U opširnoj analizi povodom pokretanja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, američka agencija Bloomberg upozorava da bi se sljedeći sukob NATO-a sa Rusijom mogao voditi na Balkanu, navodeći da se Alijansa nada da će primiti još članica sa Balkana, gdje je „upletena u borbu za uticaj sa Rusijom“

U tom kontekstu, Bloomberg ukazuje da se većina Srba u BiH, zajedno sa svojim liderom Miloradom Dodikom, oštro protivi članstvu te zemlje u NATO, za razliku od muslimana i Hrvata koji pozdravljaju bliže odnose sa NATO-om.

Agencija ističe da je NATO ove godine već jednom potisnuo Rusiju u borbi za uticaj na nekada komunističkom istoku Europe, i da se sada sprema za još jedna obračun „na mjestu najvećeg nasilja na kontinentu od Drugog svjetskog rata“.

Kako objašnjava, nakon što je Savez primio Crnu Goru u svoje članstvo, „bacila je oko“ na BiH, zemlju u kojoj je pokrenula svoju prvu ratnu operaciju 1995. godine.

Ipak, upozorava se u tekstu, u BiH i dalje postoji opasnost od ključanja etničkih tenzija, koje su se dodatno pojačale prošlog tjedna, kada su ministri vanjskih poslova NATO-a ponovo pokrenuli program koji je jedno desetljeće bio „uspavan“ – Akcijski plan za članstvo (MAP) BiH u NATO.

Navodi se i da je Dodik, kog opisuju kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji predstavlja Srbe u Predsjedništvu BiH, rekao da neće podržati „ništa što znači bilo kakvu inkluziju u vojni Savez, NATO ili nešto drugo“.

S druge strane, ističe Bloomberg, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je članstvo u NATO savezu među „najvažnijim vanjskopolitičkim ciljevima“.

S njim je saglasan, navodi američka agencija, i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da je članstvo u Savezu prioritet i podsjetio da je nekadašnji srpski član predsjedništva Nebojša Radmanović podržao Akcijski plan 2009. godine, kada se o njemu prvi put diskutiralo.

Međutim, agencija napominje da je Dodik rekao da se geopolitička situacija danas promjenila.

Podsjeća i da su bivše jugoslavenske republike Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već postale članice NATO-a, a da je Makedonija u lipnju pozvana da se pridruži Savezu.

U tekstu se podsjeća i da je Daytonskim sporazumom 1995. godine formirana država sa dva entiteta, ali navodi da je njime stvorena „slaba centralna vlada“, koja se sastoji od grupa koje „ometaju donošenje odluka, ekonomski razvoj i političku harmoniju dok se prepiru oko pitanja koja se kreću od raspodjele proračunskih sredstava do toga koja zastava bi se trebala vijoriti kada se sretnu“.

Bloomberg navodi da Dodikovo protivljenje bližim odnosima sa NATO Savezom ima povijesne razloge, te podsjeća da je NATO bombardirao snage bosanskih Srba posljednje godine rata u Bosni, nakon zločina u Srebrenici, kao i da je bombardirao Srbiju 1999. godine.

Savez podsjeća da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije ovog mjeseca optužio NATO i EU da ubrzavaju napore kako bi nastavili osvajanje regije Balkana i da daju zemljama lažan izbor da ne mogu biti neutrale i moraju se pridružiti ili Rusiji ili Zapadu, dok s druge strane generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Savez voljeo vidjeti da BiH pristaje na dodatne mjere, koje su potrebne za eventualno članstvo.

(sputniknews.com)

Rukovodstvo NATO-a je dovelo u zabludu ne samo Sovjetski savez, nego i cijelu svjetsku zajednicu, proširujući savez na Istok, usprkos dogovorima sa Moskvom, izjavila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova

„To je prijevara svjetskih razmjera“ – istaknula je Zaharova i podsjetila na javne izjave bivšeg predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova na tu temu.

Glasnogovornica je dodala da za tu prijevaru nije odgovorno rukovodstvo Saveza, niti su odgovorne konkretne osobe, već cijele države i politički sustavi.

Osim toga, ona je pozvala svjetsku javnost da obrati pažnju kakve napade SAD i njeni saveznici izvode na međunarodnu stabilnost.

„To nije samo pitanje sigurnosti Rusije, već sigurnosti cijelog svijeta“ – dodala je Zaharova.

Ruski mediji podsjećaju da je zaustavljanje širenja NATO Saveza na Istok kamen spoticanja u odnosima Rusije i NATO-a.

Moskva insistira na tome da je Bruxelles obećao da će slijediti taj princip, dok NATO to negira.

Posljednjih godina Rusija je više puta izvještavala o aktivnosti NATO-a u blizini svojih zapadnih granica.

Bruxelles to naziva „spriječavanjem ruske agresije“, dok Moskva naglašava da ne predstavlja prijetnju ni za koga, ali da neće zanemariti akcije koje su potencijalno opasne za njene interese.

(sputniknews.com)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se u njemačkom parlamentu pozvao na suradnju između Pariza i Berlina kao zaštitne sile protiv globalnog kaosa i neprijatelja izvan europskih granica

Francuska i Njemačka se suočavaju sa zadaćom da Europa bude “elastičnija” u ovim vremenima ponovnog usponu nacionalizma i “otvaranja novog poglavlja u europskoj povijesti”, izjavio je Macron njemačkim zastupnicima, dodajući kako te dvije zemlje “to duguju Europi”.

On je otada odlučio najaviti veliku vijest o tome da “Europa i francusko-njemačka veza u njoj” moraju “ne dopustiti da svijet uroni u kaos”.

Da bi to učinio, francuski čelnik je predložio prilično tradicionalni recept, rekavši da “Europa mora biti jača”, kao i neovisnija i suverena, dok europske zemlje moraju odustati od vrlo značajne vlastite suverenosti.

“Svatko od nas mora podijeliti svoje ovlasti i donošenja odluka, uskladiti vanjsku politiku, imigracijsku i razvojnu politiku, kao i povećati dio proračuna, pa čak i porezne prihode u duhu zajednice” – rekao je Macron njemačkom parlamentu.

Da bi opravdao takvo prinošenje žrtava, Macron je rekao da “postoje sile koje nas pokušavaju okrenuti jedne protiv drugih” – vjerojatno misleći ne sve one izvan europskih granica, uključujući Rusiju, Kinu, pa čak i europskog dugogodišnjeg saveznika SAD.

Čini se da je francuski predsjednik osobito željan odbaciti nadziranje Europe od strane Washingtona nad svojim europskim saveznicima, budući da je još jednom promovirao svoju ideju o europskoj vojsci koja bi, po njemu, trebala postati simbol ujedinjenog kontinenta.

“Europa neće nikada odigrati svoju pravu ulogu sve dok ne preuzme punu odgovornost za svoje poslove” – rekao je predsjednik, dodavši kako bi inače “nastavila igrati podređenu ulogu u svjetskoj politici”.

Također je rekao da Pariz i Berlin imaju posebnu odgovornost da ponognu Europi u dobivanju “nužnog suvereniteta”. “Živjelo vječno francusko-njemačko prijateljstvo. Živjela Europa” – izjavio je Macron.

Dok je u više navrata pozvao Europu da preuzme veće odgovornosti za vlastitu obranu i sigurnost, Macron je također bio otvoren za perspektivu svog projekta, rekavši kako “ova borba nije dobivena i … nikada neće biti dobivena”.

Makron i kancelarka Merkel su u više navrata obećali “reformirati” stagnirajuću Europsku uniju, neprestano pozivajući na europsku koheziju i jedinstvo.

Međutim, druge zemlje, čini se, kreću u drugom smjeru, sa sve većim brojem euroskeptičnih vlada koji dolaze na vlast.

EU ostaje prilično mnogo podijeljena po pitanju migracija, a Macron je sam pronašao čvrste protivnike svoje imigracijske politike u talijanskom ministru unutarnjih poslova Matteo Salviniju i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

I dok se čini da su Pariz i Berlin željni ponovnog promoviranja europske vojske – ideje koja zapravo potiče još od ranih doba europskih poslijeratnih integracija, ali nikad nije bila pravilno provedena – čini se da druge zemlje ne podržavaju tu ideju.

Austrija je u petak priopćila kako će se udaljiti od osnivanja europske vojske jer je to “suprotno austrijskom ustavu”. Nizozemski premijer Mark Rutte također je izrazio skepticizam o ovoj ideji, rekavši kako Pariz i Berlin stoje ispred samih sebe, i također govore: da bi sigurnost Europe mogli teško jamčiti bez NATO saveza.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Tijekom zračnih napada, NATO je bacio “između 10 i 15 tona osiromašenog urana koji je izazvao veliku ekološku katastrofu” i potaknuo Srbe da tuže NATO zbog njihovih akcija

Premda mnogi ljudi u Srbiji imaju “loše” uspomene na NATO bombardiranje svoje zemlje iz 1999. godine, zapravo je učinjeno upravo ono kako bi ih zaštitili od vlastite vlade, rekao je u Beogradu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, prenosi RT.

Stoltenberg je odgovarao na pitanja o bombardiranju i o NATO agresiji protiv vlade bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Milosevića, tijekom sastanka sa studentima beogradskog sveučilišta.

“Naglasio sam da smo to učinili kako bismo zaštitili civile i zaustavili Miloševićev režim” – kazao je Stoltenberg, kako navode lokalni mediji, tvrdeći kako lokalni stanovnici imaju loše uspomene na te događaje.

Sada NATO želi savezništvo sa Beogradom i “pogled u budućnost”. Stoltenberg se također pohvalio “izvrsnim odnosom” između NATO-a i Srbije, dodajući kako vojni blok “poštuje” odluku Beograda da se ne pridruži savezu. Ipak, on smatra da NATO želi biti “partner” Srbije.

Također je rekao kako NATO podržava “dijalog” između Srbije i njezine odvojene regije – pretvorene samoproglašene države Kosova, ne samo diplomatski već i “u obliku KFOR-a” – međunarodne mirovne snage NATO-a su razmještene na Kosovo.

Njegove izjave došle su oko tjedan dana nakon kratke eskalacije napetosti između Beograda i Prištine potaknute posjetom kosovskog čelnika sjevernom dijelu odvojene regije koja je naseljena od strane Srba koji odbijaju priznati autoritet Prištine.

KFOR je ostao očigledno neaktivan tijekom incidenta, prema nekim izvješćima, dok drugi sugeriraju da su snage predvođene NATO-om čak pratila predstavnike Kosova na tom putovanju.

U ožujku 1999. godine NATO je pokrenuo zrakoplovne napade na tadašnju Jugoslaviju, bez podrške Vijeća sigurnosti UN-a, nakon što je NATO optužio Beograd za “prekomjernu i nerazmjernu uporabu sile” u sukobu s pobunjenim muslimanskim etničkim Albancima na području Kosova, koje je jednostrano proglasilo neovisnost devet godina kasnije, 2008. godine.

Tijekom bombaških napada NATO je bacio “između 10 i 15 tona osiromašenog urana koji je izazvao veliku ekološku katastrofu” i potaknuo Srbe da tuže NATO zbog njihovih akcija, povezujući ih s porastom bolesti povezanih s rakom diljem regije.

“U Srbiji svake godine 33.000 ljudi obolijeva, to je jedno dijete svaki dan” – izjavio je za RT u 2017. godini član međunarodnog pravnog tima koji je pripremio tužbu.

Stoltenberg je u 2015. godini izrazio “žaljenje” za civilne žrtve bombardiranja NATO-a iz 1999. godine.

NoviSvjetskiPoredak.com

Američki plivački savez je glasovao za uvođenje novog odjeljka za prijavu sportaša koji žele odabrati rod pod kojim se natječu

Prijedlog, poznat kao R-1, izglasan je na godišnjem sastanku Domaćih sportskih delegata (HOD).

To ocrtava prava transrodnih sportaša, te navodi da plivači mogu odabrati muški ili ženski rodni identitet „kao podršku sportskoj kulturi uključivanja i raznolikosti, dok se jamči pošteno konkurentsko okruženje.”

U dokumentu se također navodi postupak podnošenja zahtjeva za promjenom roda, naglašavajući da će se navedena kategorija natjecanja sportaša nazivati “spolom”.

Transrodni sportaši moći će se natjecati u svojoj izabranoj kategoriji čak i ako netko podnese primjedbu koja pobija njihov status.

Plivači će se nastaviti natjecati u svojoj izabranoj rodnoj grupi sve dok primjedbu ne pregleda organizacijski panel.

Također je zabilježeno da transrodni sportaši koji žele ući u reprezentaciju moraju ispunjavati medicinske uvjete propisane od strane Američke agencije za borbu protiv dopinga (USADA) i Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO).

R-1 također navodi da će svako kršenje pravila iznesenih u dokumentu biti “diskriminacija koja krši Amaterski sportski akt koji zahtijeva da plivanje u SAD-u mora pružiti jednake mogućnosti sportašima, trenerima, menađerima, administratorima i dužnosnici koji sudjeluju u plivačkom sportu. “
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Govoreći s novinarima na samitu NATO-a u Bruxellesu, Donald Trump je rekao kako “misli” da može izaći iz NATO-a bez kongresnog odobrenja

Američki predsjednik izjavio je na pitanje je li prijetio da će izaći iz saveza i hoće li to učiniti bez prethodnog savjetovanja sa Kongresom.

Trump je ignorirao prvo pitanje, ali na drugo pitanje, rekao je: “Mislim da mogu.”

Prema riječima portala Politico, Trump je upozorio svoje saveznike iza zatvorenih vrata da će im trebati radikalno povećati potrošnju za obranu ili da će SAD “napraviti svoju stvar”.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je tada, kako se izvješćuje, prebacio sastanak na samo izvanredni sastanak saveznika, zahtijevajući od predsjednika Europske komisije Jean-Claude Juncker da napusti prostoriju.

Nakon izvanredne sesije, Trump je rekao da je savez “vrlo jedinstven, vrlo jak, i da nema problema”. Valjda nema problema dok ih on ne stvori.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Na skorom summitu NATO saveza u Bruxellesu Stoltenberg će pozvati članice na veća izdvajanja

Od 29 članica NATO-a, samo osam, uključujući SAD i Veliku Britaniju, troše više od 2% svojeg BDP-a na obranu, prag kojeg bi trebale preskočiti sve zemlje unutar saveza do 2024. godine. No, Njemačka je tako prošle godine uložila tek 1,2 posto svog BDP-a što iznosi oko 37 milijardi eura.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da duboke podjele između SAD-a i Donalda Trumpa i europskih saveznika dovode u pitanje transatlantski vojni savez i pitanje je hoće li on preživjeti?

U pozadini Trumpovog otvorenog sukoba s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel zbog njezine imigracijske politike, Jens Stoltenberg pozvao je sve članice NATO-a da učine sve kako bi se izbjegla katastrofa i propast zapadnog jedinstva.

The Guardian navodi da je generalni tajnik NATO-a priznao kako se nad savez navlače “politički olujni oblaci” i pritišću veze koje povezuju članice NATO-a. Međutim, u pozivu čelnicima prije summita vojnog saveza u srpnju, bivši premijer Norveške kaže da “unatoč razlikama, moramo ograničiti njihov negativan utjecaj na sigurnosnu suradnju”.

Stoltenberg, koji se u četvrtak sastaje s britanskom premijerkom Theresom May u njezinom uredu u Downing Streetu zbog priprema za summit u Bruxellesu, piše: “Budući da je savez stvoren prije skoro 70 godina, ljudi Europe i Sjeverne Amerike uživali su u nenadanom razdoblju mira i prosperiteta. No, na političkoj razini veze koje nas vežu su pod pritiskom. Postoje velike razlike između Sjedinjenih Država i drugih saveznika glede pitanja trgovine, klimatskih promjena i iranskog nuklearnog sporazuma.”

Stoltenberg dodaje da te nesuglasice neće nestati preko noći, kao što nije uklesano u stijenu da će transatlantska veza uvijek napredovati. To, međutim, ne znači da je njezin slom neizbježan. Možemo ga održavati, i uživati u svim uzajamnim koristima.”

Stoltenbergova intervencija dolazi u trenutku ekstremne napetosti među vodstvom zapadnih sila. No, one će izravno utjecati i na Hrvatski budžet i standard hrvatskih građana.

Naime, naša država prošle godine izdvajala 1.38 posto BDP-a ili oko 4,5 milijardi kuna, što znači da bi ubuduće ova izdvajanja trebala biti znatno veća.

Trump je u utorak nastojao obraniti politiku odvajanja djece od roditelja na granici zemlje, napadom na imigracijsku politiku Angele Merkel optuživši je da Europu pretvara u ‘migrantski logor’ te da se ‘Njemački narod okreće protiv vlastitog vodstva jer migracije ljuljaju već oslabljenu berlinsku političku koaliciju’.

Merkel se također sukobila i s vlastitim ministrom unutarnjih poslova zbog imigracija, te ima rok od dva tjedna da pronađe europsko rješenje za taj gorući problem ili pak da uđe u rizik raspada njezine vladajuće koalicije.

Istovremeno, s druge strane Atlantskog oceana Trump prkosi Europskoj uniji odustajanjem od od sporazuma o klimatskim promjenama, zatim jednostranim raskidanjem nuklearnog sporazuma s Iranom, kao i nametanjem carina na uvoz robe čelika i aluminija iz EU.

Veće “dijeljenje financijskog tereta” bit će tema summita NATO-a u Bruxellesu, a od ostalih tema tu su napori saveza za borbu protiv terorizma, obučavanje iračke vojske i proširenje financiranja afganistanskih snaga do 2024.

Stoltenberg piše: “Sjedinjene Države i Kanada pojačavaju svoju predanost europskoj sigurnosti. Zapravo, od dolaska na dužnost, Trumpova administracija povećala je sredstva za prisustvo SAD-a u Europi za 40%. Posljednji američki borbeni tenk napustio je Europu 2013. godine, ali sada se vraćaju u obliku potpuno nove američke oklopne brigade.”

Stoltenberg, koji će u srijedu sastati s Borisom Johnsonom i ministrom obrane Gavinom Williamsonom, prije nego što se sastao s premijerkom i održao govor u četvrtak, pozvao je na ‘spuštanje lopte’ i smirivanje tenzija, te smatra da se SAD i njegovi saveznici moraju izdignuti iznad trenutačnih podjela, te prepoznati potrebu za jedinstvom u povijesnom trenutku – na točki velikog preokreta.

“U našem je temeljnom interesu da se ujedinimo u obrani, budući da se suočavamo s najneočekivanijim sigurnosnim izazovima: međunarodnim terorizmom, proliferacijom oružja za masovno uništenje, cyber-napadima – i, naravno, Rusijom koja je koristila silu protiv svojih susjeda, koja se pokušava miješati u naše unutarnje poslove, a čini se da nema nikakvih dvojbi ni o korištenju bojnih otrova na našim ulicama. Dakle, dok god stojimo zajedno, čak i ako put ne bude ugodan, uvijek će voditi u pravom smjeru: mir i sigurnost za naše nacije i naših gotovo milijardu građana” – prenosi Stoltenbergove vapaje The Guardian.
 
(express.hr)

U programu stranke La France Insoumise, su također uključena i ova dva zahtjeva: povlačenje zemlje iz NATO-a i normalizacija odnosa s Rusijom

Francuska mora potvrditi svoju neovisnost od NATO-a – zatražila je skupina zastupnika koja je inicirala unošenjem takvog amandmana u tekst nacionalne vojne strategije

Tko stoji iza ove inicijative i kolika je vjerojatnost da prođe kroz francuski parlament? A ako prođe – znači li to da se Francuzi vraćaju na put generala De Gaullea?

Autori amandmana, u svom objašnjenju, napisali su ovo:

“Unija NATO-a vodi ratoboransku politiku i ne poštuje međunarodno pravo. Upravo zato Francuska mora potvrditi svoju stratešku neovisnost od saveza čija su se miješanja u unutarnje stvari zemalja – primjerice, u Afganistanu i Libiji – završavala neopisivim kaosom, jačanjem terorizma, razaranjem gradova i nestajanjem cijelih država sa karte svijeta”.

Također su upozorili da je implementacija američke vojske na teritoriju Francuske dovela njihovu zemlju u potpunu ovisnost o Sjedinjenim Državama.

Amandman su podnijeli zastupnici lijeve stranke La France Insoumise (Nepokorena Francuska), čiji lider Jean-Luc Melenchon je bio kandidat na posljednjim predsjedničkim izborima.

U programu La France Insoumise, su također uključena i ova dva zahtjeva: povlačenje zemlje iz NATO-a i normalizacija odnosa s Rusijom.

Melenchon je – podsjetimo se – bio četvrti na predsjedničkim izborima, nakon što je prestigao kandidata socijalista, a iza Marine Le Pen nije puno zaostao.

Melenchonova stranka u nacionalnom parlamentu ima 17 zastupnika. Zato je malo izgleda da će amandman biti prihvaćen u parlamentu.

Međutim, “degaulleistički čuvar NATO-a” ima mnogo širu podršku u francuskoj javnosti.

Francuska je 1949. godine bila jedna od osnivača saveza, ali je 1966. godine napustila svoje vojne strukture i ostala je samo u političkom smislu.

Reintegracija u vojnu strukturu Zapadnog pakta započela je za vrijeme vladavine socijaliste Francois Mitterranda.

Proces je nastavio degaullolist Jacques Chirac, a potpuni povratak se dogodio tijekom predsjedanja Nicolas Sarkozyja.

Pod Francois Hollandeom, Francuska je postala četvrti sponzor saveza, a njezini vojnici čine sedam posto svih njezinih kontingenata.

Emmanuel Macron i njegova vlada izveli su u veljači plan kojim će Francuska podići svoje vojne rashode za 300 milijardi eura tijekom sljedećih sedam godina.

Sada, međutim, službeni Pariz nije protiv “europske vojske”, a utjecajni list Le Figaro objavio je: “I Europa želi da se na planu obrane oslobodi ovisnosti od Sjedinjenih Država”.

Macron ne kaže da NATO blok treba raspustiti, ali nije protiv “europske vojske” koja bi postojala paralelno sa savezom.

Jasno se identificira kontinentalna europska linija koja – barem u prvoj fazi – ne isključuje euroatlantsku.

Macron je za Državu-Europu, a neki u tome vide skrivene “napoleonske ambicije” …
 
(fakti.org)

U narednih deset godina Slovačka bi mogla izaći iz NATO-a, izjavio je bivši premijer te zemlje Jan Čarnogurski

„Alijansa ni na koji način ne čuva našu zemlju. Slovačka ni sa jednom državom nije u sukobu, dok članstvo u NATO-u uvlači Bratislavu u umjetno stvaranje konflikta sa Rusijom. Zato je vrlo moguće da u narednih 10 godina Slovačka izađe iz NATO-a“, rekao je političar u intervjuu za list „Izvestija“.

Kako je naveo Čarnogurski, NATO Alijansa se pokazala nesposobnom da se suprotstavi suvremenim prijetnjama sa kojima se suočavaju europski članovi NATO-a, kao što je međunarodni terorizam i navala ilegalnih imigranata.
 
(sputniknews.com)

Civilno-vojni savez u nastajanju će biti u inat globalistima EU

Šest zemalja formiraju novu koaliciju u nastojanju da ojačaju sigurnost u regiji protiv poplave „masovne ilegalne imigracije” sa Bliskog istoka i Afrike.

Ministri obrane i službenici iz Mađarske, Slovačke, Češke, Slovenije, Austrije i Hrvatske susreli su se u Pragu ovog tjedna kako bi razgovarali o pojedinostima srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC) koja će djelovati kao „okviru civilno-vojne suradnje” između naroda koji se žele obraniti od trenutne krize na izrazito drugačiji način nego što to promivira Bruxelles i druge zemalje članice EU, poput Njemačke, Švedske i Italije.

Mađarsko Ministarstvo obrane je objavilo sudionicima sastanka i razvojnom timu da će se održati sastanak pod nazivom „Srednja Europa stoji ujedinjena protiv masovne ilegalne migracije.”

„Na sastanku su sudionici iznijeli kratku izjavu koja pozdravlja zajednički plan aktivnosti i poziva ministre unutarnjih poslova uključenih zemalja da ga dovrše u najkraćem mogućem roku”, navodi se.

„Deklaracija prima na znanje jedinstvenu procjenu situacije, što olakšava brzu i zajedničku mobilizaciju civila, policije i vojnih sposobnosti, a navodi se da je najvažniji zadatak zaštita vanjskih granica EU-a i eliminacija uzroka korijena migracija u zemljama iz kojih migranti dolaze„.

„To naglašava da su zemlje članice CEDC-a spremne dodatno poboljšati suradnju i, ako je potrebno, pružiti uzajamnu pomoć u interesu upravljanje migracijskom krizom. U deklaraciji se također naglašava važnost očuvanja stabilnosti na zapadnom Balkanu„.

„Konačno, sudionici sastanka su razgovarali su o širem kontekstu sigurnosne situacije u Europi i naredne korake u jačanju europske Zajedničke sigurnosne i obrambene politike”, zaključuje se u priopćenju.

Europska komisija je pokrenula pravni postupak protiv Mađarske, Češke, a također i Poljske zbog odbijanja svojih „kvota” za „izbjeglice” po dogovoru iz 2015., a kojima se sada čvrsto protive sve veći broj europskih zemalja.

Mađarska i Poljska su prihvatili nula “mandatornih” imigranata, dok je Češka prihvatila 12.

„Naša Unija se temelji na solidarnosti i dijeljenja odgovornosti”, rekao je europski povjerenik Dimitris Avramopoulos u priopćenju prošlog tjedna.

„Ove temeljne vrijednosti odnose se na sve naše politike i migracija nije iznimka. Ne možemo i nećemo ostaviti one države članice sa otvorenim granicama.”

„A kada je u pitanju preseljenje, neka mi bude kristalno jasno: provedba odluke Vijeća o preseljenju je zakonska obveza, a ne izbor.”

Nedavna prozivanja od strane Pew Researcha pokazuju da velika većina Europljana želi da njihove vlastite vlade određuju imigracijsku politiku – ne Bruxelles.

Bivši češki predsjednik Vaclav Klaus izjavio je prošlog tjedna da je vrijeme za Češku da izađe iz EU.

„Došlo je vrijeme da pripremimo našu zemlju da se povuče iz Europske unije”, rekao je on novinarima.

„Odbacujemo plan EU-a da koriste strance da bi micali Čehe, i mi odbijajamo dopustiti da se naša zemlja pretvori u multikulturalno društvo sa neprilagođenim zajednicama, što je ono što vidimo danas u Francuskoj i Velikoj Britaniji.”

„A da ne spominjemo sada gotovo svakodnevne terorističke napade koje su vezani za masovne migracije”.

Mađarska, na čelu s premijerom Viktor Orbanom, preuzela je najglasniji tvrdolinijaški stav protiv invazije imigranata, i nije pokazivao znakove odustajanja pod pritiskom mastodonta EU-Sorosa koja radi na destabiliziranju zemlju iznutra, kao kao i izvana.

„Danas živimo u vremenu kada je međunarodna politika bojno polje”, izjavio je Orban u nedavnom intervjuu.

„Neovisnost i sloboda europskih naroda su pod znakom pitanja, a na sredini bojnog polja je migracija”.

„Najveća rasprava u Europi danas je oko migracije, to je ono na čemu naša budućnost stoji ili pada i na čemu se temelji sudbina Europe.”

Orban je također obećao da će braniti kršćansku civilizaciju od toga da bude iskorjenjena od strane islamista i drugih nekompatibilnih kultura.

„Ne želimo paralelna društva, ne želimo razmjene stanovništva, mi ne želimo zamijeniti kršćansku civilizaciju s drugom vrstom”, rekao je on. „Zato gradimo ograde, braneći sebe, ne dopuštajući migrantima da nas poplave”.

Mađarska je nastavila jačati svoju graničnu sigurnost, uključujući i brzu izgradnju višeslojnih elektrificiranih barijera – sa znakovima upozorenja na arapskom – od kojih susjedne zemlje također imaju koristi. (izvor)
 

Spotted in Budapest: billboards depicting Socialist party figurehead/2018 Orban opponent László Botka as puppet of George #Soros #SlavRight pic.twitter.com/CAg041lwxQ

— Dan Lyman (@CitizenAnalyst) 2. lipnja 2017.

 
NoviSvjetskiPoredak.com