U nizu američkih saveznih država ukinuta je još jedna povijesna zabrana. U ovom se slučaju, međutim, ne radi o marihuani, nego o toplesu

U velikoj pobjedi za feminističku kampanju “Free the Nipple” (Oslobodite bradavice), grad Fort Collins, Colorado odustao je od daljnjih žalbi na presudu kojom se ukida lokalna zabrana toplesa, odnosno pokazivanja ženskih grudi u javnosti.

Tužbu protiv zabrane podnijele su aktivistice “Free The Nipple” kampanje Brit Hoagland i Samantha Six.

Topless legaliziran u šest američkih saveznih država

No ova sudska odluka obuhvaća ne samo Fort Collins, već svih šest saveznih država koje spadaju u deseti krug Prizivnog suda: Wyoming, Utah, Colorado, Kansas, New Mexico i Oklahoma.

Zanimljivo je da se sličan sporio vodio i na drugim sudovima u SAD-u koji su dosad redovito odbacivali zahtjev za legalizacijom toplesa. Prizivni sud desetog kruga i sam je priznao da je njihova odluka “manjinsko stajalište”.

Ključna presuda donesena je, doduše, još u veljači, kad je Prizivni sud desetog kruga potvrdio odluku saveznog suca da je kod zakonske zabrane toplesa riječ o neustavnoj diskriminaciji na spolnoj osnovi. Ta je diskriminacija, utvrdio je sud, temeljena na “negativnim stereotipima koji predstavljaju ženske grudi, ali ne muške grudi, kao seksualne objekte”.

Sud je također odbacio argumente gradskih vlasti da će ukidanje zabrane dovesti do toga da žene “paradiraju pred osnovnom školom ili plivaju u toplesu u javnom bazenu”, prenosi NBC News.

Grad odustao od žalbe Vrhovnom sudu

Sud je također primijetio da su obližnji, veći gradovi Boulder i Denver već otprije dozvoljavali toples za žene, ali da u tim gradovima nije bilo nikakvih “štetnih posljedica” na koje je Fort Collins upozoravao.

Grad je sad službeno odustao od daljnjih žalbi, iako se tehnički još mogao žaliti Vrhovnom sudu. Gradske vlasti su očito zaključile da je 300 tisuća dolara iz proračuna koje su dosad potrošile na sudski spor dovoljno i da ne mogu opravdati daljnje sudske troškove.

“Novac je jednostavno bolje potrošiti na druge gradske prioritete”, objasnio je Tyler Marr, glasnogovornik grada.

Stoga je Fort Collins i službeno ukinuo ovaj zabranu toplesa za žene i djevojčice starije od 10 godina iz svog statuta o javnoj golotinji.

“Svakome bi trebalo biti ugodno kad su vrućine, pa ako to znači da se mora skinuti majica, neka pojedinac ima pravo na to. Bez obzira na to kako izgledali, trebali biste imati istu slobodu kao i osoba koja je pored vas. To je jednakost”, rekla je nakon odluke suda aktivistica Brit Hoagland.

U međuvremenu, još jedan spor oko toplesa otišao je do Vrhovnog suda. Tri žene koje su kažnjene jer su se pojavile u toplesu na plaži tužile su New Hampshire u pokušaju da ukinu zabranu. Vrhovni sud te savezne države priznao je da zakon tretira muškarce i žene različito, ali i napomenuo da javno pokazivanje ženskih grudi “gotovo bez iznimke ima seksualne konotacije”.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(index.hr)

Iranski predsjednik Hassan Rouhani rekao je da su Sjedinjene Države poticale terorizam na Bliskom Istoku, provodeći američku politiku za širenje haosa i radikalizma u cijeloj regiji

U intervjuu koji je vodio u utorak navečer, Rouhani je odbacio svaku ideju da je Iran u „fanatičnoj“ potrazi za nuklearnim oružjem – kao što je njegov američki kolega tvrdio u govoru ranije tog dana – i izjavio je da je Washington umjesto toga glavni problem na Bliskom istoku.

“Danas je Amerika, nažalost, pristalica terorizma u našoj regiji – i kamo god Amerika ide, terorizam se širio u poput epidemije” – rekao je Rouhani, ukazujući na američku intervenciju u Siriji kao slučaj.

Zemlja koja je prisutna i leti zračnim prostorom Sirije i bombardira zemlju bez dozvole vlade te države – je Amerika (Sjedinjene Države).

Rouhani je dodao da su američke sankcije Iranu također kvalificirane kao oblik terorizma, ističući njihove loše učinke na zdravstveni sustav zemlje i troškove lijekova. Kazao je da je ublažavanje sankcija i dalje težak preduvjet prije nego što će Teheran čak razmotriti dolazak na stol za razgovore sa Amerikom.

“Ako prestanu sa sankcijama, atmosfera će se promijeniti” – rekao je predsjednik Rouhani.

Unatoč tome što je američki predsjednik Donald Trump pokazao želju da okonča američku vojnu prisutnost u Siriji, Washington nastavlja tamo provoditi izričite operacije protiv želje njihove vlade.

Godinama je pod upravom Baracka Obame, SAD također davao stotine milijuna dolara oružja i druge pomoći pobunjeničkoj oporbi u Siriji, poplavivši zemlju oružjem i produživši krvavi sukob.

Američko miješanje u drugim dijelovima svijeta – od Sjeverne Afrike do Srednje Azije – također je pomoglo u ostvarenju poplava nasilja i ekstremizma.

Nakon gotovo dva desetljeća rata u Afganistanu, militantne skupine ondje drže veći teritorij nego ikad prije, izvodeći redovite napade na američke i afganistanske snage.

U međuvremenu u Libiji, posljedica NATO-ove akcije koja je svrgnula vođu Muammar Gadafija 2011. godine, i dalje drži zemlju u kaosu.

Napetosti između Washingtona i Teherana sve više rastu od prošle godine, kada je predsjednik Trump povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma potpisanog između Irana i svjetskih sila, i ponovno nametnuo ukinute sankcije gospodarstvu te zemlje.

Brojni incidenti oko Perzijskog zaljeva – uključujući „sabotaže“ na tankere, rušenje američkog špijunskog bespilotnog zrakoplova i napadi na saudijsku naftnu infrastrukturu – bili su pripisani Iranu, održavajući američko neprijateljstvo na visokoj poziciji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

SAD možda imaju vojni proračun koji daleko premašuje vojni proračun Rusije, ali to nije važno s obzirom da je ruska vojska tu da brani zemlju, a ne da napada druge nacije, rekao je ruski ministar obrane

Ruski vojni proračun prije nekoliko godina doživio je značajni porast programa naoružanja, ali je to povučeno u posljednjih nekoliko godina.

Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira procijenio je da je Rusija šesta najveća svjetska obrambena sila u 2018. godini, iza SAD-a, Kine, Saudijske Arabije, Indije i Francuske.

U međuvremenu se Pentagon zasipao novcem Trumpove administracije, ostavljajući vojne proračune drugih država daleko iza.

No čovjek koji je zadužen za rusko ministarstvo obrane kaže da njegovi kolege Rusi nemaju razloga za brigu, jer se njihove rublje poreznih obveznika dobro troše.

„SAD troše ogromne količine novca na privatne vojne naručitelje, na zrakoplovne prijevoznike. Pa da li je Rusiji zaista potrebno pet do deset napadačkih nosača zrakoplova s obzirom na to da nemamo namjeru napasti nikoga?“ – rekao je ruskim ministar obrane Sergej Šojgu.

Potrebna su nam sredstva koja bismo mogli upotrijebiti protiv neprijateljskih napadačkih skupina ako napadnu našu zemlju. Oni su daleko manje skupi i vrlo učinkovitiji.

Ministar je također kritizirao Washington zbog njegove navike da opravdava svijetu svoje vojne intervencije interesima ljudi koji žive u zemljama koje napadaju.

“U kojim nacijama nakon njihovog “dolaska demokracije” je procvjetala demokracija? Je li to bio Irak, Afganistan ili Sirija?” – pitao je Šoigu. “A te zemelje sigurno mogu zaboraviti i na suverenitet i neovisnost nakon američkog učešća i “oslobađanja”.”

Dodao je da se čini da SAD ne gubi na apetit za uništavanjem drugih nacija, bilo vojnom intervencijom ili drugim sredstvima.

“Naše zapadne kolege vole optuživati​Rusiju da vodi “hibridne ratove” ili bilo što drugo. No, ja kažem da je Zapad taj koji vodi stvarni hibridni rat. SAD se upravo sprema napustiti Afganistan koji je u polu-ruševnom sranju i istodobno rade naporno na dizanje tenzija u Venezueli – sve za “trijumf demokracije” – naravno.”

SAD su ove godine pokušale srušiti venecuelansku vladu podržavajući Juana Guaida, koji se proglasio privremenim predsjednikom latinoameričke države.

Međutim, njegovo pretvaranje nije bilo tako uspješno. Američka dva pokušaja pokretanja građanskog rata velikih razmjera i svrgavanja predsjednika Nicolasa Madura bila su neuspješna unatoč obećanjima Washingtona da će ukinuti oštre ekonomske sankcije protiv Venezuele nakon što njihov čovjek preuzme kontrolu u zemlji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Saudijska Arabija želi da njihovi saveznici vjeruju da je Teheran pokrenuo napade na njihova naftna postrojenja, iako su samo dokazali da je oružje korišteno u napadu iranskog podrijetla

Iako je to tako, Donald Trump neće vjerojatno dati zeleno svjetlo za rat protiv Irana.

Oružje na kojem piše “Made in Iran” nije “lansirao Iran”.

Mogućnost da da je rakete kojima su napadnuta postrojenja proizveo Iran, nije veliko otkriće, izjavio je za RT Viktor Murakhovsky, vojni analitičar i glavni urednik časopisa Arsenal of the Fatherland.

Prikazivanje ostataka raketa i bespilotnih letelica koje su pogodile objekte naftnog postrojenja Abqaiq i Khurais možda je to dokazalo, ali one su identificirane čim su se prve krhotina raketa pojavile nakon udara.

Iran je razvio takve “krstareće rakete dugog dometa” na temelju sovjetske rakete Kh-55, koje je kupio od Ukrajine početkom 2000-ih, rekao je Murakhovsky.

Ali ni na koji način ne dokazuje da je Teheran imao bilo kakve veze s napadom i da su napadi na saudijska naftna postrojenja bili sa iranskog teritorija.

Unatoč napadu koji su pobunjeni Huti izvršili iz Jemena, Rijad je u srijedu tvrdio da isti nije mogao biti pokrenut s jemenskog teritorija i da je Iran “nesumnjivo sponzorirao” taj napad. Jedan od argumenata bio je da Huti nisu bili sposobni provesti takav napad. Murakhovsky to osporava.

“Nije tajna da Iran isporučuje oružje i vojnu opremu pobunjenim Hutima u Jemenu, a krstareće rakete su mogle biti među tim isporukama” – rekao je.

Ako je to slučaj, takve rakete „nije teško lansirati“, a Hutima nije nije bila potrebna pomoć iranskih specijalaca da sami izvedu napad, rekao je vojni stručnjak.

Trump zna da je napad na Iran loša ideja.

Ono što Saudijsko izvješće u osnovi kaže jest da je “oružje mogao isporučiti, i vjerojatno je to bio Iran”, što je potpuno isti način na koji su Velika Britanija i drugi slali oružje oružje Saudijskoj Arabiji, koje je korišteno u ovom četverogodišnjem ratu protiv Jemena” – rekao je Matthew Gordon-Banks, bivši britanski zastupnik i viši znanstveni suradnik britanske Akademije obrane.

No izlazeći s optužbama protiv svojih glavnih geopolitičkih rivala u Teheranu, Rijad “teži očekivanju da će SAD provesti svoj prljavi posao za njih” – što znači uzvratni udar na Iran.

Međutim, malo je vjerojatno da će ostvariti svoj cilj, jer američki predsjednik Donald Trump zna da “bez obzira na to što njegovi savjetnici kažu, napad protiv Irana mogao bi imati pogubne posljedice širom Zaljeva i širom svijeta”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Amarikanac koji je kao dijete bio žrtva svećeničkog spolnog zlostavljanja, pozvao je druge žrtve da prekinu svoju šutnju

Njegovi su odvjetnici otkrili da je nadbiskupija Chicaga isplatila 80 milijuna dolara za te slučajeve spolne zlouporabe.

“Znam da ima još mnogo žrtava koje šute i pate. One moraju prekinuti šutnju”, rekao je na tiskovnoj konferenciji Joe Iacono, koji tvrdi da ga je kao jedanaestogodišnjaka spolno zlostavljao svećenik u njegovoj župi.

Njegov odvjetnik Jeff Anderson rekao je da je čikaška nadbiskupija u zadnjih dvadesetak godina isplatila 80 milijuna dolara za 160 žrtava. Optuženo je bilo 48 svećenika.

Zlostavljači su razriješeni službe, dodao je.

“Novac ne liječi”

Nadbiskupija nije bila dostupna za komentar na upit agencije France Presse.

“Novac ne liječi, on neće ukloniti bol”, rekao je Anderson.

“No reći istinu i znati da si učinio nešto što će pomoći drugoj djeci, to pomaže”, dodao je.

Katolička crkva u Americi je od izbijanja krize početkom 2000-ih isplatila više od 3 milijarde dolara u izvansudskim nagodbama, objavila je nevladina organizacija Bishop Accountability.

(index.hr)

“Naše je stajalište da nema rješenja za sukob osim pregovora i mira za stolom”

Nakon što su prošli tjedan bili pregovori sa Talibanima o završetku američkog ‘vječnog rata’, Washington je afganistanski militantni pokret spreman boriti se protiv ‘nametnutog’ rata još stotinu godina, rekao je za RT njegov glavni pregovarač.

Dugogodišnji mirovni proces zaustavio je predsjednik Donald Trump samo nekoliko dana uoči službeno potpisanog sporazuma.

Nacrt su čak parafirale obje strane, rekao je vodeći talibanski pregovarač Sher Mohammad Abbas Stanikzai. Dodao je da ipak ne vidi da je američka odluka konačna i rekao da su talibani i dalje posvećeni pregovorima.

“Naše je stajalište da ne postoji rješenje sukoba osim pregovora i izuzev mira za stolom” – rekao je Stanikzai. “Nadamo se da je gospodin Trump ponovno razmislio o svojoj najavi i da će vratiti tamo gdje smo prije bili.”

Razgovori su odjedanput prekinuti zbog bombaškog napada talibana automobilom u kojem je poginuo američki vojnik stacioniran u Kabulu prošlog tjedna – zajedno s gotovo desetak afganistanskih civila – nakon čega je predsjednik Trump naglo otkazao planirani sastanak sa talibanima u Camp Davidu.

Talibani tvrde da su njihov bombaški napad opravdan odgovor na tekuće napade američkih i afganistanskih snaga, te inzistiraju da brane svoju zemlju od neprijateljskog stranog okupatora.

“Rat nam je nametnut. Američki vojnici su u Afganistanu. Mi nemamo niti jednog mudžahedina u Washingtonu.”

Stanikzai je bio skeptičan u pogledu predsjednikovog razloga za zaustavljanje razgovora, tvrdeći da se sukobio s izjavama državnog sekretara Mikea Pompea, koji se sljedećeg dana pojavio na televiziji i hvalio se da je SAD ubio “preko 1.000 talibana” tijekom prethodnih deset dana, čak i kada su pregovori napredovali.

“Ako mogu ubiti tisuću naših talibana, zašto ne bismo mogli ubiti jednog ili dva američka vojnika?” – pitao je Stanikzai. “To je naše pravo. Moramo se branimo i branimo svoj narod. “

Predstavnik talibana je rekao kako se predsjednik Trump ne razlikuje od svog prethodnika Baracka Obame, koji je također pokušao provesti mirovne pregovore s afganistanskim militantima prije nego što je u posljednji trenutak promijenio smjer i otkazao pregovore.

SAD su napale Afganistan u listopadu 2001. nakon terorističkih napada 11. rujna u kojima je ubijeno gotovo 3000 ljudi u New Yorku i Washingtonu.

Američki dužnosnici optužili su talibane da skrivaju članove terorističke skupine Al-Kaida, koja je navodno stajala iza zloglasnog napada 11. rujna.

Rat se vukao gotovo dva desetljeća i koštao je američke porezne obveznike oko 877 milijardi dolara od ožujka 2019. To uključuje i borbu protiv talibana i pokušaj obnove onoga što je preostalo.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton i ratni krvožedni hučkač smijenjen je s te funkcije, objavio je na Twitteru sam predsjednik Donald Trump

- Sinoć sam informirao Johna Boltona da Bijela kuća više ne treba njegove usluge. Imao sam velika razilaženja s brojnim njegovim prijedlozima, kao i druge osobe u mojoj administraciji, stoga sam Johna zamolio da podnese ostavku, a on je to jutros i učinio, napisao je u utorak Trump na Twitteru.

- Zahvaljujem Johnu na njegovoj službi. Sljedećeg tjedna imenovat ću novog savjetnika za nacionalnu sigurnost, dodao je Trump.

Sam Bolton je u pomalo enigmatičnoj objavi na Twitteru dao ponešto drugačiju verziju događaja.

- Ponudio sam sinoć predsjedniku svoju ostavku, a on mi je rekao: ‘Ajmo o tome razgovarati sutra ujutro.’

Novinar Washington Posta Robert Costa izvještava da mu je Bolton, neposredno nakon Trumpove obavijesti o smjeni, poslao SMS poruku u kojoj mu tvrdi da je ostavku podnio samoinicijativno, a ne na Trumpov zahtjev, tj. da nije smijenjen.

Bolton je bio treći Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost: prvoga, Michaela Flynna, smijenio je samo nekoliko tjedana nakon stupanja na dužnost zbog njegovih nedopuštenih kontakata s Rusima, drugoga, H.R. McMastera, smijenio je u ožujku prošle godine.

New York Times navodi da su Trump i Bolton imali fundamentalne nesuglasice oko praktički svih ključnih vanjskopolitičkih pitanja, uključujući Iran, Sjevernu Koreju i Afganistan, a odluka o smjeni stiže u trenutku kada američki predsjednik nastoji uspostaviti diplomatske kontakte i pokrenuti pregovore s dugogodišnjim američkim neprijateljima – Iranom i Sjevernom Korejom. Takva Trumpova inicijativa naišla je na snažne otpore unutar njegove administracije, a jedan od oponenata u tom pogledu bio mu je i Bolton.

Boltona se smatralo vodećim ‘jastrebom’ u Trumpovoj administraciji: tražio je od predsjednika oštriji stav prema brojnim državama, poput Sjeverne Koreje. Bolton, glavni arhitekt Trumpove politike prema Iranu, također je zagovarao oštriji pristup prema Rusiji, Afganistanu i Venezueli.

Sada već bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, preuzeo je tu dužnost u travnju 2018., od H. R. McMastera te se ponekad sukobljavao s državnim tajnikom Mikeom Pompeom, jednim od najvećih Trumpovih “lojalista” u administraciji.

Trump se ponekad šalio s Boltonovim ratobornim i intervencionističkim imidžom te je navodno rekao u Ovalnom uredu, prilikom jednog susreta, da “John nikada nije vidio rat koji ne voli”.

- Svi znate velikog Johna Boltona. On će vas bombardirati. On će vam uzeti cijelu zemlju, znao se našaliti Trump, predstavljajući Boltona vođama drugih zemalja.

Trumpov izaslanik za Sjevernu Koreju, Stephen Biegun, spominje se kao mogući Boltonov nasljednik.

- Biegun, poput Pompea, razumije da je predsjednik predsjednik i da on donosi odluke, rekao je za Reuters izvor blizak Bijeloj kući.

John Sullivan, zamjenik državnog tajnika za kojeg se očekuje da će biti imenovan veleposlanikom u Rusiji, također je jedan od kandidata.

Bolton se protivio mirovnom planu za Afganistan, koji uključuje primirje s talibanima te je protivnik povlačenja američkih snaga iz te zemlje.

Američki su dužnosnici rekli da je Bolton odgovoran za neuspjeh veljačkih pregovora u Hanoiu, s Kim Jong-unom preporučujući popis beskompromisno čvrstih zahtjeva koje je Kim odbio.

(jutarnji.hr)

Afganistan je 2017. godine proizveo najviše opijuma u svojoj povijesti – procjenjuje se 9000 tona, objavio je ured UN-a za droge i kriminal u svojem izvješću

Sjedinjene Države će zadržati 8.600 vojnika u Afganistanu pošto potpišu ugovor o kojemu trenutačno pregovaraju s talibanima i kojim žele zaustaviti osamnaestogodišnji rat, rekao je u četvrtak Donald Trump.

“Smanjit ćemo broj vojnika na 8.600 i zatim ćemo vidjeti što dalje”, rekao je američki predsjednik u razgovoru za radio Fox News. “Uvijek ćemo biti prisutni” u Afganistanu, dodao je.

Između 13.000 i 14.000 američkih vojnika trenutačno je raspoređeno u toj zemlji u kojoj je SAD intervenirao 2001. kako bi uništio džihadističku mrežu al Qaedu odgovornu za napade 11. rujna i srušio tadašnju talibansku vlast u Kabulu.

Talibani od tada nisu prestajali s pobunom, a američke snage su na vrhuncu sukoba 2011. imale 98.000 vojnika.

Republikanski predsjednik je usto upozorio da će Washington u slučaju novog napada koji bi se eventualno planirao u Afganistanu protiv SAD-a, vratiti sa snagama “većim no ikad”.

SAD već godinu dana u Dohi, u Kataru vodi izravne pregovore s talibanima koji su ušli u završnu fazu.

Glavna tema pregovora je veće ili manje vojno povlačenje Amerikanaca popraćeno vremenskim planom, u zamjenu za obećanje pobunjenika da al Qaeda i druge “terorističke” skupine neće više djelovati na teritoriju koje oni kontroliraju.

Američki predsjednik je istaknuo da povlačenje neće biti posvemašnje, nego će zadržati snage kadre da pružaju “važne obavještajne podatke”. “Moramo i ubuduće biti prisutni”, rekao je.

(dnevnik.hr)

U Bruxellesu je sve više konzervativnih katoličkih lobista, a financiraju ih, među ostalim, Katolička crkva i konzervativni američki milijarderi, od kojih su neki u dobrim odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, objavio je portal EU Observer pozivajući se na pisanje hrvatskog tjednika Nacionala

Ovi konzervativno-klerikalni lobisti nisu ostvarili neki poseban uspjeh, barem zasad. Ali djeluju koordinirano i tek su počeli, upozoravaju zastupnici Europskog parlamenta koji se bave seksualnim i reproduktivnim zdravljem.

EU Observer opisuje ovaj fenomen kao kulturni rat koji se vodi oko tema kao što su ženska prava, LGBT prava, embriološko istraživanje i eutanazija.

Dvadesetak religioznih think-tank instituta, nevladinih udruga i drugih ustanova trenutno troši između 2 i 3 milijuna eura godišnje na lobiranje u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, prema podacima EU registra za transparentnost. Uglavnom su iz Austrije, Belgije, Francuske, Poljske, Španjolske ili Švicarske.

No sam Vatikan troši najviše sredstava za lobiranje, a vatikanski nuncij u Belgiji ponekad se susreće s EU dužnosnicima. Komisija episkopata Europske unije (Comece), tijelo koje je osnovano u Bruxellesu još 1980., troši 1,25 milijuna eura godišnje na lobiranje u EU institucijama.

Ujedinjeni u borbi protiv prava na pobačaj

Comece vjeruje kako “svaka ljudska osoba mora biti zaštićena od začeća do prirodne smrti”, a ovakav stav, naravno, isključuje pravo na pobačaj i eutanaziju.

No glasnogovornik Comecea, Alessandro Di Maio, rekao je za EU Observer da se oni ne bave lobiranjem, već “zagovaranjem” katoličkog gledišta na europske poslove.

Dodao je da se oni ne bave pobačajem i eutanazijom na razini EU-a, jer su to pitanja nacionalnog zakona koji je izvan domene EU-a.

Unatoč tome, Comece je nedavno bio suorganizator pravnog seminara u Bruxellesu znakovito nazvanog “Sprečavanje pobačaja u Europi”. Ova crkvena ustanova zalaže se i da se EU pomoć za zemlje u razvoju ne koristi za financiranje pobačaja, ali i da EK uvede zabranu trošenja EU sredstava za znanstvene projekte koji uključuju uništavanje embrija.

“Jedan od nas je organizacija za borbu protiv pobačaja s 48 članova u 19 EU država koja troši 1000 do 200 tisuća eura godišnje u Bruxellesu. I oni svoju zadaću definiraju kao ‘obranu života od začeća do prirodne smrti’”, objasnila je njena izvršna direktorica Ana del Pino.

“Naš cilj je nastaviti predstavljati stvarnu alternativu za Europu koja je vjerna ljudskom dostojanstvu i zaštiti ljudskog života, kao što bi i trebalo raditi napredno društvo”, rekla je del Pino za EU Observer.

Švicarska Organizacija za pravo na obrazovanje i slobodu obrazovanje (OIDEL), koja sebe opisuje kao zagovornika “čistog učenja”, troši 200 do 300 tisuća eura godišnje za lobiranje u EU. Ime ove udruge zvuči liberalno, no prvi dojam, kao i za neke druge klerikalno-konzervativne organizacije, itekako vara.

Svjetski savez mladih: sjedište u New Yorku, ogranci u Bruxellesu i Zagrebu

Još jedna takva udruga varljivo neutralnog imena je Svjetski savez mladih (WYA), sa sjedištem u New Yorku i ograncima u Bruxellesu, ali i u Hrvatskoj i Austriji. Njihovi lobisti su lani organizirali konferenciju o “dobroj vladavini” u EU parlamentu.

WYA tvrdi da ima čak 300 tisuća članova diljem svijeta. Od svih njih se prilikom učlanjivanja tražilo da potpišu online povelju u kojoj se navodi sljedeće: “Uvjereni smo da je intrinzično dostojanstvo koje ima svako ljudsko biće od začeća do prirodne smrti temelj svačijeg prava na život.”

Ovo, naravno, nije službena EU politika. Unatoč tome, WYA je dobio grantove u vrijednosti od 63 tisuće eura pod EU programom za obrazovanje Erasmus.

Federacija katoličkih obiteljskih udruženja u Europi (FAFCE) troši 50 do 100 tisuća eura na lobiranje u EU: “Mi vjerujemo da briga za obitelj treba biti središnje pitanje EU politika i da je trenutni individualistički pristup, u biti, u proturječju s aspiracijama ljudi i stvarnošću njihovih svakodnevnih života”, odgovorilo je ovo udruženje na upit EU Observera.

Europski institut za bioetiku također troši sto tisuća eura godišnje u Bruxellesu. Tu su još brojne udruge koje nisu odgovorila na upit EU Observera o svojim djelatnostima i budžetu: Savez Vita, Europa za obitelj, Femina Europa, Transatlantsko kršćansko vijeće,YouthProAktiv, među ostalima.

Poljska ultrakatolička zaklada Ordo Iuris nešto je skromnija, pa na lobiranje troši od 25 do 50 tisuća eura godišnje. I oni kao svoj cilj navode “zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”, ali i “zaštitu braka i obitelji”.

No to ne znači da je Ordo Iuris manje ambiciozan od sestrinskih organizacija koje troše više, dapače. Ordo Iuris institut je ove godine otvoren i u Hrvatskoj, čime su se zacementirale veze između poljskih i hrvatskih katoličkih aktivista koji žele prilagoditi državne zakone katoličkim vrijednostima i normama, unatoč ustavom zajamčenoj sekularnosti države.

Ordo Iuris: Poljska zaklada s hrvatskim ogrankom koji vodi Batarelo

Taj je hrvatski ogranak osnovao nitko drugi nego Vice John Batarelo, predsjednik još jedne ultrakatoličke i antisekularne udruge Vigilare i jedan od vodećih katoličkih “kulturnih ratnika” u Hrvatskoj. Podsjetimo, on je prilikom najave osnivanja zaklade Ordo Iuris Hrvatska prošlog mjeseca priprijetio “militantnim sekularistima” da se pripaze, jer će ih njegov Ordo Iuris promptno tužiti ako budu “ismijavali i pljuvali po katolicima i katoličkim vrjednotama”. Nije, doduše, jasno zašto mu treba hrvatski ogranak Ordo Iurisa pored Vigilarea, koji je i sam povezan s poljskom zakladom.

“Nova i prijateljska, ali neovisna Zaklada za pravnu kulturu Ordo Iuris ubuduće će voditi brigu o pravnim pitanjima i predmetima, pružajući odgovarajuću savjetodavnu i financijsku pomoć onima koji se nađu na udaru protukršćanskih mjera u javnosti, na radnom mjestu ili u medijima”, dodao je tada Batarelo.

EU Observer je analizirao stotine američkih prijava povrata poreza i otkrio da je šest američkih konzervativnih organizacija potrošilo najmanje 19,4 milijuna dolara na lobiranje u Europi između 2012. i 2017. Te organizacije su: već spomenuti Svjetski savez mladih, Savez za obranu slobode, Acton institut, Američki centar za pravo i pravdu, Ljudska internacionala za život i Internacionala otkucaja srca.

Svjetski savez mladih financira katolički milijarder koji je savjetovao Trumpa

Svjetski savez mladih je u navedenom razdoblju prebacio 644 tisuće dolara svojim EU ograncima, uključujući hrvatskom. U isto vrijeme je od Zaklade Chiaroscuro primio 1,86 milijuna dolara. Tu pak zakladu vodi Sean Feller, katolički milijarder koji je savjetovao Trumpa 2016. Ova udruga je dobila i 571 tisuću dolara od druge konzervativne organizacije, Zaklade John Templeton.

Nabrojane su grupe ukupno prikupile čak 429 milijuna dolara od američkih donatora u istom razdoblju. A neki od tih donatora su, kako vidimo, konzervativni milijarderi slizani s Trumpom.

Savez za obranu slobode je svojim ograncima u Europi prebacio 8,4 milijuna dolara u zadnjih pet godina, a sam je financiran s čak 228 milijuna dolara. Glavni financijeri su Zaklada Richard i Helen DeVos te Zaklada Edgar i Elsa Prince.

Slučajno ili ne, Trumpova ministrica obrazovanja Betsy DeVos je kći Edgara i Else Prince te snaha Richarda i Helen DeVos. Još je možda i zanimljivije da je brat ove Trumpove ministrice nitko drugi nego Erik Prince, osnivač bivše američke sigurnosne tvrtke Blackwater koja je zloglasni status stekla plaćeničkim misijama i ubojstvima civila u Iraku.

Savez za obranu slobode, naravno, također zagovara “pravo na život nerođenih pred najmoćnijim svjetskim institucijama”. Pritom se hvali da je u posljednje 24 godine tzv. “pro-life” pokret natjerao čak 75% klinika za pobačaj u SAD-u na zatvaranje. No “imamo još posla”, poručuje ova ultrakonzervativna udruga, aludirajući zasigurno i na širenje svoje religijom inspirirane misije u Europi.

“Agenda Europa” za religiozni svjetonazor iznad sekularnosti

Sve ove grupe nisu povezane samo svojim zajedničkim ciljevima i bogatim donatorima, već i povremenim zajedničkim djelovanjem u EU. Neke od njih sudjelovale su zajedno na događajima koje organizira Agenda Europa, “neformalna mreža pojedinaca, nevladinih udruga i eksperata”, koja održava godišnje summite.

Neil Datta, tajnik Europskog parlamentarnog foruma o populaciji i razvoju, opisuje ih kao “labavu mrežu uglavnom sastavljenu od udruženja građanskog društva, predstavnika Katoličke crkve, drugih crkava, katoličkih akademika i političara, koji se umrežuju, raspravljaju i kuju strategiju o tome kako promicati religiozni svjetonazor unutar Europe, nacionalno i u europskim institucijama”.

Datta dodaje da je Agenda Europa protiv pobačaja, ali i nekih vrsta kontracepcije, liberalnog spolnog odgoja te da preferira heteroseksualne i patrijarhalne obitelji. “Za njih su njihova prava kao religioznih pojedinaca viša nego nacionalni sekularni zakoni”, objašnjava ovaj EU dužnosnik. Ipak, i on naglašava da ovaj savez dosad nije bio posebno uspješan.

“U području spolnog i reproduktivnog zdravlja nisu bili učinkoviti i to zato što su progresivne grupe i političari bili u stanju neutralizirati ih”, zaključuje Datta. No situacija se mijenja. Ultrakatoličkih lobista sve je više, a EU dužnosnici i parlamentarci shvaćaju ih sve ozbiljnije.

(index.hr)

Peking je napokon predstavio svoj odgovor na najnovije carinske tarife u Washingtonu, obećavši da će povećati namete na američki izvoz u vrijednosti od 75 milijardi dolara i ponovno uspostaviti carine od 25 posto na američke automobile

Mjere odmazde Pekinga provest će se u istoj fazi kao i carine Washington, koji kineskim proizvodima u vijednosti 300 milijardi dolara planira povećati carine 1. rujna i ponovo 15. prosinca.

SAD su u početku prijetile da će dodatni nameti usmjereni na kineski uvoz stupiti na snagu u rujnu, ali su kasnije odgodili dio carina za kraj godine.

Kinesko ministarstvo trgovine izjavilo je u petak da je ovaj korak odmazda američkim “jednostranim” ekonomskim politikama i “protekcionizmu”.

Prije toga, Peking je pozvao Washington da ne nastavlja sa prijetnjama da će uvesti dodatne carine, kako bi izbjegao daljnju eskalaciju trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije.

Kina je također upozorila da će poduzeti mjere odmazne ako američke tarife stupe na snagu, ali prethodno nije razradila koje će korake poduzeti.

Dodatni nameti kretat će se od 5 do 10 posto za razne američke proizvode.

Na primjer, dodatna carina od 5 posto primijenit će se na osjetljivi američki uvoz poput soje i uvoza sirove nafte i započet će sljedećeg mjeseca.

Novi-Svjetski-Poredak.com