ne da naručite piće. Imamo i mi život poslije posla.

Ako ste bezobrazni i glumite idiota, vjerojatno će vas konobar sprdati.

Pitanje imamo li WC-e je najgluplje pitanje koje možete pitati.

Nakon što završite s WC-om, morate pustiti vodu.

Bakšiš nije grad u Turskoj, poručuju konobari.
 
(index.hr/uredio:nsp)