Smatra također da članice EU-a trebaju zatvoriti interne granice ako ne mogu zaštititi vanjske granice Schengena

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u razgovoru za njemački list Welt am Sonntag da bi Europska unija trebala pomoći izbjeglicama, ali i da se “svijetu ne može pomoći uništavajući vlastitu zemlju”.

Orban je kazao da se slaže s papom Franjom da bi Europska unija trebala pomoći izbjeglicama “iz kršćanske, bratske ljubavi”. Ali pitanje je na koji način, dodao je.

Sirijci izloženi smrtonosnim prijetnjama kod kuće imaju pravo ući u prvu sigurnu zemlju, ali “dopustili smo im da dođu u Europu zanemarujući sve s tim povezane zakone”, rekao je.

“Mađarska ima osjetljiviji pristup prema migraciji od Njemačke jer se nalazi u opasnoj zoni. Iz tog razloga, ako mase ljudi dolaze u zemlju, oglašava se zvono na uzbunu”.

“Nećemo dopustiti Bruxellesu da nam diktira kome bismo trebali odobriti utočište”, naglasio je.

Orban smatra da samo Mađarska može odlučivati koga će primiti na svoj teritorij. Ako to temeljno načelo bude poštivano, “spremni smo sudjelovati u izbjegličkoj shemi”, rekao je.

Smatra također da članice EU-a trebaju zatvoriti interne granice ako ne mogu zaštititi vanjske granice Schengena. Orban je ocijenio da se birokrati i političari u Bruxellesu ponašaju kao da su središte carstva.

Mađarska vlada zauzima se pak da Europska unija ima parlament s ograničenim ovlastima, snažno Vijeće i Komisiju koja čuva ugovore i nije politički igrač.

Osvrnuvši se na ruskog predsjednika Vladimira Putina, Orban je kazao da je demoniziranje ruskog predsjednika besmisleno te da smatra kako bi EU trebao “istodobno demonstrirati snagu i volju za suradnjom”.

Glede Njemačke, kazao je da je uvijek poštivao njemačke kancelare, “iako to danas nije uzvraćeno”.

Odao je priznanje njemačkoj kancelarki Angeli Merkel što je spriječila ekonomsku propast Europe i prisilila nemarne članice Unije da odrade svoju domaću zadaću.
 
(vecernji.hr)

Od početka godine preko mediterana u Italiju stiglo 83 tisuće migranata

Zbog sve većeg pristizanja migranata u Italiju, Austrija je objavila da će “vrlo brzo” poslati vojnike na granični prijelaz da bi zaustavila njihov ulazak u zemlju. Ali Italija je uskoro oštro odgovorila na ovu najavu i pozvala austrijskog veleposlanika.

Austrijski ministar obrane Hans Peter Doskozil izjavio je za austrijske novine da su četiri oklopljena osobna transportera Pandur poslana na granični prijelaz Brenner te da je 750 vojnika stavljeno u stanje pripravnosti.

Dodao je da će slanje vojske na granicu biti “nužno ako se pristizanje migranata u Italiju (preko Mediterana) ne zaustavi”. Talijansko ministarstvo uskoro je priopćilo da je pozvalo austrijskog veleposlanika Renea Pollitzera “nakon izjave austrijske vlade o slanju vojske na prijelaz Brenner”.

U Italiju od početka godine stiglo gotovo 85.000 migranata

Alpski prijevoj Brenner dijeli Sjeverni Tirol koji se nalazi u Austriji, i Južni Tirol koji se nalazi u Italiji. Iako Austrija ima granične kontrole s Mađarskom i Slovenijom, na drugim svojim granicama pridržava se Schengenskog sporazuma o otvorenim granicama unutar Europske unije, javlja BBC.

U Italiju je od početka godine stiglo gotovo 85.000 migranata i izbjeglica iz Libije, što je prema podacima UNHCR-a 20% više nego u isto doba prošle godine. Krijumčari ljudi iskorištavaju kaos i bezvlašće u Libiji u kojoj i dalje ne postoji jedinstvena i funkcionalna vlada, a najkraća ruta od ove zemlje do Italije duga je samo 460 km.

Iako je izrazila neslaganje s austrijskim potezom, Italija i sama već neko vrijeme upozorava na to da je trenutni opseg pristizanja izbjeglica neodrživ te da bi mogla biti primorana zatvoriti svoje luke i zaplijeniti brodove humanitarnih organizacija za spašavanje migranata na moru.

Novi akcijski plan Europske komisije za pomoć Italiji i Libiji

Europska komisija predstavila je novi akcijski plan kojim bi trebala pomoći Italiji u borbi s migrantskom krizom. Plan koji bi trebali odobriti ministri zemalja članica uključuje 46 milijuna eura pomoći Libiji za jačanje graničnih kontrola i suzbijanje krijumčarskih bandi, 35 milijuna eura Italiji za učinkovitije procesiranje migranata i deportaciju onih kojima nije odobren azil te energičniju suradnju sa zemljama subsaharske Afrike, poput Malija i Nigera, iz kojih ili kroz koje migranti dolaze na putu za Europu.

Planu su se usprotivile humanitarne organizacije poput Amnesty Internationala. “Prebacivanje još više odgovornosti za potragu i spašavanje migranata na libijsku obalnu stražu je neodgovorno i neučinkovito te uzrokuje još više smrti na moru”, poručio je AI.

U Europu je od početka godine preko Mediterana ušlo 101.000 migranata, a 2247 migranata ove je godine umrlo pri pokušaja prelaska Sredozemnog mora.

Janšin SDS: I Slovenija treba uvesti kontrolu granice, u pitanju je opstanak države

Najjača slovenska oporbena stranka također je zatražila da vlada donese mjere pojačane kontrole na granici s Italijom kako bi spriječila mogući veći val migranata, po uzoru na Austriju.

“Vladi koju je i migracijska kriza 2015. godine dočekala sasvim nepripremljenu savjetujemo da odmah poduzme sve potrebno da se na granici s Italijom uspostavi kontrola i pojačaju aktivnosti za sprječavanje velikog povećanja ilegalnih migracija”, navela je u izjavi Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.

Ta je stranka 2015. vladi premijera Mire Cerara predlagala postavljanje žičanih zapreka na granici s Hrvatskom kako bi se zaustavio tadašnji masovni migracijski val tzv. balkanskom rutom, što je Cerar nakon nekoliko mjeseci i proveo, ali uz ocjenu oporbe da je reagirao prekasno.

“Austrija najavljuje da će uskoro uspostaviti stroži nadzor na granici s Italijom na Brenneru i sprema se svoje granice štititi vojskom. S obzirom na to i na povećani migracijski tok u Italiji, smatramo da odmah treba uvesti kontrole na granici s Italijom”, navodi se u izjavi.

Stranka je već danas poslala u parlamentarnu proceduru poseban zakonski prijedlog. “Radi se o temeljnom sigurnosnom pitanju i o opstanku države”, poručila je Janšina stranka.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(index.hr)

Cerar se retorički upitao žele li oni koji ga pozivaju na obustavu promjenu uredbe da se Slovenija “opet nađe na Balkanu”

O toj sam problematici u ponedjeljak telefonski govorio s predsjednikom Europskog vijeća, danas o tome namjeravam govoriti s Junckerom, a u subotu bih želio da izravno o tome neposredno govorimo Juncker, Plenković i ja – kazao je Cerar.

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je kako bi se na marginama summita Europske unije, u subotu u Bruxellesu, želio sastati s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudom Junckerom kako bi razgovarali o problematici sustavnog nadzora na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima na kojima su zadnjih tjedana zbog europske uredbe nastajale kolone vozila i zastoji.

O toj sam problematici u ponedjeljak telefonski govorio s predsjednikom Europskog vijeća, danas o tome namjeravam govoriti s Junckerom, a u subotu bih želio da izravno o tome neposredno govorimo Juncker, Plenković i ja – kazao je Cerar novinarima pred ranije najavljeni susret vodstva stranaka njegove koalicije, koji su se sastali kako bi razgovarali o aktualnim političkim temama.

“Slovenija ne može riskirati da ispadne iz Schengena”

Slovenski premijer je, u vezi s neprilikama koje na granici izaziva europska uredba i zaštita slovenske granice s Hrvatskom, koja je i granica Schengenskog prostora, ponovio kako se i sam trudi da režim prelaska granice za putnike bude brži i lakši i da se uredba ublaži, osobito u vrijeme praznika i godišnjih odmora.

No, uredba je na snazi i treba je poštovati, kazao je Cerar, dodavši da bi u suprotnom bile uvedene schengenske kontrole na granici Slovenije s Italijom i Austrijom. – Slovenija i dalje ostaje odgovorna članica Schengna, ali ćemo upotrijebiti sve moguće pristupe da ljudima omogućimo lakši prijelaz granice i izbjegnemo moguće gospodarske štete – kazao je slovenski premijer.

Slično je u izjavi pred sastanak naveo i Cerarov glavni koalicijski partner, ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. – Slovenija je dužna poštovati uredbe iz Bruxellesa o sistematskom nadzoru granice jer smo dio Schengena u kojemu moramo ostati.

Želimo da i Hrvatska postane dio Schengena što prije, pa bi onda i svi nastali problemi bili riješeni – kazao je Erjavec novinarima, dodavši da Slovenija ne može riskirati da “ispadne iz Schengena”. – To bi za nas značilo malu katastrofu, ne samo za putnike nego i za našu ekonomiju, osobito ako bi se strogo kontrolirala granica s Austrijom – kazao je Erjavec.

Ne mogu riskirati da se opet nađu na Balkanu

Slovenski premijer Cerar je, na pitanja o Schengenu i sistematskim kontrolama koje izazivaju gužve na granici te ekonomsku štetu Sloveniji i Hrvatskoj, morao odgovarati i na zastupnička pitanja oporbe, čiji ga je dio optužio da samo nastavlja svoju politiku “gradnje zidova” prema Hrvatskoj i to, kako su rekli, iz razloga političke promidžbe jer njegova vlada nije uspješna pa se želi dokazati kao državotvorna pred dijelom birača.

Cerar je to energično zanijekao, rekavši da se drži europske uredbe koja je važna zbog sigurnosti Schengena, ali da se trudi kako bi gužve bile smanjene. – Slovenija se pridržava uredbe o sustavnim kontrolama, a to će i dalje činiti – kazao je Cerar, retorički se upitavši žele li oni koji ga pozivaju na obustavu promjenu uredbe da se Slovenija “opet nađe na Balkanu”.
 
(vecernji.hr)

Mađarski premijer Viktor Orban krivi Europsku komisiju za krizu u Europskoj uniji i poziva države članice da povuku ovlasti iz ruku Bruxellesa

Orban, u uvodniku koji će u cjelini biti objavljen u izdanju njemačkog lista “Frankfurter Allgemeine Zeitung” u ponedjeljak, poziva da se stavi točka na “idealiziranje europskog projekta” i ukazuje na izlazak Velike Britanije iz EU kao na dokaz o propustima Europske komisije.

Mađarski premijer u tekstu kaže da je kriza u EU nastupila zbog otvaranja granica 28-članog bloka i prekomjernih troškova nekih država članica “uz prešutno odobrenje” Povjerenstva, za koju tvrdi da je trebao spriječiti i jedno i drugo.

Oba najveća europska postignuća, zajednička valuta i jedinstveno tržište koje je zaštićeno Schengen zonom, nalaze se u opasnosti, upozorava Orban i dodaje da je osobno pomogao u spašavanju Europe i načina života svog naroda tako što je zatvorio granice Mađarske za migrante.

Mađarski premijer u uvodniku ističe da bi ravnoteža moći unutar EU trebala promijeniti u korist nacionalnih država nad europskim institucijama.

Orban je izazvao bijes predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera kada je odbio prihvatiti njegov prijedlog o sustavu kvota za naseljavanje migranata koji stižu u Europu, podsjeća francuska agencija, dodajući da je Orban najglasniji istočnoeuropski protivnik prijemu muslimanskih migranata.
 
(Newsweek)

Europska unija kao zajednica zemalja je bila veliki i nadasve plemenit san, no sada tom snu prijete sve teži i ozbiljniji izazovi…

U zadnje vrijeme vidljivo je da unutar Europske unije postoji niz različitosti, da je nemoguće održati jedinstvenu monetarnu politiku i gospodarsko jedinstvo unutar zemalja koje su različite i koje štite svoju fiskalnu politiku.

Europska dužnička kriza bila je prva naznaka da nešto nije u redu. Njemačka već godinama daje pozajmice slabijim članicama eurozone, a onda oni kupuju njemačka dobra.

I to nije jedini takav primjer. Velika razlika o trgovinskoj moći morala je jednom izaći na vidjelo. I izašla je u vidu dugova zemalja kao što su Grčka, Italija, Španjolske, Portugala i Irske. Ako tome pridodamo i političke napetosti koje proizlaze zbog velike izbjegličke krize s kojom se suočava Europa i rizik od Brexita, onda je posve jasno kako je kolaps Europske unije zapravo sve realniji.

Business Insider izdvaja pet najvećih problema s kojima se Europska unija suočava i koji bi mogli presuditi njezinom jedinstvu, ali i konačnom opstanku.

1. Talijanska bankarska kriza

Italija će vjerojatno postati glavni razlog za glavobolju. Bankarski sustav zemlje već je u velikoj krizi. U Italiji je pad cijena u financijskom sektoru toliko oštar da su ministri pokušali umiriti javnost tvrdnjama da su banke sasvim stabilne.

Loši krediti čine gotovo 20% od talijanske imovine bankarskog sustava. Neke banke drže gotovo 40% loših kredita.

Kolaps talijanskog bankovnog sustava je sistemski rizik za cijelu Europu. Italija je osmo po veličini gospodarstvo u svijetu, tek nešto manje od Indije. Stoga je njen utjecaj na globalno gospodarstvo prilično velik.

2. Situacija u Grčkoj

Grčka je nakon svega što se u proteklo vrijeme događalo u toj zemlji i dalje vrlo važna za Europsku uniju. Naročito jer su to vrata Europe, prolaz izbjeglica prema Europi. Bogatije članice moraju Grčkoj ponuditi pomoć i suradnju kako bi ona mogla izaći na kraj sa cijelom situacijom obzirom da na tisuće izbjeglica na dnevnoj razini dolazi u tu zemlju.

S druge strane Grčka se nosi s izazovom dužničke krize. Za vratom joj sjedi upravo Njemačka koja se dosta strogo odnosi prema cijeloj situaciji s vraćanjem duga.

3. Kraj Schengena

Teroristički napadi koji su u studenom pogodili Pariz rezultirali su strahom i željom za većom kontrolom unutar granica Europe, naročito Schengena. Napadi su uzrokovali mišljenje većine građana Europe da je izbjeglička kriza velika prijetnja sigurnosti Europe.

Stoga se razmišlja o dodatnim ograničenjima schengenskog prostora, tj. izbacivanju nekih zemalja kako bi se imala kontrola i stroža regulacija ulazaka u Schengen.

Početna dobrodošlica pretvorila se u veliki strah. Jedna od najmoćnijih osoba Europe njemačka kancelarka Angela Merkel našla se pod velikim pritiskom zbog svoje otvorene politike prema migrantima. To je ujedno povezano i sa sljedećim rizikom za opstojnost EU.

4. Turska kao članica EU

Očajna razmjerima izbjegličke krize, EU ozbiljno razmatra da prihvati Tursku pod svoje okrilje kao svoju članicu u zamjenu da Turska zadrži migrante koji dolaze iz Afrike, Sirije, Iraka…

Primanje Turske kao članice EU je problematično za Cipar, koji je mali otok, ali jednako snažna članica EU, s tehnički istim potencijalom glasanja unutar EU kao Francuska i Njemačka. Cipar može staviti veto na dogovor oko izbjeglica koji Europa zapravo očajnički treba i želi postići s Turskom.

Rješenje je, u ovom trenutku, da velike i moćne članice EU prisile one manje da zbog dugoročnog jedinstva prihvate rješenje s Turskom.

Cipar ima legitimno pravo odbiti, jer ima problema s Turskom koja je priznaje ciparske putovnice i ne dopušta brodovima i avionima s Cipra prilaz i slijetanje u svoje luke.

5. Brexit

I naravno, jedan od velikih opasnosti je Brexit, izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Naime, ovoga ljeta bit će održan referendum u Velikoj Britaniji koji bi mogao dovesti do izlaska iz EU.

To će značiti opasan presedan. Za godine koje slijede moglo biti biti velikih posljedica za svjetsko gospodarstvo i trgovinu,

Ukoliko EU ipak stane na kraj ozbiljnim problemima koji trenutno narušavaju njezinu opstojnosti, ostaju tek dva moguća ishoda za masivne dugove zemalja članica i neuravnotežen proračun. Prva je da se razvije jedna potpuno nova gospodarska struktura u Europskoj uniji.

Ako EU ostane cijela, morat će se uhvatiti u koštac s dugom država članica. Budući da europske elite žele vidjeti ujedinjenu Europu, vjerojatno je da kada dođe do pitanja dug zemalja, nekim čudnim izračunom će se taj dug staviti u bilancu Europske središnje banke.

Onda će se zahtijevati da sve zemlje uravnoteže svoje proračune, baš kao što i sve države SAD-a to moraju učiniti. To nije nimalo jednostavno, ali izvedivo je. No, to bi moglo dovesti do slabljenja Njemačke, Zašto? zasto što 40 posto njenog BDP-a dolazi od izvoza unutar drugih članica Europske unije.

Drugi mogući ishod je da neće biti dogovora o tome kako se nositi s dugom, umjesto toga će se vratiti državama članicama upravljanje vlastitim valutama. Te nove valute bi bile biti mnogo slabije u odnosu na primjerice obnovljenu njemačku marku, čak 30 posto niže u odnosu na npr. dolar. Taj scenarij bi najviše odgovarao američkim turistima jer bi mogli jeftino ljetovati u Italiji ili Grčkoj, ali bi imalo katastrofalne posljedice za globalnu ekonomiju.
 
(drukciji.ba/uredio:NSP)

Eksplozije u Bruxellesu su dokazale da je EU postala glavna meta islamskih terorista, za što postoji nekoliko razloga, piše list Time

Prvo, za terorističke napade bio je pripremljen teren. Sve je počelo u proljeće 2014. godine, kada je državljanin Francuske, povezan s ISIS-om, pucao u Židovskom muzeju u Belgiji. Za njim je slijedio napad na redakciju francuskog tjednika “Charlie Hebdo” i pariški teroristički napadi ujesen prošle godine, kada je poginulo više od 185 osoba.

Daesu je organizirao oko 75 terorističkih napada u 20 zemalja, ne računajući Siriju i Irak. Što se više istiskuje Daesu s Bliskog istoka, on postaje veća prijetnja za ostatak svijeta, piše list.

Drugo, Europa je postala neka vrsta baze za vrbovanje Daesu-a. Teroristi ne biraju nasumce gradove koje će napasti. Od 2012 do 2015. godine više od 400 ljudi je otputovalo iz Belgije u Siriju i Irak, kako bi se pridružili Daesu-u. Iz Francuske je u tom razdoblju otišlo 1.200 ljudi. Na ovaj način, Pariz i Bruxelles su postale europske prijestolnice koje daju najveći broj stranih militanata na Bliski istok, navodi se u članku.

Treći razlog – migracijska kriza koja ne prestaje i koju Daesu koristi kao instrument za vrbovanje. U 2015. godini u Europu je stiglo više od milijun izbjeglica – od početka ove godine 135 tisuća. Kriza s migrantima predstavlja odličnu mogućnost za teroriste da naprave raskol između muslimana i Zapada. Mnogi europski lideri idu naruku islamista, izjavljujući da će prihvaćati samo izbjeglice-kršćane, piše Time.

Četvrto, Daesu koristi sve veći raskol u EU. Kancelarka Njemačke Angela Merkel koja je faktički glavni lider u EU s velikim trudom je uspjela postići sporazum o izbjeglicama s Turskom, obećavši joj bezvizni režim. Ipak, nakon terorističkog napada u Bruxellesu, Europljani s još većim negodovanje prihvaćaju to da će se turski građani slobodno kretati po Europi. Lideri mnogih zemalja su već tražili povratak na unutarnje granice u EU. Ipak, to može staviti točku na zonu “Schengena”, i zajedno s njom dovesti u opasnost europski projekt u cjelini, navodi se u članku.

Na kraju, Europu slabi referendum koji se nadvio nad Velikom Britanijom. Ako tako važna zemlja za EU izađe iz njenog sastava, to će staviti pod znak pitanja samo postojanje EU. Osim toga, 53 posto Francuza, više od 45 posto Nijemaca, Španjolaca i Šveđana žele održati vlastite referendume. Može se samo pretpostaviti što se može dogoditi ako uoči glasovanja u Velikoj Britaniji dođe do terorističkog napada. Čelnici ISIS-a imaju dosta mogućnosti za destabilizaciju EU, piše Time.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Tranzicijski centar u Slavonskom Brodu mogao bi biti pretvoren u stacionarni, no i to bi bilo privremeno rješenje – dodatni problem bio bi nevoljkost imigranata za ostankom u Hrvatskoj

Europski mediji sve intenzivnije spominju opciju privremenog zatvaranja Schengena i istoimenog sporazuma, što je znatna razlika naspram onoga što se pričalo prije svega par mjeseci.

Sve više ‘špekulacija’ o deportaciji i zatvaranju granica

U više navrata kroz medijske kanale moglo se iz ustiju raznih političara čuti kako ne postoji apsolutno nikakva opasnost od izbjegličkog vala, te kako među izbjeglicama nema imigranata iz nesirijskih područja i da u skupinama prevladavaju žene i djeca. Nakon pariškog napada i seksualnih delikata na proslavi nove godine, kao i objavljenih podataka o 77% muškaraca u konvojima s većinom koja nije iz Sirije – retorika se znatno promijenila.

Čak je i Njemačka počela sa špekulacijama oko zatvaranja granica, a prve improvizirane carine već su postavljene diljem Bavarske.

Zatim je Austrija najavila slično po uzoru na Mađarsku, a onda se i Slovenija odlučila pustiti identične informacije u svrsi javne rasprave.

EU pravila govore o ‘iznimnim slučajevima u kojima postoji moguća ugroza unutarnje sigurnosti i javnog reda i mira’ kao o razlogu ukidanja šengenskog sporazuma, i upravo je to trenutno aktualno.

Slavonski Brod postaje stacionar?

Zatim Europska komisija, Europski parlament i ostale EU države članice trebaju dobiti obavijest o pokretanju inicijative, koja ne treba nužno biti i amenovana.

Eksperiment ove prakse već smo vidjeli tijekom skupa zemalja članica G7 na summitu, Italija je tražila postavljanje granica zbog velikog broja pridošlih imigranata dok je Francuska isto zatražila nakon londonskih napada.

Slovenci su prije tjedan dana počeli sa strožim kontrolama na granici s Hrvatskom, a najveći pesimisti navode kako bi ovakve ideje mogle započeti povratak imigranata u zemlje iz kojih su došli.

A to bi u našem slučaju bila Hrvatska koja bi onda jednostrano morala odraditi deportacije ili pak trajno osiguranje smještaja u našim granicama. Tranzicijski centar u Slavonskom Brodu mogao bi biti pretvoren u stacionarni, no i to bi bilo privremeno rješenje.

Dodatni problem bio bi nevoljkost imigranata za ostankom u Hrvatskoj, što bi prouzrokovalo čitav niz potencijalnih sigurnosnih poteškoća. Mediji su tako na želju politike intenzivirali čitavu priču i bit će zanimljivo vidjeti što nas očekuje ukoliko se stvari zaista odviju po ovom pomalo opasnom planu.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)

U odgovoru na društveni kaos i terorističke napade u Francuskoj Blattmann je pozvao švicarske građane da se naoružaju još više. Češki predsjednik kaže da Muslimansko bratstvo stoji iza invazije Europe

Sukladno masovnim silovanjima od strane arapskih i afričkih doseljenika na Silvestrovo, švicarski general vojske se zabrionuo za ilegalne imigrante, socijalnu dislokacijue i pucaje gospodarstva, koji će u konačnici potaknuti građanski rat u Europi, prenosi Infowars.

“Prijetnja terora raste, hibridni ratovi se već vode širom svijeta; gospodarstvo izgledi tmurno i rezultira je tokovima migracije raseljenih osoba i izbjeglica nepredviđenih dimenzija”, izjavio je pukovnik-general André Blattmann za Deutsche Wirtschafts Nachrichten prošlog tjedna.

Blattmann je kazao da je javni diskurs “opasno agresivan” i “socijalni nemiri dr ne mogu isključiti.” General je također rekao da će švicarski prosperitet biti “doveden u pitanje” što gospodarstvo Europske unije bude i dalje propadalo.

Analitičari vjeruju da će migracije sa Bliskog Istoka i Afrike uništiti granice Schengenskog sporazuma i dovesti do raspada Europske unije.

Velik broj ljudi u Švicarskoj podržavaju Švicarsku narodnu stranku i njezin odgovor na vladine bilateralnie sporazume s EU, uključujući i njezino obećanju da preuzmu dio sirijskih imigranata kao dio šireg sustava dogovorenih kvota od strane nekih zemalja članica.

Švicarska nije broj u Europskoj uniji i ne sudjeluje u Schengenskom sporazumu.

Poziva Švicarace da se naoružaju

U odgovoru na društveni kaos i terorističke napade u Francuskoj Blattmann je pozvao švicarske građane da se naoružaju još više.

Za razliku od Francuske i puno više od ostatka Europe, Švicarska je omogućila građanima da posjeduju oružje.

Postoje između 2,3 ​​milijuna i 4,5 milijuna vojnih i privatnih komada oružja u opticaju u zemlji od 8 milijuna ljudi.

Prema nekim neslužbenim analizama, 8 milijuna Švicaraca već sada ima preko 20 milijuna komada oružja.

Švicarska ima “oružje” ukorijenjeno u kulturu domoljublja i nacionalnog identiteta. Zbog društvene i građanske odgovornosti kriminal vezan uz oružje je na niskim razinama.

Invazija Muslimanskog bratstva u Europu

Nedavno je predsjednik Češke, Miloš Zeman, rekao da je migracija kriza rezultat plana od strane Muslimanskog bratstva da “steknu kontrolu nad Europom.”

On je rekao da ta organizacija nema sposobnost da se pokrene vojnu invaziju na Europu, pa se okrenula na invaziju migrantima.

“Oni ne mogu objaviti rat Europi, jer nemaju dovoljno snage za to, ali oni mogu pripremiti migranatski val i postupno steći kontrolu nad Europom kao što se to događa u nekim zapadnoeuropskim gradovima, u kojima policima polako gubi kontrolu”, rekao je češki radio.

Zeman rekao da su marokanski ministar vanjskih poslova i prijestolonasljednik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izvori ovih informacija.

“Na temelju tih dvaju izvora informacija, muslimani i vodeći arapski političari u oba slučaja, vjeruju da je invaziju organiziralo Muslimansko bratstvo, naravno, financirano od strane brojnih država”, dodao je.

U prosincu je Zeman dao sličnu izjavu. “Ja sam duboko uvjeren da smo suočeni s organiziranom invazijom, a ne spontanim pokretom izbjeglica.”

“Velika većina ilegalnih migranata su mladi ljudi dobrog zdravlja, i samci. Pitam se zašto ti ljudi ne uzmu oružje da ide u borbu za slobodu svoje zemlje protiv islamske države.”

Nacionalističke stranke u Europi doživjele su neviđeni procvat popularnosti u odgovoru na masovnu migraciju i povezanomim valaovima zločina.
 
(preveo:mag.A.B./uredio:NSP)

AKO BRITANIJA NA REFERENDUMU NAPUSTI EU, TIM PUTEM BI MOGLE POĆI I DANSKA, POLJSKA …

Godina je na izmaku, prema svim parametrima, bila “kao iz pakla” za EU, ali bi sljedeća mogla biti još gora ako Britanci budu glasali za izlazak iz Unije, navodi se u analizi agencije Reuters.

Geopolitički temelji Starog kontinenta nisu bili ovako uzdrmani još od pada Berlinskog zida i općeg kraha komunizma diljem istočne Europe 1989. godine, navodi britanska agencija.

Ali, za razliku od te 1989. godine, kada su potresi išli u korist Europskoj uniji i ojačali je kao takvu, krize u 2015. godine prijete da učine upravo suprotno – razore Uniju i ostave je u modricama, utučeni i prepunu novih barijera, ukazuje se u analizi Reutersa.

Pad željezne zavjese doveo je u roku od dvije godine do stvaranja jedinstvene europske valute, a poslije 15 godina i do širenju Unije na istok i NATO sve do granica Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Time se na neki način potvrdilo predviđanje Jean Monea, prvog predsjednika Europske zajednice za ugljen i čelik, koji je rekao da će se ujedinjena Europa izroditi iz krize.

Zbog ovogodišnjih “političkih i ekonomskih šokova” uslijed priljeva muslimanskih imigranata, grčkog duga, nasilja islamista i ruske vojne akcije (francuska i britanska akcija u Siriji se ne računa) doveli su do ponovnog uvođenja graničnih kontrola u mnogim mjestima, jačanja desnih i antievropskih političkih snaga.

Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije upozorio je da je schengenska zona ugrožena i da euro najvjerojatnije ne bi preživio ako bi se unutarnje granice zatvorile.

Razdor u EU oslikava se i u prkosu prema Angeli Merkel, neokrunjenoj kraljici Unije.

Merkel nije naišla na veliku podršku svojih EU partnera po pitanju podjele tereta oko prijema imigranata. Većina je inzistirala da je prioritet da se “zapečate” vanjske europske granice, a ne prihvat imigranata.

Neki partneri su Berlin optužili i za licemjerstvo, zbog energetskih veza s Rusijom, dok su prijatelji kao što je Francuska, Nizozemska i Danska jednostavno skamenjeni porastom desničarskih antiimigracionih snaga.

Jedan od problema koji će se najvjerojatnije pogoršati u sljedećoj godini jest taj što su glavni europski lideri politički slabi i toliko preokupirani problemima u svojim zemljama da nisu u stanju da pokrenuti potrebnu kolektivnu akciju, navodi Reuters.

Ipak, teško da bi Europskoj uniji kao takvoj išlo bolje bez “Mutti” (mamice), kako Angelu Merkel zovu kod kuće.

Britanija sve više teži izlasku iz EU, koja očito ne želi ispuniti uvjete koje je London postavio u želji da dobije povlašćeniji status u odnosu na ostale članice.

Ukoliko druga najveća ekonomska i vojna sila Europe prva napusti EU brod, to bi bio jak i bolan udarac koji bi odjeknuo u svjetskim okvirima.

“Brexit” (izlazak Britanije iz EU) bi mogao pokrenuti zahtjeve za održavanjem referenduma i u drugim zemljama – od Poljske do Danske.
 
(fakti.org/uredio:nsp)

Njemačka je objavila da sada ponovno djeluje na temelju Dablinskih pravila i u postupcima prema sirijskim izbjeglicama, što znači da ih može vratiti u prvu državu EU u koju su ušli

Ovakva promjena njemačke politike može imati utjecaja na Hrvatsku jer njemački dužnosnici navode da se izbjeglice neće vraćati u Grčku, što znači da bi u tom slučaju za njih Hrvatska bila “prva država EU u koju su ušli”, piše Jutarnji list.

Njemački mediji, pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova, objavili su da se još od 21. listopada primjenjuju “Dublinska pravila za sve države podrijetla i države EU osim Grčke”.

Upravo odluka Njemačke krajem kolovoza da se Sirijce neće odnositi pravila Schengena i da će ih primati sve smatrala se “faktorom privlačenja”, zbog čega je kancelarka Angela Merkel pretrpjela kritike i iz redova svoje stranke. Njemačka ove godine očekuje 800 tisuća do milijun imigranata, a IFO ekonomski institut procjenjuje da će to koštati 21 milijardu eura.

Do masovnog vraćanja izbjeglica ne može doći. To se mora činiti individualno uz poštivanje procedure koja traje. Austrija je pozdravila ovu najavu Njemačke jer se nada da će to obeshrabriti ilegalne ekonomske imigrante i uvesti red

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, kako ga citiraju njemački mediji, pozvao je na prestanak politike otvorenih vrata.

Mi moramo poslati jasnu poruku svijetu; itekako smo spremni da pomognemo, dokazujemo da to činimo, ali naši kapaciteti su ograničeni – rekao je on.

U Valeti na Malti počeo je summit EU – Afrika posvećen migrantskoj krizi. Afričkim državama nudi se financijska pomoć kako bi spriječili odlazak izbjeglica prema Europi. Summit je hitno sazvao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

“Moramo učiniti sve što je u našoj moći da zadržimo Schengen kao nedodirljiv” – poručio je Tusk.

Razmatra se i mogućnost otvaranja centara za procesuiranje i registraciju izbjeglica na zapadnom Balkanu, iako ideja nije do kraja razrađena. Druga mjera je brže rješavanje zahtjeva za azil i vraćanje onih koji za nemaju uvjete. U EU je gotovo 800 tisuća neriješenih zahtjeva za azil i trebat će godinu dana da se oni riješe.
 
(jutarnji.hr,blic.rs/uredio:nsp)