Čak i znanstvenici mogu lajati na krivo stablo ponekad. Više od jednog stoljeća, upirali su prstom na sol kao glavni krivac za visoki krvni tlaki ili hipertenziju koja dovodi do oštećenja bubrega, moždanog udara i srčanog udara

Neki su čak opisali sol kao “jedini najsmrtonosniji sastojak u vašoj hrani”. I mnogi liječnici inzistiraju na uklanjanju soli u cijelosti iz prehrane kako bi se smanjio broj slučajeva hipertenzije i da bi se spasili životi.

Ali ispostavlja se da sol nije pravi negativac. Zapravo, ograničavanje soli u prehrani može povećati vaše šanse za razvoj kobnog srčanog problema, osobito ako sol dolazi iz zdravog izvora.

Istraživači sa Instituta Heart Institute iz Sjeverne Amerike iz Kansas Cityja i Montefiore Medical Center u New Yorku vjeruju da su prednosti ukidanja natrija “diskutabilne” jer je odnos između soli i srčanih bolesti još nejasan.

Meta-analiza neprofitne organizacije Cochrane Collaboration pokazala je da umjerene količine soli ne smanjuje rizik od umiranja ili razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Pravi krivac o kojem se radi kada je riječ o hipertenziji je šećer, posebice fruktoza i stolni šećer. Ovo je rezultat velikog istraživanja objavljenog u časopisu OpenHeart.

Istraživači su otkrili da dobivanje 25% kalorija iz šećera može trostruko povećati rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti. Oni koji dobivaju 10 posto kalorija iz šećera, s druge strane, nemaju navedeni problem.

Autori istraživanja također su naglasili da se većina soli unosi kroz procesuiranu hranu, koja je također najveći izvor dodatnog šećera.

Istraživači su naveli studije o populaciji i klinička ispitivanja koja su pokazala da šećer utječe na krvni tlak.

Istraživački tim je objasnio da fruktoza može značajno povećati krvni tlak. Uzimanje više od 74 grama fruktoze dnevno dovodi do 77 posto veće šanse za dobivanje visokog krvnog tlaka iznad 160/100 mm Hg.

Prirodni šećer u voću i povrću ne može štetiti. To znači da možete dodati umjerene količine prirodnih zaslađivača poput meda i javorovog sirupa u hranu ako želite poboljšati njegov okus, a da ne trpite rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Nažalost, potrošnja šećera je prerasla sve granice u modernom društvu.

Prije otprilike 300 godina, prosječna osoba je konzumirala samo nekoliko kilograma šećera godišnje.

Kada prerađena hrana i visoko fruktozni kukuruzni sirup u gaziranim pićima dođe u vašu prehranu, prosječna konzumacija šećera može doći do nevjerojatnih 35 do 70 kilograma godišnje.

To je ekvivalentno oko 24 do 47 čajnih žličice šećera dnevno ili oko 83 grama fruktoze. Danas, oko 13 posto Amerikanaca dobiva najmanje 25 posto ukupnih kalorija iz šećera.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dok ranija istraživanja pokazuju da jetra pročišćava šećer, nalazi iz ove nedavne studije pokazuju da se preko 90 posto fruktoze probavlja u tankom crijevu

Čini se da je bolje pričekati sa sokom od narandže dok ne pojedete pravi doručak. Prema istraživačima, pijenje voćnog soka na prazan želudac “nadvladava probavni sustav”. Rezultati iz američke studije podrazumijevaju da to može uznemiriti “dobre bakterije” u vašoj probavi.

Znanstvenici su utvrdili da voćni sok sadrži puno fruktoze, a ovaj šećer brzo dolazi do tankog crijeva kada se jednom konzumira.

U jutarnjim satima tanko crijevo ne može obraditi i probaviti velike količine fruktoze nakon razdoblja “posta”, što znači da će šećer u pićima kao što je sok od naranče ići u debelo crijevo.

Kada se to dogodi, fruktoza će doći u dodir sa “dobrim bakterijama”, koje ne mogu obraditi šećer.

Iako rezultati studije nisu mogli potvrditi je li to povezano s “negativnim utjecajem na zdravlje”, istraživači su pod dojmom da je to vrlo moguće.

Kako je proučavanje provedeno

U studiji, koja je objavljena u časopisu Cell Metabolism, istraživači su hranili miševe smjesom fruktoze i glukoze – 1:1. Zatim su pratili kako se šećeri obrađuju u probavnom traktu životinja.

Dok ranija istraživanja pokazuju da jetra pročišćava šećer, nalazi iz ove nedavne studije pokazuju da se preko 90 posto fruktoze probavlja u tankom crijevu.

Rezultati također pokazuju da tanko crijevo može obraditi fruktozu, ali samo kada se konzumira nakon obroka.

Profesor Joshua Rabinowitz, autor studije sa Sveučilišta Princeton, rekao je: “Vidjeli smo da hranjenje miševa prije konzumacije šećera povećava sposobnost tankog crijeva da obradi fruktozu i štiti mikrobiom od šećera.”

Istraživači su zaključili da su rezultati studije u skladu sa “najstarijim savjetom na svijetu” – “ograničite slatkiše na umjerene količine nakon jela”.

Znanstvenici su zatim upozorili ljude da se suzdrže od konzumiranja previše slatkiša nakon jela.
 
NoviSvjetskiPoredak.com