Izgleda da je spavanje više od razdoblja kada se tijelo odmara i oporavlja od napornog dana

Švicarski istraživači su otkrili novu mogućnost učenja novih stvari tijekom razdoblja spavanja.

Ranije studije o snu fokusirale su se na to kako se stabiliziraju i učvršćuju nova sjećanja koja se stječu dok ste budni. Vrlo je malo znanstvenih radova dotaknulo temu učenja u snu.

Postojeća istraživanja pokazala su da mozak koji spava može ponoviti informacije dobivene tijekom budnosti.

Ponavljajući iskustva tijekom sna, mozak pojačava snagu traga sjećanja. On također uvodi novo dobivene informacije u isto područje gdje je mozak pohranio ranije uspomene.

Ljudi mogu učiti nove strane riječi i jezike dok spavaju

S obzirom na blagotvorne učinke ponavljanja tijekom spavanja na pohranjivanje sjećanja iz razdoblja budnosti, istraživači sa Sveučilišta u Bernu su teoretizirali mogućnost učvršćivanja uspomena tijekom sna.

Preliminarna procjena novih podataka, učenje se obično događa kada je osoba budna. Ako se dogodi tijekom spavanja, novo znanje se može ugraditi u trag pamćenja u mozgu koji će dosegnuti sljedeće razdoblje budnosti.

U svom eksperimentu, istraživači iz Berna su svoje sudionike istraživanja naveli da spavaju usred dana. Sudionici su tijekom spavanja bili izloženi stranim riječima i njihovim prijevodima.

Rezultati su pokazali da je moguće stečene riječi drugog jezika povezati s ranijim asocijacijama koje su pohranjene tijekom prethodnih razdoblja budnosti.

Jednom kada su se sudionici probudili, mogli su iskoristiti te veze koje su nastale tijekom spavanja kako bi dobile značenje stranih riječi kao da su ih naučili dok su bili budni.

Proces oporavka memorijskih veza nastalih prilikom spavanja dobiva podršku iz hipokampusa.

Područje mozga koje upravlja asocijativnim učenjem tijekom budnosti, hipokampus ima navodno značajnu ulogu u procesu pronalaženja informacija.

Stanje moždanih stanica tijekom dubokog sna upravlja uspjehom učenja spavanja

Bernski istraživači su također otkrili da stanje moždanih stanica utječe na formiranje semantičkih veza između stranih riječi i lokalnih prijevoda. Da bi uspješno oblikovali semantičku vezu, neuroni trebaju biti u aktivnom stanju.

Jednom kad osoba uđe u dubok san, neuroni počinju raditi više zajednički. Stanice mozga ostaju aktivne kratko vrijeme. Tada će istovremeno ući u stanje neaktivnosti. Aktivno stanje naziva se “Aktivno stanje”, dok je suprotno stanje neaktivnosti zove “Neaktivno stanje”. Stanice mozga izmjenjuju se između različitih stanja svakih 0,5 sekundi.

Semantičke asocijacije mogu se kodirati i pohraniti samo u mozgu ako se drugi član para riječi ponavlja nekoliko puta tijekom razdoblja “akrivnog stanja” moždanih stanica.

Istraživači su upotrijebili primjere njemačko-engleskih parova riječi “tofer (small) = key” i “guga (veliki) = slon.”

Ako se druga riječ tih parova ponavlja dva do četiri puta, dok su neuroni aktivni, sudionici su pokazali veću vjerojatnost da će se sjetiti ako je stranu riječ označila mala stavka ili veliki predmet.

“Čini se da ove moždane strukture posreduju u formiranju pamćenja neovisno o prevladavajućem stanju svijesti – nesvjesnom tijekom dubokog sna ili svjesnom tijekom budnosti.”

Zust i njegovi kolege vjeruju da će njihovi nalazi izazvati još više istraživanja teorije o snu i pamćenju. Posebno su predložili da osoba ne mora biti budna da bi stvorila snažno sjećanje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Većina studija o spavanju usredotočena je na nedostatak sna. Međutim, postoji vrlo malo istraživanja o mogućim posljedicama koje su vezane za za previše spavanja

Znanstvenici na “Institutu za mozak i um” su otkrili da oni koji su spavali manje ili više od preporučenih sedam do osam sati su imali loše kognitivne performanse u odnosu na one koji su dobili dovoljno sna.

Ovo otkriće je bilo dio preliminarnih rezultata najveće svjetske studije o spavanju koja je objavljena u časopisu Sleep.

Studija, u koju je bilo uključeno više od 40.000 ljudi iz cijelog svijeta, koristila je opsežne upitnike i različite aktivnosti koje su imale za cilj utvrditi učinke sna, kao i nedostatak ili prekomjerni učinak sna na kognitivne performanse osobe.

Sveukupno, u ovom istraživanju bilo je 12 testova koji su vrednovali stvari poput kratkotrajne memorije, planiranja i izvršnih funkcija pa sve do komunikacijskih vještina.

“Doista smo željeli zabilježiti navike spavanja ljudi diljem svijeta. Očito, bilo je mnogo manjih studija o spavanju ljudi koje su provedene u laboratorijima, ali željeli smo saznati kakve su navike spavanja u stvarnom svijetu“ – rekao je profesor Adrian Owen sa Instituta za mozak i um, koji je također jedan od autora studije.

Iz svoje studije, istraživači su otkrili da je optimalna količina sna koja je potrebna za održavanje učinka mozga na vrhuncu – sedam do osam sati.

To je u skladu s onim što liječnici godinama govore ljudima. Nažalost, gotovo polovica sudionika je spavala manje od 6,3 sati po noći. Što je još više zabrinjavajuće je to što su oni koji su spavali najviše četiri sata po noći imali kognitivne performanse na razini čovjeka koji je od njih bio stariji 9 godina.

Nadalje, oni koji su spavali više od osam sati bili su jednako negativno pogođeni kao i oni koji nisu imali dovoljno sna. Ovi učinci sna jednako su opaženi kod svih odraslih osoba bez obzira na njihovu dob.

Među različitim aspektima kognitivnih funkcija, istraživači su otkrili da su razmišljanje i verbalne sposobnosti bile najviše narušene kod previše spavanja. U međuvremenu, kratkoročno pamćenje je bilo najmanje pogođeno.

Na pozitivnijem primjeru, studija je također pokazala da san u jednoj noći može značajno utjecati na kognitivnu funkciju osobe.

To se temeljilo na boljim performasama sudionika koji su spavali dulje nego prije u usporedbi s onima koji su dobili uobičajenu količinu sna ili su spavali duže. Dakle, ako imate veliki test ili sastanak, pobrinite se da se dovoljno odmorite barem u noći prije toga.

Sveukupno gledano, rezultati ove studije pokazuju da je za postizanje vrhunskih kognitivnih performansi preporučljivo spavati sedam do osam sati jer sve što je ispod ili iznad može negativno utjecati na te funkcije.

Ostali zdravstveni rizici povezani s previše sna su: kronična upala, osjetljvost na bol, smanjena plodnost, smanjena tolerancija glukoze, povećanje težine, veći rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, glavobolje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ljudi su tisućama godinama spavali u dvije smjene, a nestankom te prakse pojavila se nesanica

Istraživači vjeruju da je ljudski rod počeo s cjelonoćnim spavanjem tek prije nekoliko stotina godina. Prije toga, ljudi su, prema toj teoriji, spavali u dva navrata – u tzv. bimodalnom uzorku spavanja.

Za takav način spavanja zalaže se neuroznanstvenik Russel Foster iz Oxforda i kaže da bi to umnogome riješilo problem nesanice: “Istraživanja sugeriraju da smo spavali u dva segmenta s razdobljem budnosti tijekom noći.”

Znanstvenik A. Roger Ekirch, povjesničar u Virginiji Tech, otkriva našu segmentiranu povijest spavanja u njegovoj knjizi “The Day’s Close”:

Budući da postoji vrlo malo izravnih znanstvenih istraživanja o navikama spavanja prije 20. stoljeća, Ekirch je proveo opsežno istraživanje rane književnosti, sudskih zapisa, dnevnika i medicinskih zapisa, kako bi dobio uvid u ritam spavanja. Pronašao je više od 500 referenci u kojima se doista spominju ‘prvo i drugo spavanje’, sve do Homerove ‘Odiseje’.

Dvodijelni san se prakticiralo u 20. stoljeću u Srednjoj Americi i Brazilu, a i danas se prakticira u Nigeriji, piše Bigthink.

Prema toj teoriji segmentirani san ili dvofazni san funkcionira ovako:

Prvo spavanje ili „mrtvi san“ počeo bi oko sumraka i trajao 3-4 sata. Ljudi bi se probudili oko ponoći i počeli ponovno svoje aktivnosti. Koristili su to vrijeme za molitve, teške fizičke radove, poput sječe drva, ili druženje sa susjedima, ali i seks. Geoffrey Chaucer u svojim ‘Canterburyjskim pričama’ sugerirao je da niže klase imaju više djece jer su to razdoblje noći koristili za seks, a to doba noći preporučuju i neki liječnici. Ekirch je pronašao liječničku referencu iz Francuske iz 16. stoljeća koja govori da bi ljubavnici u to doba noći mogli ‘više uživati’.

„Drugi san” ili jutarnji san trajao bi do jutarnjih sati. S obzirom na to da trošimo trećinu našeg života u snu, čudno je da tako malo znamo o navikama spavanja u prošlosti, iako Ekirch kaže da spisi dokazuju da su ljudi tako spavali tisućama godina.

Zanimljivo je da se nesanica u suvremenom dobu, obično javlja baš u vrijeme između prvog i drugog modula spavanja. Gregg Jacobs, psihologinja spavanja, kaže:

“Većinu evolucije spavali smo na određeni način. Buđenje tijekom noći dio je normalne ljudske fiziologije.”

Ona također smatra: “Nije slučajno da je u suvremenom životu porastao broj ljudi koji se žale na anksioznost, stres, depresiju, pate od alkoholizma i ovisnosti od drogama i lijekovima za spavanje.”

Tijekom 90-ih proveden je i eksperiment s grupom dobrovoljaca koji su počeli spavati ritmom bi-faznog sna, ali su ih mjesec dana po 10 sati na dan držali u mraku. No, znanstvenici i liječnici i dalje se ne mogu složiti da je to najzdravije za ljudski organizam.

Timothy A. Connolly iz centra za medicinu sna, u bolnici Sv. Luke u Houstonu, tvrdi: “Istraživanja pokazuju da odrasli koji dosljedno spavaju sedam do osam sati svaku noć, žive najdulje.”

Nekim ljudima je potrebno šest, drugima 10 sati sna, ali važno je da je san čvrst i da se ne prekida. Svaki poremećaj spavanja utječe na naš organizam, tkivo, organ i stvara preduvjete za niz oboljenja kao što su moždani udar, bolesti srca, pretilost i poremećaji raspoloženja. Dug i čvrst san tijekom noći, najbolji je preduvjet za dug život.

(express.hr)

Sada to možete vidjeti svugdje. U autobusu, u restoranima, u školi i na poslu. Svakog dana sve više ljudi je zalijepljeno za zaslone svojih mobilnih telefona i uređaja

No, 24/7 pristup tehnologiji također ima negativne nuspojave, a nevjerojatnih 40 posto tinejdžera ne dobiva dovoljno sna zbog svojih uređaja, izvijestio je Science Daily.

U članku je otkriveno da, s obzirom na to da tinejdžeri na svojim telefonima provedu većinu dana, mnogi od njih ne dobivaju dovoljno sna noću.

Prema riječima stručnjaka za spavanje, adolescent mora spavati najmanje devet sati noću kako bi dobio odmor koji mu je potreban. Sve manje od sedam sati smatra se nedovoljnim i može otežati izvrsnost u školi i neproduktivnost u učenju.

Jean Twenge, profesorica psihologije na Državnom sveučilištu u San Diegu, je surađivala je s psihologom Zlatanom Krizanom i diplomantom Garrett Hislerom. I Krizan i Hisler dolaze sa sveučilišta Iowa State University u Amesu.

Njih troje su pregledali podatke prikupljene od “dviju dugotrajnih, nacionalno reprezentativnih anketa koje je financirala vlada” i koje su provedene na oko 360.000 tinejdžera.

Podatci iz ankete pod nazivom “Monitoring of the Future” pitala je Amerikance iz 8, 10 i 12 razreda škole koliko često spavaju najmanje sedam sati po noći. U međuvremenu, anketa o sustavu nadzora rizika kod rizičnih ljudi zatražila je od studenata 9. do 12. razreda prosječan broj sati sna kojeg su imali svakog radnog školskog dana.

Nakon što su prikupljeni podaci iz oba istraživanja, trojica istraživača potvrdila su da je barem 40 posto adolescenata u 2015. godini dobilo manje od sedam sati sna. Rezultat je alarmantan jer je to 58 posto više od rezultata iz 1991. godine i iznosi 17 posto više nego 2009. godine.

Nakon proučavanja podataka, otkrili su da su dulje tinejdžeri bili na internetu na svojim uređajima, a manje su spavali noću. Barem 50 posto adolescenata koji su na internetu barem pet sati dnevno, često ne dobiva dovoljno sna, za razliku od tinejdžera koji su na internetu samo jedan sat dnevno.

Od 2009. nadalje, prosječna upotreba pametnog telefona katapultirana je u visine. Profesorica Twenge je rekla da bi to moglo imati veze sa povećanjem od 17 posto između 2009. i 2015. godine.

Prema autorima studije, koja je objavljena u časopisu Sleep Medicine, tinejdžeri su mogli samo sedam sati spavati noću ili manje jer bi svjetlosne valne duljine pametnih telefona i drugih gadgeta mogle utjecati na normalni ritam spavanja i buđenja našeg tijela.

Twenge je primijetila, “Tinejdžerski san se počeo skraćivati kada je većina počela koristiti pametne telefone …”

Nastavila je: “To je vrlo sumnjičav uzorak.” Križan je dodao da, budući da upotreba gadgeta zauzima najveći dio tinejdžerovog dodijeljenog vremena spavanja, možda bi ujutro mogli završiti u školi.

Kako bi otklonila ovu zabrinutost, Twenge je savjetovala roditeljima da prate kako njihova djeca koriste uređaju, i da bi njihova upotreba trebala biti ograničena na samo dva sata dnevno.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Zamislite ovo: prošlo je ponoć, a vi se još uvijek okrećete u krevetu

Ako ste se prepoznali u tome – ili još gore, u većini slučajeva vašeg sna – onda možete imati problema sa spavanjem. Stručnjak za spavanje Dr. Neil Stanley govori o nekim zabludama o spavanju koji nas mogu držati budnim.

On nam donosi 8 MITOVA o spavanju koji zapravo ne vrijede u stvarnom životu:

#1. Dobivanje osam sati sna je potrebno. “Nema čvrstih i brzih pravila koja određuju količinu sna koju svatko od nas treba”, objašnjava Stanley. Dok se normalni raspon sna podrazumijeva od pet do devet sati, potrebna količina sna varira od osobe do osobe. Međutim, osjećaj pospanosti tijekom dana je alarm koji kaže da trebate više vremena za spavanje.

#2. Nema takve stvari kao što je previše sna (prespavanost). U svemu – čak i u snu – previše sna može učiniti više zla nego dobrih stvari. Znanost pokazuje da je pretjerano spavanje jednako loše kao i uskraćivanje sna.

#3. Možete uvjetovati svoje tijelo da mu treba manje spavanja. Dok su neki ljudi genetski povezani sa manje spavanja od drugih, to ne znači da možete istrenirati svoje tijelo da zahtijeva manje sna. Međutim, neprestano lišavanje tijela sna, čak i za taj sat pomlađivanja prilikom spavanja će negativno utjecati na vaše zdravlje, performanse i raspoloženje. Poznato je da dugotrajno uskraćivanje spavanja može osobu dovesti do stanja poput bolesti srca, depresije, dijabetesa i pretilosti.

#4. Spavanje u odvojenim krevetima / spavaćim sobama je znak bračne nevolje. Dok neki ljudi bolje spavaju kad osjećaju toplinu i sigurnost druge osobe pored njih, najmanje 50 posto poremećaja sna događa se kada netko dijeli svoj krevet s drugom. To je razlog zašto drugi vole spavati sami. Druga se osoba ne smije osjećati uvrijeđeno. Zapravo, spavanje samostalno u krevetu može čak poboljšati vašu vezu jer vas spavanje čini sretnijim, manje iscrpljenijim i tolerantnijim na druge osobe.

#5. Vikendom možete nadoknaditi izgubljeni san. Nadoknada spavanja je bitna, no spavanje vikendom i nadoknada izgubljenog sna može poremetiti obrasce spavanja i uzrokovati umor. Naša tijela reagiraju bolje na redovite navike spavanja, kao što je odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan. Vikend izležavanje remeti ovaj uzorak i otežava ustajanje u ponedjeljak ujutro.

#6. Sat sna prije ponoći vrijedi dva nakon. Moramo imati duboki obnavljajući dio sna tijekom prve trećine noći – ili sati prije i oko ponoći. Početak sna u dubljem dijelu noći može lakše biti poremećen.

#7. Umorna djeca idu na spavanje. To je isto kao da kažemo da će djeca prestati jesti lizalice kada im je trbuh pun. Djeca trebaju puno više spavanja od odraslih: presudno je za njihov fizički, mentalni i emocionalni razvoj. Zato bi trebali slijediti rutinu spavanja, bez obzira na to koliko protestiraju.

#8. Ne biste trebali brinuti o hrkanju. Puno ljudi hrče, pogotovo kad su prekomjerne tjelesne težine ili konzumiraju alkohol. Međutim, to je također znak da nešto loše događa u vašem tijelu. Glasno, često hrkanje sa uobičajenim stankama za disanje poznato je kao apneja u snu, ozbiljan poremećaj koji zahtijeva medicinsku pomoć. Apneja za vrijeme spavanja može dovesti do bolesti srca, nepravilnog srčanog ritma (aritmije), gastroezofagealnog refluksa (GERD), depresije i anksioznosti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako imate poteškoća da zaspete noću ili se budite lako, to može biti zbog onoga što ste jeli i kada ga jeli

Jackie Lynch, registrirana prehrambena terapeutkinja i autorica sa sjedištem u Londonu je podijelila sa nama sedam prehrambenih navika koje utječu na njihovu količinu i kvalitetu sna.

1. Visoka potrošnja slatke hrane i rafiniranih ugljikohidrata – Ukoliko jedete puno slatke hrane i rafiniranih ugljikohidrata, to će povećati razinu šećera u krvi. S druge strane, ako idete u krevet sa visokom razinom šećera u krvi, to će potaknuti izlučivanje inzulina koji uklanja šećer iz krvi.

S druge strane, ako idete na spavanje sa niskom razinom šećera u krvi, stvorit ćete reakciju u kojoj se otpušta hormon stresa kortizol i adrenalin, ostavljajući tijelo u stanju uzbune. To će vas ili probuditi ili uzrokovati da imate vrlo nemiran sna, te ćete se osjećati umorno i sve samo ne svježe u ujutro.

2. Kofeinskih pića prije odlaska u krevet – Kofein je snažan prirodni stimulans koji može prekinuti funkcioniranje živčanog sustava, te je čest uzrok nesanice. Tipično, tijelu treba oko četiri do šest sati za razgradnju kofeina. Dakle, ljudi koji su preosjetljivi na kofein će razgrađivati kofein duže vrijeme i to može izazvati lupanje srca, nervozu i nesanicu.

3. Konzumiranje alkohola kasno u noć – Neki ljudi imaju naviku pijenja čaše vina ili bilo kojeg drugog alkoholnog pića koje im pomaže da brže zaspu. Međutim, to ima i svoje nuspojave.

Alkohol sadrži sedativni učinak koji utječe na kvalitetu sna i prekida cikluse spavanja, što opet uzrokuje nemir, te ćete se osjećati umorno i iznureno u jutarnjim satima. Osim toga, visoka razina šećera u većini alkoholnih pića će poremetiti razinu šećera u krvi, što uzrokuje još više problema sa spavanjem.

4. Konzumiranje fermentirane, konzervirane i dozrelih namirnica – Kao što su dozreli sirevi, salame, kiseli krastavaci …itd., može potaknuti otpuštanje neurotransmitera noradrenalina. On zatim aktivira mehanizme uzbuđenja u mozgu, što uzrokuje povećani broj otkucaja srca, viši krvni tlak i rekaciju „bori se ili bježi”.

5. Konzumiranje procesirane hrane – Procesirana hrana, kao što su gotova jela, brza hrana, hrana iz konzerve, juhe ili čips sadrži mononatrijev glutamat (MSG), koji se koristi kao pojačivač okusa. Potrošnja MSG-a uzrokuje nuspojave kod nekih ljudi. On može uzrokovati nesanicu izazivajući lupanje srca, glavobolje, umor i bol u mišićima.

6. Uzimanje vitamina B skupine nakon 16 sati – B vitamini su važni za proizvodnju energije u tijelu. Međutim, oni mogu imati stimulirajući učinak koji bi mogao utjecati na vaš san ako se uzmu u večernjim satima.

7. Konzumiranje teških i velikih obroka – Osoba koja ima osjetljivu probavu i refluks kiseline ili nadutost je više vjerojatna da će imati nesanicu. Konzumiranje teških i velikih obroka koji uključuju crveno meso, sir, vrhnje, ili začini može dovesti do probavnih smetnji, što vas zauzvrat može probuditi.

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), jedna na svake tri odrasle osobe u SAD-u ne dobivaju dovoljno sna.

Odrasli u dobi od 18 do 60 godina moraju spavati barem sedam sati svake noći kako bi poboljšali zdravlje i blagostanje.

Prema tome, ukoliko dovoljno ne spavate možete povećati rizik od razvoja kroničnih stanja, koja uključuju pretilost, dijabetes, visoki krvni tlak, bolesti srca, moždani udar, i česte mentalne probleme.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Profesionalni somnolog, doktorica medicinskih znanosti sa Univerziteta u Sidneyu Carmel Harrington objasnila je zašto se i nakon osam sati sna mnogi osjećaju umorno i pospano

Za neke sretne individualce, solidnih osam sati sna svake noći će ih osvježiti za sljedeći dan u trenutku nakon buđenja.

Ali mnogi se stalno bude ujutro sa osjećajem iscrpljenosti, čak i nakon što su napravili sve „kako treba” … ili barem tako misle.

Prema australskoj stručnjakinji za san dr Carmel Harrington postoji jedna pogreška koju ljudi čine i koja uzrokuje da se ljudi ne mogu naspavati i nakon odrađnog sna.

„Većina ljudi ne zna da vrijeme u koje se ujutro budite utječe na vrijeme kada ćete zaspati te noći”, rekla je.

‘Kada vidimo svjetlost u jutarnjim satima naš mozak isključuje proizvodnju melatonina i to isključivanje zapravo postavlja se naš 24-satni tjelesni sat.

Problem s ovim je da izbacivanje našeg tijela iz dnevnog ritma što ima ozbiljne nuspojave.

Ako ne resetiramo naš biološki sat u regularnom vremenu svakog jutra ne samo da to ima učinak na vaš san, već će također utjecati i na vaše vještine i motivaciju.

Konstanta je tajna dobrog sna, i moramo imati striktno vrijeme kada idemo na spavanje i kada se budimo.

„Obje stvari su vrlo bitne, jer određuju ukupnu količinu sna koju netko dobiva”, rekla je Harrington, piše Daily Mail.

„Međutim, kako naše vrijeme ustajanja igra ulogu u ovom vremenu kada idemo na spavanje te noći, redovito vrijeme buđenja je vjerojatno još važnije.

„Iz tog razloga preporučeno je da se vaša vremena buđenja ne razlikuju za više od sat vremena.”

Da bi osigurali da imate dobru rutinu sna također je potrebno imati dovoljno sna, no različiti ljudi trebaju različite količine sna.

Daily Mail je razgovarao i sa somnologom dr Amy Reynoldsa o važnosti kvalitetnog sna u različitim fazama svog života.

„Obrasci spavanja se sigurno mijenju tijekom vremena. Ono što se ne mijenja je presudna potreba za rutinom i dobrom „higijenom sna”, kako to možemo nazvati” – rekla je Reynolds.

Naša stalna dostupnost telefonu i internetu može spriječiti sposobnost naših tijela da dobiju dobre razine kvalitete sna tako da je važno da isključite sve električne uređaje sat vremena prije ulaska u san.

Prema portalu Sealy anketa je pokazala da 70 posto Australaca smatra da su njihove svakodnevne performanse pod utjecajem nedostatka sna.

„Ljudi koji studiraju na sveučilištima ili rade, u dobi od 18 do 25 godina u pravilu trebaju dobiti između 7-9 sati sna tijekom noći”, objasnila je Reynolds.

Također bi trebalo uskladiti rutinu vremena za spavanje za mame sa rutinom spavanja njihove male djece.

„Žene u dobi između 26-60 bi trebale imati 7-9 sati sna tijekom noći. Pokušajte svi u obitelji otići na spavanje u razumne sate četkajući zube zajedno i čitajući priče za laku noć„ – rekla je dr Reynolds.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Studija je pokazala da je “količina” sna koju vaše tijelo misli da dobivate znatno važnija od vremena koje zaista provedete u snu

U istraživanju koje je provela psihologinja Kristi Erdal s Sveučilišta u Coloradu, sudjelovao je 21 student.

Ispitanicima je tijekom petominutnog predavanja objašnjeno od čega se sastoji dobar, a od čega loš san i rečeno im je da navedu koliko su spavali prethodnu noć.

Studenti su zatim priključeni na Bipack opremu, kojom su mjereni njihovi moždani valovi i broj otkucaja srca.

Rezultati su pokazali da su studenti kojima je rečeno da su dovoljno spavali postigli znatno bolje rezultate na kognitivnim testovima od onih kojima je rečeno da nisu dobro spavali.

Drugim riječima – samo vjerovanje da ste dovoljno spavali je dovoljno da nastavite normalno funkcionirate tijekom dana, čak i ako niste dovoljno spavali.

Erdal ovu pojavu naziva klasičnim uvjetovanjem, što ujedno može biti odgovor na drugu studiju koja je pokazala da ispijanje placebo napitka ima isti učinak na mozak kao šalica kave.

Naravno, stručnjaci upozoravaju da ovo istraživanje treba uzeti u obzir s rezervom jer je dokazano da deprivacija sna može uzrokovati ozbiljna medicinska stanja poput kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa.

Unatoč tome što se optimalna količina sna za normalno funkcioniranje organizma razlikuje od osobe do osobe, liječnici za dobro zdravlje preporučuju osam sati sna.
 
(B92, Independent)

Kao “jutarnja osoba”, Matos je želio provjeriti kako će mu dodatnih sat i pol u jutarnjim satima djelovati na produktivnost

Filipe Castro Matos je odlučio napraviti neku promjenu u svom životu i istražiti kako će na kvalitetu njegova života utjecati odluka da se 21 dan budi u 4.30 umjesto u 6 sati, radnim danom.

Stara je ideja Dr. Maxwella Maltza da je ljudima potreban 21 dan da usvoje nove navike i promjene način života.

Kao “jutarnja osoba”, Matos je želio provjeriti kako će mu dodatnih sat i pol u jutarnjim satima djelovati na produktivnost.

Nakon provedenog eksperimenta, za Business Insider napisao je što je iz svega toga naučio…

Ako želite promjenu u svom životu, trebate nečiju podršku

Dobro je imati podršku u ovakvim situacijama jer ćete u nekom trenutku zasigurno željeti odustati. Podrška će vam dati dodatnu snagu i “vjetar u leđa” kada bude najteže.

Ljudi žele vidjeti nešto neuobičajeno

Matos je otkrio da je njegove postove na društvenim mrežama pratilo velik broj korisnika jer ljude zanima ono što je drukčije. Bili su zabrinuti i postavljali su mnogo pitanja, smatrajući da bi njima ovakav eksperiment bio nemoguć. Ipak, Matos smatra da mnogi ljudi ne žele ni pokušati napraviti neku promjenu kako bi poboljšali i unaprijedili kvalitetu svog života.

“Volim spavati, ali mome tijelu je dovoljno 6 ili 7 sati sna”

Kada je spoznao da njegovom organizmu zaista ne treba više sna, odlučio je da se neće izležavati u krevetu nego će to vrijeme iskoristiti da napravi dodatne zanimljive i korisnije stvari.

Dobio je više vremena za vježbanje

S obzirom na to da je jutarnja osoba, dobio je više produktivnog vremena upravo u jutarnjim satima. Koristio je to vrijeme za vježbanje i čitanje e-mailova te je na taj način izbjegao situacije u kojima je odustajao od vježbanja ili nekih drugih obveza tijekom poslijepodneva jer se osjećao umorno.
 
(vecernji.hr/uredio:NSP)

Svi smo mi imali one nemirne noći u kojima smo se trzali i okretali, zurili u strop, i nismo mogli sklopiti oči po par sati

Što se više brinete o tome što ne možete zaspati, to više vaš mozak radi, a sljedeća stvar koju znate, je da je sunce provirilo kroz prozor.

Ja sam proveo previše noći na taj način i potrebno je stati na kraj takvim lošim obrascima spavanja. Ja sam došao do ukusnog recepta za čaj i poboljšao svoj ciklus spavanja u potpunosti.

Nepravilno spavanja ili čak i nesanica može proizlaziti iz nekoliko različitih stvari kao što su depresija, stres i anksioznost. Gotovo svake noći, ja bih išao u krevet i moje misli su se počele utrkivati.

Razmišljao sam o poslu, obitelji, ili jednostavno stvarima koje sam trebao učiniti sutradan, i jednostavno si nisam mogao dopustiti da se opustim. Ako je vaš um aktivan, šanse da ćete zaspati su vrlo male.

Određeni lijekovi mogu uzrokovati nesanicu. Lijekovi protiv bolova, antihistaminici, lijekovi za srce i krvni tlak, su među mnogima koji pridonose gubitku dobrog sna. Da, neki lijekovi zapravo mogu učiniti da smo pospani u početku, ali oni također mogu izazvati česte odlaske na toalet tijekom spavanja ili anksioznost koja može dodatno poremetiti vaš odmor.

Čaj od banane

Koristeći samo par stvari koje su vjerojatno već u vašoj kuhinji, možete napraviti čaj od banane u bilo kojem trenutku!

Ovaj organski, banana lijek za san radi čuda i jako dobrog je okusa. Kako on pomaže?

Banana, pogotovo kora je puna kalija i magnezija. Dok magnezij pomaže u sprečavanju poremećaja spavanja, i magnezij i kalij zajedno pomažu opustiti mišiće. U stvari, magnezij je jedan od najboljih minerala za opuštanje!

Imajte na umu, ovaj recept zahtijeva 100% organske banane. Banane koje nisu organske i špricane su štetnim pesticidima, preporučamo da ne jedete kuhanu koru, jer ona mora biti bez kemikalija.

Za ovaj čaj vam je potrebna priprema koja traje manje od 10 minuta i može taj čaj uživati ​​svake večeri prije spavanja.

Sastojci

• 1 organska banana

• 1 mali lonac vode

• malo cimeta (po izboru, u štapiću ili u prahu)

Sve što trebate napraviti je odrezati oba kraja na banani i smjestiti, sa korom i svim, u kipuću vodu. Kuhajte ju oko 10 minuta. Koristite cjedilo i prelijte vodu u šalicu. Ako ste željni avanture, dodajte cimet u čaj. Pijte ga jedan sat prije spavanja.

Ako ste zabrinuti da ukoliko bacite bananu ćete biti rasipni, vi sigurno očito nikad niste jeli kuhana bananu prije! Nakon što je banana kuhana, pospite je cimetom. Toplo, gnjecavo voće i njegova kora uz čaj će povećati njegove umirujuće učinke … a da ne spominjem to kao ukusan desert!

Zašto su tablete za spavanje loše

Od očaja, mnogi od nas posežu za tabletama za spavanje i gotovo polovice američke populacije pati od nesanice ili loše spava, to nije ni čudo. No, ovdje leži odgovor na vaše probleme… tablete za spavanje ne može pomoći dugoročno. One pružaju kratkoročni učinak.

Većina tableta za spavanje su specifična vrsta droge koja izaziva i održava san. One su klasificirane kao nešto što se zove sedativ hipnotici. Među ostalim sedativima hipnotičkih lijekova su benzodiazepini i barbiturati.

Benzodiazepini – kao što su Xanax i Valium – mogu poticati ovisnost i koriste se za liječenje anksioznih poremećaja povećanjem pospanosti. Barbiturati pritišću središnji živčani sustav, a koriste se i kao anestetici i sedativi.

Tablete za spavanje također uzrokuju usporeni ritam disanja i znatno olakšnje. To znači da ako već patite od plućnih bolesti poput KOPB ili čak astme, ovi lijekovi mogu biti opasni, pa čak i smrtonosni.

Kako nedostatak sna utječe na tijelo

Dobivanje manje od osam sati sna je loše za vaše tijelo. Kad sam saznao koje posljedice nanosim svojem tijelu, bio sam u panici!

Kada vaše tijelo ne dobiva dovoljno odmora, obično manje od osam sati, ono pati. Kognitivne funkcije i vaša dugoročna i kratkoročna memorije su ozbiljno pogođene. Jeste li se ikada pokušali usredotočiti na zadatak dok ste bili umorni?

Znam i ja da je to jednostavno nemoguće. Obrada čak i najjednostavnije stvari izgleda izazovno i vaše emocionalne reakcije na stvari postanu potpuno iskrivljene. Najstrašniji dio je da je nedostatak sna povezan s ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući pretilost, dijabetes i rak.

Ukoliko ste se našli u gore spomenutim problemima, nadamo se da će vam čaj od banane malo pomoći u dobivanju vašeg tjelesnog goriva tijekom noći.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)