Prvi dijelovi ruskog sustava obrane od projektila S-400 dostavljeni su u petak Turskoj, članici NATO saveza, priopćilo je tursko ministarstvo obrane, što bi moglo voditi napetostima sa Sjedinjenim Državama koje su upozorile na moguće sankcije zbog dogovora

Dijelovi sustava S-400 dostavljeni su u zračnu luku Murted nedaleko glavnoga grada Ankare, priopćilo je ministarstvo.

‘Dostava ostalih dijelova sustava nastavit će se tijekom idućih dana’, najavilo je tursko Vijeće obrambene industrije. ‘Kada sustav bude u cijelosti spreman, on će se koristiti na način na koji će to odrediti vlasti’, dodali su.

Predsjednik Tayyip Erdogan rekao je nakon susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na susretu G20 prošloga mjeseca kako Sjedinjene Države ne namjeravaju nametnuti sankcije Ankari zbog kupovine sustava S-400. Trump je kazao kako se prema Turskoj nije postupalo pošteno, no nije isključio mogućnost sankcija.

Sjedinjene Države tvrde kako sustav S-400 nije usklađen s NATO-vom mrežom obrane te kako može ugroziti borbene avione F-35, zrakoplove u čijoj izgradnji sudjeluje Turska i koje namjerava kupiti.

Uslijed mogućih američkih sankcija, Turska bi mogla biti isključena iz programa F-35, iako Erdogan odbacuje takvu mogućnost.

Washington je već započeo proces isključivanja Turske iz programa tako što je zaustavio obuku turskih pilota na zrakoplovima u Sjedinjenim Državama.

(tportal.hr)

Sjedinjene Države će izreći sankcije svakoj zemlji koja uvozi iransku naftu, a trenutno nema nikakvih izuzeća, izjavio je novinarima u Londonu posebni izaslanik SAD-a za Iran Brian Hook

Trumpovska ekonomska politika Trumpove administracije protiv Islamske Republike nastavlja se kao odgovor nakon što je Teheran srušio američki dron prošlog tjedna.

Nakon što je Trump u ponedjeljak objavio nove sankcije koje izravno ciljaju iransko vodstvo, SAD sada kaže kako će provesti kazne za one koji krše i prethodna ograničenja.

“Sankcionirat ćemo svaku zemlju u svijetu koja uvozi iransku naftu … U ovom trenutku nema nikakvih naftnih prekršitelja”, kazao je Hook na pitanje o daljnjoj prodaji iranske nafte u Aziji.

Odricanja su prethodno bila na snazi, što je omogućilo nekim zemljama, ovisno o uvozu iranske nafte, da ju i dalje kupuju unatoč sankcijama.

Hook je izričito spomenuo izvješća da je najveći iranski kupac, Kina, odustao od najmanje jedne pošiljke od trenutka ukidanja sankcija, ponavljajući: “Sankcionirat ćemo sve nezakonite kupovine iranske nafte.”

Peking je vrlo kritičan prema odluci o otkazivanju izuzeća Kine, a oni nisu jedini koji se protive upornim mjerama Washingtona u međunarodnoj zajednici.

EU nastavlja ulagati napore kako bi uvjerila Iran da se i dalje drži uvjeta nuklearnog sporazuma iz 2015., unatoč američkom nesvečanom povlačenju iz tog sporazuma.

Očekuje se kako će EU sljedeći tjedan najaviti višemilijunsku kreditnu liniju koja će olakšati trgovinu.

Iako je nedavno izbijanje neprijateljstava počelo sa Trumpovom odlukom da se povuče iz dogovora koji je dogovorio njegov prethodnik, Hook je novinarima rekao da je Iran “previše puta odbacio diplomaciju.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kina je obustavila uvoz svinjetine i govedine iz Kanade zbog lažiranih izvoznih certifikata, objavile su kanadske vlasti u utorak

Zabrana, koja je stupila na snagu od utorka navečer u Ottawi, uzrokovana je lažnim certifikatom o kakvoći svinjetine, poručili su iz Kanadskog vijeća za mesne proizvode.

“Trenutno, nejasno je zašto su i proizvodi od govedine zabranjeni”, kazalo je Vijeće, dodajući da je kanadska vlada zatražila očitovanje kineskih službenika.

PRONAŠLI TRAGOVE ZABRANJENOG ADITIVA

Novinska agencija Xinhua objavila je 18. lipnja da su carinske službe u istočnom kineskom gradu Nanjingu pronašle tragove raktopamina, aditiva u hrani koji je zabranjen u mnogim zemljama svijeta, i to u svinjskim proizvodima iz kanadske kompanije Frigo Royal.

Glasnogovornik kineske ambasade u Kanadi u srijedu je rekao da je Kina, nakon pronalaska ostataka raktopamina, “hitno zabranila svinjske proizvode svih kompanija sudionica u poslovanju”, te stoga traže da Kanada provede istragu.

Raktopamin u završnim fazama tova rezultira povećanjem tjelesne težine i količine krtog svinjskoga mesa te smanjenjem količine masti no prema nekim podacima može imati štetne posljedice po zdravlje ljudi. U Europskoj uniji je zabranjena primjena svih tvari s anaboličkim učinkom na farmskim životinjama, a time i raktopamina, navodi Hrvatski veterinarski institut.

ODNOS KANADE I KINE VEĆ NEKO VRIJEME NIJE DOBAR

Zabrana mesnih proizvoda dolazi u vrijeme najlošijih odnosa Kanade i Kine, nakon što je Ottawa uhitila direktoricu Huaweija, Weng Wanzhou u prosincu zbog zahtjeva za izručenjem Sjedinjenih Američkih Država.

Kina je pritvorila Kanađane Michaela Kovriga i Michaela Spavora u navodnom osvetničkom potezu. Kina je Kanadi drugo najveće tržište za izvoz svinjskih proizvoda, te peto najveće tržište za govedinu.

(telegram.hr)

Pooštravanje zapadnih ekonomskih sankcija i tržišnog pritiska nije spriječilo rusko gospodarstvo da dosegne rekordan rast prošle godine, prema izvješću Svjetske banke o globalnim gospodarskim izgledima

U 2018. godini u Rusiji je zabilježen najveći rast u proteklih šest godina od 2,3 posto, navodi Svjetska banka u svojoj publikaciji iz lipnja 2019. pod nazivom “Svjetski ekonomski izgledi – rast napetosti, pad investicija” , objavljeno u utorak.

Rast je potaknut rastom cijena nafte i povećanim prihodima od neto izvoza.

Neki jednokratni čimbenici također su podržali rusko gospodarstvo, kao što su građevinski projekti vezani uz energiju i domaćinstvo Svjetskog kupa, navodi se u izvješću.

Međutim, analitičari su smanjili prognozu za ruski BDP za 2019. godinu na 1,2 posto zbog smanjenja proizvodnje nafte, dijelom zbog smanjenja proizvodnje OPEC-a čiji je cilj jačanje naftnog tržišta.

Snažnija monetarna politika i povećanje PDV-a na početku godine također su usporili rast zemlje, vjeruje Svjetska banka.

Prognoza za 2020. i 2021. je pozitivnija, a Svjetska banka očekuje da će ruski BDP dosegnuti 1,8 posto i ostati na toj razini 2021. godine.

U međuvremenu, rast među razvijenim gospodarstvima trebao bi se usporiti 2019. godine, dok će globalni gospodarski rast pasti na 2,6 posto, što je 0,3 boda ispod prethodnih prognoza Svjetske banke.

Na primjer, očekuje se da će gospodarski rast SAD-a ove godine iznositi 2,5 posto, ali se može usporiti na 1,7 i 1,5 posto u 2020. i 2021. godini.

“Trenutni ekonomski zamah i dalje je slab, dok povišene razine duga i smanjeni rast investicija u gospodarstvima u razvoju usporavaju te zemlje u postizanju svojih potencijala”, izjavio je predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Pozvao je zemlje na značajne strukturne reforme koje poboljšavaju poslovnu klimu i privlače investicije.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Predsjednik Nicolas Maduro usmjerava zaradu od prodaje nafte kroz ruskog energetskog diva Rosnefta nastojeći izbjeći američke sankcije uvedene kako bi ga zbacile s vlasti, navode izvori i dokumenti koje je pregledao Reuters

Takva trgovina je najnoviji znak rastuće ovisnosti vlade Venezuele o Rusiji, dok SAD steže financijsku omču oko Madura kojega smatra diktatorom.

Venezuela ovisi o prodaji nafte

Uz gospodarski oporavak, nakon godina recesije i naglog pada proizvodnje nafte, Venezuela se već mučila s financiranjem uvoza i državne potrošnje i prije nego što je Washington u siječnju nametnuo stroga ograničenja državnoj naftnoj tvrtki PDVSA-i.

Nafta čini više od 90 posto izvoza iz članice OPEC-a i najveći dio državnih prihoda. Maduro optužuje američkog predsjednika Donalda Trumpa za vođenje gospodarskog rata protiv Venezuele.

Madurova administracija od siječnja razgovara sa saveznicima u Moskvi o načinima zaobilaženja zabrane za klijente koji plaćaju PDVSA-i u dolarima, kažu izvori. Rusija je javno izjavila da su sankcije SAD-a nezakonite i da će s Venezuelom raditi na tome da im odoli.

Prosljeđuju račune od prodaje ruskoj tvrtki

Prema onome što je otkrio Reuters, venezuelska državna naftna tvrtka PDVSA počela je Rosneftu prosljeđivati račune od svoje prodaje nafte.

Ruski energetski div odmah plaća PDVSA-i s popustom na prodajnu cijenu, pri čemu izbjegava uobičajeni vremenski okvir od 30 do 90 dana za dovršenje naftnih transakcija te kasnije naplaćuje puni iznos od kupca, navodi se u dokumentima.

“PDVSA isporučuje svoje račune za naplatu Rosneftu”, rekao je izvor u venezuelskoj državnoj tvrtki, pod uvjetom da ostane anoniman zbog straha od odmazde.

(index.hr)

Švedska je prihvatila imigraciju i prolazi kroz brze promjene u demografiji stanovništva – a sada je premijer Stefan Lofven zaprijetio da će sankcionirati druge koji ne dijele isti stav

Stefan Lofven kaže da je spreman nametnuti sankcije zemljama EU koje se protive prijemu izbjeglica , kao što je Mađarska.

“Da, spreman sam to učiniti” – rekao je Lofven u intervjuu dnevniku Dagens Nyheter, govoreći o mogućnosti sankcija.

“Jer prije ili kasnije moramo preuzeti zajedničku odgovornost za primanje migranata. Jedna, dvije ili tri zemlje to ne mogu same podnijeti, moraju ostale zemlje pomoći u tome.”

„Ako nisu spremni preuzeti odgovornost, onda će biti kažnjeni, neće biti u mogućnosti dobiti sredstva EU-a na isti način kao i danas“ – nastavio je Lofven.

„Mađarska je jedna od zemalja koja najviše dobiva od EU. Neprihvatljivo je da zemlja koja prima najveću potporu EU kaže: “Ne, ne preuzimamo odgovornost za imigraciju”.

Lofven je naglasio svoju spremnost da se povuče i naglasio da je nekoliko drugih zemalja spremno slijediti taj primjer.

U zaključku, Lofven je izrazio nadu da će EU moći razraditi zajedničku imigracijsku politiku, što sada očito nije slučaj.

Lofven je odavno tražio pravednu raspodjelu migranata, pozivajući zemlje članice EU da podnesu dio tereta.

Nekoliko istočnoeuropskih zemalja, kao što su Poljska i Mađarska, odbacile su ideju da moraju primiti tražitelje azila iz drugih zemalja EU.

Tijekom migracijske krize u Europi, Švedska se pojavila kao jedna od najsjajnijih zemalja EU na polju imigracije. Samo u 2015. godini, tijekom vrhunca krize, rekordnih 163.000 tražitelja azila stiglo je u Švedsku, gdje živi 10 milijuna građana.

Slijedeći taj rekord, kao zemlja sa najvišim “per capita” u Europi, Švedska prima više od 100.000 tražitelja azila godišnje – i to će i dalje činiti.

Prema prognozama Švedske agencije za migracije za razdoblje 2018.-2021. godine Švedska će prihvatiti još 500.000+ migranata u tom razdoblju.

Povrh toga, vjeruje se da desetine i stotine tisuća ilegalnih migranata boravi u Švedskoj.

Mađarska, zemlja slične veličine, djelotvorno se suprotstavila imigraciji, koja je Budimpešti to nametnula iz Bruxellesa.

Dok više od četvrtine švedskog stanovništva ima imigrantskp porijeklo, Mađarska je ostala 93 posto mađarska.

Novi-Svjetski-Poredak.com

SAD “pozivaju” i “potiču” zemlje širom svijeta – posebice Indiju – da prestanu kupovati venecuelansku naftu, budući da Washington nastavlja financijski gušiti zemlju, nadajući se da će to “motivirati” ljude da sruše predsjednika Madura

“Mi kažemo da Indija ne bi trebala pomagati tom režimu. Trebali biste biti na strani venezuelanskog naroda” – izjavio je u intervjuu za Reuters američki specijalni predstavnik za Venecuelu Elliott Abrams, ističući kako se ista taktika “svađanja, ugađanja i prijetnji” koristi u sličnim interakcijama s drugim zemljama.

Prihodi od nafte ostaju na oko 98 posto proračuna zemlje kroz izvoz i ključni su za Venezuelu da bi održala svoje gospodarstvo na površini, nakon što su SAD praktički sankcionirale sve što se veže za Nicolas Madura i njegove vlade.

Rezanje veza Venezuele sa naftnim tržištem izazvalo bi sve više nezadovoljstva u latinoameričkoj zemlji i dovelo do masovnog narodnog ustanka koji bi potaknuo promjene režima, nada se Washington.

Čak i prije nego što je samoproglašeni “privremeni predsjednik” i američki vazal Juan Guaido, objavio svoju namjeru da zbaci Madura 23. siječnja, Washington je proveo agresivne tržišne politike protiv Venezuele.

Suočen sa sve većom izolacijom nakon američkih sankcija protiv kompanije Petroleos de Venezuela SA, Venecuela je svoju pozornost usmjerila na New Delhi.

Indija je treći najveći uvoznik sirove nafte u svijetu, a Venecuela je prošlog mjeseca priopćila kako želi udvostručiti sadašnji izvoz nafte od 340.000 barela dnevno u južnu Aziju.

Prema Bloombergu, Indija je postala vodeći kupac venezuelske nafte tijekom prve polovice veljače.

Unatoč pritisku SAD-a, Indija je odbila prestati trgovati se Madurovom vladom, ističući kako se ne može narediti suverenoj zemlji da prizna Guaidoa kao legitimnog vođu.

Ignorirajući New Delhijevo inzistiranje na neovisnoj vanjskoj politici, Washington nastavlja slijediti sličnu liniju pritisaka i prijetnji “sekundarnim sankcijama”, baš kao što je to učinio kad je riječ o iranskoj nafti.

Uvoz venecuelanske i iranske nafte spada među glavna pitanja koja dominiraju tekućim trgovinskim pregovorima između Washingtona i New Delhija.

Dok je Donald Trump odlučio okončati ono što naziva “nepravednom” trgovinskom praksom Indije, Washington je prošlog tjedna najavio da SAD namjerava okončati preferencijalni tretman izvoza prema Indiji koji je bez poreza. Opet, slično što je Amerika napravila Kini.

NoviSvjetskiPoredak.com

S obzirom da velika većina svijeta još uvijek vidi Nicolasa Madura kao legitimnog vođu Venezuele, američki specijalni izaslanik navijestio je kako bi Washington mogao sankcionirati treće strane koje prkose naporima američkih vlasti za promjenom režima

Međunarodna zajednica mora mudro izabrati strane u venecuelanskom sukobu, rekao je kustos američke intervencije u latinoameričkoj zemlji i posebni izaslanik Elliott Abrams, ukazujući kako se Washington neće ograničiti na ekonomske sankcije samo protiv Madurove vlade, nego i protiv svih zemalja koje su ga odlučile podržati.

“Sekundarne sankcije, to je očigledna mogućnost” – rekao je Abrams na konferenciji za novinare upozorivši da će odluka o sankcioniranju trećih zemalja “ovisiti o ponašanju venecuelanskog režima tijekom vremena.”

Do sada se oko 54 zemalja poklonilo pritisku SAD-a i podržaloo samoproglašenog ‘privremenog predsjednika’ Juana Guaidoa, koji od siječnja okuplja potporu za promjenu režima.

Dok Sjedinjene Države tvrde da je “zamah dobar” u priključivanju sve više zemalja, većina svjetskih zemalja i stanovništva odbacila je “imperijalističke” ambicije Washingtona, rekao je Colin Cavell, izvanredni profesor političkih znanosti na sveučilištu Bluefield State Collegeu.

Američka administracija “internacionalizira venecuelanski sukob na vrlo opasnoj osnovi … prijeteći drugim zemljama koje su podržale Venecuelu, rekavši im da ako ne podrže naše sankcije, mi ćemo njima izreći sankcije” – objasnio je Cavell.

Trumpova administracija prisiljava svoje saveznike i druge zemlje da izaberu: “jeste li izabrali podržati ovaj agresivni pokušaj državnog udara koji želi zbacite izabranu demokratsku vladu Venezuele ili ćete podržati ovu vladu koju Sjedinjene Države ne vole.”

Sankcioniranje vlada u zemljama širom svijeta zbog podrške Madurou umjesto Guaida ne samo da krši međunarodno pravo, nego naglašava i drsko uplitanje SAD-a u poslove suverene nacije.

Nadalje, ovaj akademik vjeruje da američka administracija djeluje pod pretpostavkom da “ako venecuelanski narod podnese što više boli” onda će ustati i “zbaciti” svoju vladu.

“Tri četvrtine zemalja svijeta zauzimaju se za izabranu vladu, demokratsku vladu Venezuele i to uključuje najveće zemlje na svijetu, Kinu i Rusiju” – zaključio je Cavell. “Unatoč tome što Donald Trump kaže kako interno želi zadržati vlast na domaćem planu, svijet vrlo pozorno promatra ovu imperijalnu agresiju u Venezueli.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki senatori namjeravaju predstaviti nacrt zakona kojim bi se uvele ozbiljne sankcije protiv ruskog bankovnog i energetskog sektora, ali i protiv ruskog državnog duga, prenosi Reuters

Kao razlog za uvođenje ovih mjera navodi se „miješanje u izborni sustav SAD-a“ koji je dokazana laž, ali i „agresija uperena protiv Ukrajine“.

Što se tiče Američke agresije na Venezuelu, i miješanje u unutarnje poslove te države, oni imaju legitimno pravo to činiti i širiti “demokraciju”, naravno.

Zakon predviđa da se uvedu sankcije protiv ruskih banaka koje podržavaju napore ruskih vlasti da se miješaju u izborne sustave drugih zemalja, zatim protiv ruskih firmi koje se bave kompresijom prirodnog plina van teritorije Ruske Federacije.

Također, planira se i uvođenje sankcija na sve kompanije koje budu sklapale poslove preko ruskog državnog duga.

Očekuje se da će ovaj nacrt zakona predstaviti utjecajni senatori Bob Menendes i Lindsey Graham.

„Naš cilj je da pomaknemo stvari sa mrtve točke i da uvedemo ogromne pritiske prema Rusiji. Moramo obustaviti sva miješanja u izborne procese, zaustaviti cyber-napade na našu infrastrukturu, da uklonimo Rusiju iz Ukrajine i da zaustavimo kaos u Siriji“ – rekao je Graham.

Prethodno su iz ruskog Ministarstva inozemnih poslova saopćili da bi se sankcije prema ruskom državnom dugu mogle preokrenuti i protiv samih Amerikanaca, ali i protiv određenog broja Europljana.

Na kraju će kao i obično Europa i Europljani najviše snositi posljedice, zahvaljujući svojim saveznicima Amerikancima.

Podjetimo da je Rusija nakon nekoliko godina sankcija ostvarila rekordne ekonomske reultate na svim područjima kakvi nisu viđeni još od doba SSSR-a.

(sputniknews.com)

Rusija je oštro kritizirala američku vladu zbog zlostavljanja Venezuele i upozorila na poticanje opozicije u državi koja će izvršiti državni udar protiv predsjednika Nicolasa Madura

Ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov izjavio je u srijedu kako bi “nacije trebale izbjegavati miješanje u unutarnje poslove drugih zemalja” – rekavši da se američka politika destabilizacije vlada provodi u drugim državama koje im se ne sviđaju, i još uvijek je prioritet američke vlade.

Dodao je kako je poticanje Washingtona da oporbene snage u Venezueli provedu američku politiku destabiliziranja vlade - još uvijek prioritet.

Venecuela je trenutno u političkoj krizi, a Narodna skupština pod nadzorom oporbe proglasila je predsjednika Madura “uzurpatorom”, a glasnogovornikom oporbe Juanom Guaidom, “privremenim predsjednikom” zemlje.

Taj potez je uslijedio nakon snažne javne potpore Washingtona, koja već neko vrijeme zagovara rušenje Madura i državni udar.

Washington je nametnuo Madurovoj vladi niz ekonomskih i osobnih sankcija, te je navodno planirao vojnu intervenciju u zemlji. Poput one u Afganistanu, Libiji i Siriji.

Mandat Narodne skupštine da zastupa Venezuelance ostaje pod znakom pitanja. Zemlja je 2017. godine reformirala svoj parlamentarni sustav uvođenjem novog tijela koje se zove Ustavna skupština kojeg kontroliraju provladini političari.

Opozicija i njezini podupiratelji u Washingtonu odbacili su reformu i nazvali ju sredstvom za dobivanjem moći i proglasili novo zakonodavstvo nezakonitim.

Objašnjavajući stajalište Rusije o ovom sukobu, Lavrov je kazao kako je američko sudjelovanje u Venezueli “vrlo zabrinjavajuće i ukazalo je na to kako je američka politika destabilizacije vlada koje joj se ne sviđaju – ostaje prioritet Amerike”.

Venezuela je pretrpjela godine ekonomskih i socijalnih poteškoća, za koje oporba okrivljuje Madurovo loše upravljanje državom.

On okrivljuje sabotaže velikih tvrtki i stranih interesa za krizu u zemlji, koji žele vidjeti njegovu socijalističku vladu svrgnutu s vlasti.

Novi-Svjetski-Poredak.com