Prvi zamjenik predsjednika uprave Sberbanka Maksim Poletajev prvi put za jedan medij iznosi svoj odnos i pregovore s obitelji Todorić posljednjih mjeseci, prije otkrića da kompanija ima problema, odnosno da su mu dugo lagali prezentirajući mu nepotupne bilance

Izgubili su povjerenje, a ono je temelj za nastavak spašavanja.

Zato i razmišljaju o tužbi protiv obitelji. Održao je tada Poletajev dva sastanka s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, nakon čega je pokrenuto donošenje zakona.

Sberbank je oprezan u novom financiranju, traži jamstvo da će se novoodobrena sredstva vratiti, te bolju suradnjui s izvanrednom upravom i Vladom, koja je uspješno započeta na sastanku s premijerom Plenkovićem u ponedjeljak.

Herman Gref je u petak izjavio da je Sberbank nezadovoljan procesom u Agrokoru. Slično ste u ponedjeljak poručili premijeru Plenkoviću.

Kako ocjenjujete sastanak? Ima li napretka u komunikaciji koji ste tražili? Razgovor je vrlo bitan i mogu reći da smo imali otvoren dijalog.

Premijeru sam jasno rekao kakva je naša pozicija. Prva zamjerka odnosi se na profesionalnost tima koji vodi proces, što je bitno s obzirom na vrlo jaku konkurenciju trgovačkih lanaca. Važno je znati da je potrebno na tom području imati menadžment koji ima iskustva u tom segmentu u ovom važnom razdoblju za kompaniju.

Izgleda da toga sada nema u Agrokoru. Nema dobre organizacije vezane uz tekuće poslovanje. Mislim da bi tim u Agrokoru morao provesti najbolju praksu u segmentu maloprodaje i jedino tako mogu poboljšati trenutačno stanje.

Druga izjava prema premijeru vezana je uz novi dug jer želimo imati transparentan proces. Zašto kompanija treba toliki novac?

Naša procjena pokazuje da Agrokoru treba manje novca za likvidnost i da treba pronaći jeftiniji način financiranja kompanije nego što je kroz roll up. Trenutačni prijedlog roll-up za nas nije prihvatljiv jer smo mi najviše izloženi, za 1,1 milijardu eura.

Želimo i veći stupanj međusobnog povjerenja vezanog uz dobivanje informacija, komunikaciju, povjerenje i reakciju od nas ili vaše Vlade i g. Ramljaka. Rekao bih da je sastanak bio veoma produktivan jer smo počeli slušati jedni druge.
 
(vecernji.hr)

Era klasičnih plastičnih kartica prolazi, i to zahvaljujući uvođenju novih tehnologija u bankarsku sferu

Već za dvije-tri godine ruska “Sberbanka” će početi koristiti napredne tehnologije – identifikacija će se vršiti na temelju raspoznavanja lica, otiska dlana i glasa klijenata. Tako je barem najavio direktor te banke German Gref.

U Moskvi navode da je značajan dio testiranja već završen i da se sada radi na rješavanju određenih problema, kao i na kupnji potrebne opreme, uključujući i biometrijske bankomate.

Bankomati s biometrijskim očitavanjem omogućuju pristup gotovini bez bankovne kartice – dovoljno je samo da se skener stavi prst, ili u ovom slučaju – dlan.

Podizanje novca na dodir prsta nije novina – to se već nekoliko godina primjenjuje u nekim zapadnim zemljama, ali ovo što su Rusi izumili ne primjenjuje se u praksi nigdje u svijetu.

“Tehnologije u koje mi investiramo dovest će do toga da mi možemo identificirati klijenta pomoću njegovog izgleda ili glasa kroz udaljene kanale”, rekao je Graf.

On je naveo da je točnost takve identifikacije ogromna – čak 99,9 posto, a da će nove tehnologije pružiti udobnost klijentima, koji više neće morati ići u banku, i što je još važnije – zaštitit ih od prevaranata i zloupotreba koje se dešavaju vlasnicima kartica.

Vlasnik računa može izdati naredbu glasom preko telefona iz bilo kojeg regiona Rusije ili inozemstva, pritom ne otkrivajući broj računa i druge osobne podatke. Specijalni sustavi će prepoznati njegov glas, uspoređujući ga s onim koji se čuva u bazi podataka, a zatim će izvršiti zahtijevanu operaciju.

U press-službi “Sberbank” dodaju da je sustav sposoban prepoznati ne samo prevaranta, već i kada klijent zove banku pod prinudom.

Raspoznavanje lica ili otiska dlana koristit će se prilikom osobne posjete banci ili na bankomatu.

Druge ruske banke također ne isključuju mogućnost uvođenja slične tehnologije, ali još se ne namjeravaju odreći plastičnih kartica.

“Kada vas budemo mogli identificirati drugačije, kartica neće biti potrebna”, smatra Gref.

On je dodao i da ne vjeruje da će “na sahranu bankarskog sustava doći mnogo ljudi” …

“Ne znam ljude koji mnogo vole banke”, dodao je Gref i priznao da ih ni sam ne voli.

Stručnjaci se, međutim, oštro suprotstavljaju ovoj inovaciji. Jedni govore da ruski, i ne samo ruski, bankarski sustav još nije spreman za ovakve novine i istovremeno upozoravaju da postupak nije najsigurniji, te da se nikako ne može govoriti o stopostotnoj zaštiti.

Oni podsjećaju da danas postoje tehnologije koje su u stanju izmjenti glas i da su samim tim zlouporabe moguće.

S druge strane, ima onih koji se drže sasvim druge teze i koji su uvjereni da je biometrijska tehnologija daleko sigurnija i pouzdanija, i za banke i za klijente.

Stručnjaci smatraju da će, ipak, proći nekoliko godina dok ove tehnologije zaista ne zažive u praksi. Prije svega jer takva modernizacija traži ogromna ulaganja u opremu – samo “Sberbanka” ima nekoliko desetaka tisuća bankomata i odjela u zemlji i inozemstvu, i trebalo bi novim aparatima opremiti svaku od njih.

Osim toga, ostaje nejasno na koji način bi klijenti plaćali tijekom kupnje u trgovinama i kako će se u tom slučaju vršiti identifikacija.

Stručnjaci pretpostavljaju da se ova inovacija ruske banke, ipak, odnosi samo na podizanje gotovine i rješavanje nekih papiroloških pitanja u banci.

I to će, ocjenjuju stručnjaci, uvelike olakšati život klijenata, ali to ipak ne znači potpuno odustajanje od kartica. Makar ne u skorije vrijeme.
 
(sputniknews.com)