Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme. Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave, no koliko istine ima u tome?

U nedjelju 27. ožujka počinje ljetno računanje vremena i to u 2 sata. Državni zavod za mjeriteljstvo je objavio kako će se ljetno računanje vremena napraviti pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata, objavio je Državni zavod za mjeriteljstvo

Uh! Dižete se jedan sat vremena ranije, vaše tijelo vas mrzi zbog toga, pa čak i galon kave ne može odraditi posao kao prije. Ljetno sranje. Ali znate li najgori dio? To ne mora biti tako.

Ljetno računanje vremena nije tako staro kao što mislite da je. Prvi put je ono predloženo od strane Benjamin Franklina, 1784., i u to vrijeme je ta teza bila oborena od strane ljudi kao besmislena. Zatim, u Prvom svjetskom ratu, pomicanje sata su uveli prvi put Nijemci da bi uštedjeli ugljen u vrijeme rata.

Nekako u to doba štednje, koncept je ubrzo prihvaćen i počeo se rabiti. Nažalost, nitko nije stvarno mislio na povratak na staro. Osim Arizone, koja očito nije “pala s Marsa”.

No, začudo, neki ljudi još uvijek podržavaju upotrebu ljetnog vremena i pomicanje sata: kažu da štedi energiju, potiče zdrav način života, smanjuje broj nesreća.

No upravo ćemo sada razotkriti mitove i pojasniti zašto ne treba pomicati vrijeme.

Ljetno računanje ne štedi energiju …

Nijemci su uveli ljetno računanje vremena da bi snizili troškove potrošnje goriva. Ideja je ta, da dok mijenjate satove smanjujete uporabu umjetne rasvjete u večernjim satima, ali se povećava korištenje te iste rasvjete ujutro.

Super, ali to je bilo prije jednog stoljeća. Nedavne studije ističu da, u najboljem slučaju, ljetno računanje vremena može smanjiti potrošnju električne energije za samo 1% tijekom ožujka i travnja . Druge procjene, od strane “National Bureau of Standards”, sugeriraju da je učinak jednak NULA!

… smanjuje broj nesreća …

Mnogi ljudi ukazuju na činjenicu da je pomicanje sata smanjuje učestalost prometnih nesreća što je dobar razlog za korištenje tog sustava. Naime, podaci cestovne statistike sigurnosti uvelike lažu. Neke studije pokazuju da nema nikakve razlike, druge statistike ukazuju na smanjenje od 0,7 posto u prometnim nesreća tijekom ljetnog računanja vremena. Kada su podaci ograničeni, nije dovoljno da se na njima temeljii odluka o računanju vremena.

… čini nas zdravijima …

Istina je da ljetno računanje vremena daje dodatno svjetlo dana u večernjim satima, a s tim može donijeti sa sobom povećanu tjelesnu aktivnost i smanjuje učestalosti depresije. No, postoji obilje dokaza da pomicanje satova za jedan sat može imati štetan učinak na naše zdravlje.

Pomaci sata mogu poremetiti naše cirkadijalne ritmovi. Studije su pokazale da je oko promjene vremena u proljeće, najveći porast stope samoubojstava i povećanje broja evidentiranih srčanog udara. U stvari, kada je Kazahstan ukinuo pomicanje sata u 2005., on je naveo zdravstvene razloge.

… ali je nevjerojatno destruktivno.

Dakle, niti jedan od argumenata za održavanje ljetnog računanja vremena i pomicanje sata ne vrijedi. Imamo još jedan, vrlo velik, argument koji podržava ukidanje tog besmislenog rituala, a to je da zemlje gube milijarde eura i dolara svake godine. Pomicanje sata šteti maloprodaji, utječe na tržište dionica u negativnom smislu, pa čak i narušava poljoprivredu.

Prije jednog stoljeća, nismo imali podatke koji bi nam rekli da je pomicanje sata napravilo pravi mjerljiv utjecaj, jer sve što smo znali, da je korisno. Sada, mi znamo puno bolje. Pomicanje sata i zimsko/ljetno računanje vremena je sranje kojeg se trebamo riješiti.
 
(NSP)

Za najbolje efekte treba znati kad je čemu vrijeme, za rad, odmor i ozdravljenje postoji vrijeme koje naš unutrašnji sat najbolje koristi

Cijeli se život ravnamo po vremenu koje otkucavaju satovi: posao, ispite čak i odmor nam diktira vrijeme ali iza tog okvira nama uprvalja puno važniji sat koji smo dobili zajedno sa svojim tijelom. Život se odvija u ciklusima i nije to odlika samo ljudske vrste nego svega što nas okružuje. Ponešto znamo o kronobiologiji ali ipak mnoge aktivnosti poput rada u smjenama i drugih aktivnosti sudaraju se s neurofiziologijom pa smo zato umorniji, bolesniji, lošije raspoloženi, nego što bismo mogli biti.

I bolesti imaju ritam. Cirkadijarni ritam odnosi se na cikluse u kojima se odvijaju neke metaboličke, hornomske, i druge promjene unutar organizma. Najjednostavniji je primjer noćnih i jutarnjih ptica već prema tome jesmo li u naponu snage i budnosti rano ujutro ili kasno popodne i noću.

Naravno i to se kroz život mijenja. Poseban doprinos toj temi dali su znanstvenik dr. Michale Smolensky jedan od vodećih autoriteta na području kronoterapije, ravnatelj Sveučilišne bolnice za kronobiologiju Texas Sveučilišta u Houstonu i novinarka specijalizirana za medicinu Lynne Lamberg iz Baltimora ujedinjujući znanja u knjizi pod nazivom “Tjelesni sat”. Riječ je o jednoj o 10 najprodavanijih knjiga o zdravlju ikad.

Srčani i moždani udari najčešći ujutro

Tako saznajemo zašto se najveći broj srčanih i moždanih udara dogodi ujutro, najčešće oko 10 sati. Buđenje i ustajanje iz kreveta je za organizam stresno, prije buđenja skače tjelesna temperatura, ponekad vrlo naglo i tlak a viskoznost krvi je veća pa sav taj napor za oštećene krvne žile zna rezultirati incidentom.

Imate li 45 godina i više, ustajte polako, i ne podliježite stresu bar do 12 sati! Temperatura tijela pri spavanju pada, ljudi kojima je temperatura tijela pri spavanju niža spavaju dublje i bolji su spavači. I obrnuto. Ujutro kod ustajanja temperatura postupno raste a dolazi i do lučenja adrenalina koji pojačava budnost, priprema nas za aktivnosti, te kortizola hormona koji djeluje protiv upale, što objašnjava zašto su neke reumatske bolesti u rano jutro aktivnije, a u kasnijem dijelu jutra stanje s ukočenim, bolnim zglobovima i refleksima se popravlja.

Tako bi odlazak u trgovinu, lagane šetnje ili vježbanje i špica aktivnosti trebala biti između 11 i 13 sati. Druge se bolesti razbukatavaju noću: astma, zubobolja, giht, želučani čir, žgaravica, jači su od 22 do 2 ujutro, dok grčevi kod dojenčadi počinju iza 17 sati i traju do ponoći. U cirkadijarnim ritmovima je razlog što neki lijekovi poput aspirina i lijekova protiv masnoće bolje djeluju ako ih se uzima navečer, lijekovi protiv žgaravice najbolje djeluju uz večeru, a lijekovi protiv čira jednom dnevno i to ujutro. kod reumatskih i sličnih bolesti važno je lijek uzimati prije nego što uslijedi vršak boli, kod jednih to znači u 12 kod drugih u 19 sati da bi imali mirnu noć.

Popodne najbolje za sport

Zato liječnici potiču bolesnike ali i one koji žele bolje upoznati vlastite krono ritmove da bilježe raspored budnosti, pospanosti, koncentracije, gladi ili bolova, sve što već žele pobliže znati o sebi. Primjerice, otkriveno je kako žene prije menopauze, najčešće otkriju rak dojki u proljeće dok u menoauzalnih žena najčešće se bolest otkrije u listopadu.

Muškarci vrhunac testosterona bilježe u snu, a spermatozoidi su najpokretljiviji popodne. Vježbanje je individualne naravi, ali tjelesna temperatura kod većine ljudi raste popodne i predvečer i moglo bi se reći da je 18 sati vrhunac. Stoga je popodne i predvečer bolje vrijeme i za sportske izvedbe.

To se tiče sportova koji traže brzinu ali i intelektualnih naporapa mnogi ljudi osim do sredine dana, od 10 do 13 sati imaju vrhunac sposobnosti za obavljanje radnih zadataka, uključujući tjelesne. Ali, ujutroi i ranije popodne počinje padati tjelesna temperatura, a to je najbolje vrijeme za one koji trebaju uravnotežene odluke i – mirnu ruku !

Najviše vrijednosti krvnog tlaka su između 12 i 18 sati, angina pectoris najčešće napada od 6 do 12 sati, kao i migrena, kao i početak trudova i početak menstruacije. Spontani trudovi najčešće počinju u 1 sat noću, u 2 sata je najdublji san, u 3 se ubrzano i najjače obnavljaju stanice kože i kozmetička je industrija utemeljila carstvo na toj činjenici, nakon bezbroj istraživanja noćne su kreme odavno u primjeni.

U 4 sata su najčešći prirodni porodi (ako nisu inducirani), između 4 i 5 je najniža tjelesna temperatura, oko 6 su najintenzivniji snovi, lučenje kortizola i inzulina, dosežu vršak od svih 24 sata. Oko 7 diže se krvni tlak i puls u muškaraca je najveća razina testosterona, oko 8 se gasi lučenje melatonina te su najučestaliji pokreti crijeva, oko 9 ponovno je najniža tjelesna temperatura oko 10 je visoka mentalna budnost, sve do 12 kada obično dolazi dobro raspoloženje i traje sve do 14 sati kada je najbolja koordinacija oka i ruke.

Kratko drijemanje popravlja produktivnost i izvedbu

Između 14 i 15 sati najbolje je vrijeme za okrepljujući san. U Japanu je on reguliran zakonom pa je soba za drijemanje osigurana, osobito za profesije koje iscrpljivanjem mogu fatalno pogriješiti: medicinske sestre imaju plaćeni sat drijemanja ali i mnogi drugi zaposlenici. pokazalo se da 20 minuta drijemanja ili 45 minuta sanjarenja i mirovanja toliko utječu na kasniju budnost, fokusiranost, produktivnost i izvedbu da je to poslodavcima presudno. Riječ je o snažnom, okrepljujućem efektu kratkog popodnevnog sna

Vrijeme za hranu

Za slatkišima žudimo ujutro, ali najsnažnije navečer. Trebamo obilan doručak jer će brzo biti razgrađen aktivnostima, a večera treba biti lagana, oboje se vrti oko proteina, s povrćem i malo voća. jaja, meso, mlijeko, svježi sir, punozrnati proizvodi dobar su izbor. Ručak treba biti zasitan: piletina ili puretina, riba, velika miješana salata, povrće i voće oko 13 sati. Slatkiši remete san a i nikotin je stimulans, razbuđuje. Noću se hrana sporije razgrađuje pa te kalorije debljaju.

Na spavanje najkasnije u 22 sata

Najbolje reflekse imamo oko 16 sati. U 17 sati najlakše je disanje u plućnih bolesnika, najveća razina mišićne snage, fleksibilnosti, snaga srca i pluća, najbolje vrijeme za trening i većinu sportova. U 18 sati je vrhunac dana imamo najintenzivije okuse i to je najbolje vrijeme za večeru. U 19 sati je najviša tjelesna temperatura, budni smo, tada su najbolje izvedbe u plivanju i trčanju i do 20 sati. U 21 sat počinje lučenje melatonina. Najčešći spolni odnosi su između 22 i 23 sata. Ako želite dobro spavati, poručuju kronobiolozi, idite u krevet brzo iza 21 sat, najkasnije u 22.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(novilist.hr/uredio:nsp)

Jesu li ljudi gluplji nego što su ikada bili? Jesu prethodne generacije mentalno oštroumnije od nas? Možda ste sumnjali da su ljudi doista sve gluplji već neko vrijeme, ali sada mi zapravo imamo znanstvene dokaze da je to tako.

Kao što ćete pročitati u nastavku, prosječan IQ pada diljem svijeta, pa čak i rezultati SAT testova u SAD-u su u padu već desetljećima, a znanstvenici su otkrili i da su naši mozgovi su sve manji i manji s vremenom.

Dakle, ako vam se čini na nekoliko dana kao da ste se probudili usred filma “Idiocracy”, možda nećete biti previše u krivu. Mnoge stvari koje stavljaju u vaš junk food nisu dobre za razvoj mozga, naš obrazovni sustav je sveukupno šala i većina ljudi su apsolutno ovisni o bezumnoj zabavi.

Srećom imamo puno tehnologije koja pomaže najvećem dijelu našeg razmišljanja u današnjem društvu, jer ako bismo morali ovisiti o vlastitim mentalnim sposobnostima većina nas bi bila u ogromnoj nevolji.

Nažalost, čini se da je to fenomen koji se događa po cijelom planetu. Kao što je nedavno članak Daily Mail-a objasnio, da IQ pada u cijeloj Americi …

Richard Lynn, psiholog na Sveučilištu u Ulsteru, izračunao je pad u ‘genetskom potencijalu’.

On je koristio podatke o prosječnim IQ diljem svijeta u 1950 i 2000 te otkrio da je naša kolektivna inteligencija pala za jedan IQ bod.

Dr. Lynn predviđa da, ako se ovaj trend nastavi, mogli bismo izgubiti još 1,3 IQ boda do 2050.

Jedan bod IQ ne zvuči kao puno, ali kad se vratite još dalje u prošlost, opadanja postaje puno više dramatičnije. Na primjer, profesor psihologije na Sveučilištu u Amsterdamu po imenu Jan Nijenhuis je izračunao da smo izgubili ukupno 14 IQ bodova u prosjeku od viktorijanske ere.

I ne trebamo profesora da nam kaže da je to istina. Samo vratite se i pročitajte neku literaturu iz tog vremenskog razdoblja. Mnogo toga je napisano na tako visokoj razini da se jedva može razumjeti.

Tu su i drugi dokazi da su ljudi sve gluplji, kao dobro. Na primjer, SAT rezultat u SAD-u značajno je pao u posljednjih nekoliko godina …

Čini se da postoji zabrinjavajući trend u američkim srednjim školama. Ako ćemo suditi kvalitetu obrazovanja po ocjenama koje studenti dobivaju na svojim SAT testovima, onda se čini da se stvari pogoršavaju. Od 2006, ukupna prosječna ocjena SAT testa je pala za 20 bodova, spustivši se od 1518 do 1498, 2012.godine. Rezultati također padaju u svakoj od tri kategorije ispitanih, čitanje pad od 9 bodova, matematika pad 4 boda, i pisanje pad od 9 bodova. Govorili su nam da će generacije postajati sve pametnije, ali što se događa?

I ovaj pad rezultata SAT testova nije samo ograničen na proteklih nekoliko godina. Sljedeća tablica iz Zero Hedgea pokazuje, SAT rezultate koji padaju u Americi već desetljećima …

Postoje čak i neki znanstvenici koji su uvjereni da pad mentalnih sposobnosti kod ljudi seže tisućama godina. Neki okrivljuju genetske mutacije za ovaj pad, a drugi ukazuju na činjenicu da su naši mozgovi sve manji. Na primjer, samo provjerite što jedna studija provedena na Sveučilištu u Cambridgeu je zaključila …

Ranija istraživanja Sveučilišta Cambridge su otkrila da se čovječanstvo smanjuje značajno.

Stručnjaci kažu da su ljudi u prošlosti bili na vrhuncu i da su moderni ljudi 10 % posto manji i kraći od svojih predaka lovaca-sakupljača.

A ako to nije dovoljno depresivno, naši mozgovi su također manji.

Nalazi koji su pronađeni preokrenuli su percepciju mudrosti o tome da su ljudi sve veći i veći, uvjerenje koje je izraslo iz podataka o najnovijem fizičkom razvoju.

Pad, rekli su znanstvenici, se dogodio tijekom posljednjih 10.000 godina. Oni krive poljoprivredu i nametnutu prehranu i urbanizaciju koja ugrožava zdravlje, što je dovelo do širenja bolesti.

Većina nas danas samo može pretpostaviti da su ljudi pametniji nego ikad prije.

Većina nas danas gledaju na naše pretke i rugaju se zato što su tako primitivni.

No, istina je da ako upravo sada su oni živi i idemo s njima u mentalne izazove, možemo se naći mentalno silno poniženi.

Kao što možete vidjeti, test je bio daleko teži nego što učenici osmog razreda moraju riješiti danas. U stvari, većina učenika osmih razreda imaju prilično dobar uspjeh, ako oni mogu pokazati SAD na karti svijeta.

Studija od prije nekoliko godina

No ipak prema provokativnoj teoriji eksperata sa Univerziteta Stanford, ljudi su počeli gubiti svoje intelektualne i emotivne sposobnosti, jer je komplicirana mreža gena koja daje moć ljudskom mozgu podložna mutacijama, a te mutacije se ne iskorjenjuju u modernom društvu jer inteligencija više nije potrebna za preživljavanje.

Međutim, kako kažu znanstvenici, ljudi se ne trebaju brinuti zbog gubitka moći inteligentnog razmišljanja, jer dok dođe do trenutka kada će to postati ozbiljan problem, ljudi će uz pomoć tehnologije učiniti prirodnu selekciju apsolutno nepotrebnom.

“Razvoj intelektualnih sposobnosti i optimizacija tisuća gena se najvjerovatnije desila u malim grupama prije nego su naši preci otišli iz Afrike”, rekao je dr. Gerald Crabtree, vođa istraživanja.

U takvom okruženju, inteligencija je bila neophodna za preživljavanje i postojao je veliki selektivni pritisak na gene ključne za intelektualni razvoj, što je dovelo do vrhunca intelektualnosti kod ljudi. Međutim, nakon toga je krenula degradacija. Razvojem agrikulture je došao i urbanizam, koji je umanjio moć prirodne selekcije da uništava sve mutacije koje vode ka intelektualnim nesposobnostima.

Bazirajući se na učestalosti prema kojoj se štetne mutacije pojavljuju kod ljudi, Crabtree je izračunao da će za oko 3.000 godina svaka osoba imati najmanje dvije mutacije štetne za inteligenciju i emotivnu stabilnost. Međutim, Crabtree vjeruje da će budući ljudi, uz ovako brz razvoj tehnologije, najvjerovatnije pronaći rješenje za taj problem, prenosi Daily Mail.

“Mislim da će nam biti poznata svaka od nekoliko miliona mutacija koje mogu umanjiti intelektualne sposobnosti. Vjerujem da će ljudi u budućnosti moći ‘popravljati’ mutacije koje se budu dešavale u stanicama. Zbog toga će proces prirodne selekcije postati apsolutno nepotreban”, kazao je Crabtree.

Dakle, što mislite o svemu tome?

Vjerujete li da su ljudi zapravo sve gluplji?
 
Idiokracija (2006) igrani film

 

 
(preveo i uredio: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)