Ruža Tomašić (HKS/ECR) je rekla kako je von der Leyen iznijela „vrlo ambiciozan plan“, ali nije govorila o provedbi te je usporedila njen program s „grandioznim idejama“ o bratstvu i jedinstvu i Jugoslaviji

Dvoje novih hrvatskih europarlamentaraca koji ne pripadaju nijednom klubu zastupnika u EP-u, Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić, po prvi su put u svojim mandatima imali priliku govoriti danas u Strasbourgu, i to u raspravi o Ursuli von der Leyen kao kandidatkinji za novu predsjednicu Europske komisije.

Obojica su je kritizirali i najavili da je neće podržati kad večeras budu glasali, a kritična je bila i Ruža Tomašić, koja se također javila u raspravi.

- Vi predstavljate sve što je pogrešno u Europi – rekao je Ivan Vilibor Sinčić gospođi von der Leyen. – Kada će Hrvatska ili neka druga članica, Malta ili Slovačka, dobiti svoj pošten dio, svoj fair share? Nikada! Dolazite ovdje pred nas, a nemate legitimitet. U kojem izbornom procesu ste Vi sudjelovali, kojim ste se to biračima predstavljali? Opet su se stare, moćne članice dogovorile, a za periferiju opet ništa – dodao je zastupnik Živog zida. Svoj je istup začinio još i optužbom na račun NATO-a, koji je nazvao trajnim generatorom nestabilnosti i imperijalističkom silom koja ne služi miru.

Mislav Kolakušić usredotočio se na, kako je rekao, njemačku supremaciju. – Temelj razvoja i napretka, ali i opstanka EU je jednakost i vladavina prava. One se prvenstveno očituju u načinu izbora predstavnika.

Od 130 predstavnika u EP-u, 20 predsjedničkih i potpredsjedničkih mjesta pripalo je Njemačkoj. Hrvatskoj i Sloveniji nula. Nadalje, poslovnik EP-a zahtjeva da ta mjesta budu raspoređena i po geografskom ključu. Dakle, povrijeđena je i vladavina prava. Takvo nešto je nedopustivo.

Imamo Njemačku koja ima 20 mjesta, što predstavlja supremaciju, i sad bismo još trebali izabrati predsjednika Europske komisije iz Njemačke. To nije Europa jednakosti i takva Europa dovodi EU u pitanje – rekao je Kolakušić.

Ruža Tomašić, koja je u EP birana po treći put, ovaj put na listi Hrvatskih suverenista, usporedila je EU Ursule von der Leyen s Jugoslavijom.

“Odrastajući u socijalističkoj Jugoslaviji imala sam prilike čuti neke grandiozne ideje slične Vašima. Bratstvo i jedinstvo, politička integracija, zajednička vojska, veća radnička i ženska prava… Znamo kako je to završilo. Isto će završiti i Vaša vizija zato što građani to ne žele… Govorite o zajedništvu i jednakosti u Europi, a zaboravljate da su sve čelne funkcije EU institucija zaposjele stare članice i još predlažete preglasavanje u području vanjske i sigurnosne politike. Toliko o jednakosti! U govoru ste spomenuli temelje Europe u grčkoj filozofiji i rimskom pravu, ali kao demokršćanka propustili ste spomenuti kršćanstvo. Vaša Europa bježi od svojih korijena i zato je osuđena na propast”, zaključila je Tomašić na kraju govora.

Ursula von der Leyen u uvodnom je obraćanju plenarnoj sjednici Europskog parlamenta poručila da želi jaku Europu:

- Oni koji žele sa mnom jačati Europu, imat će u meni strastvenog borca. Međutim, oni koji žele razarati Europu, imat će u meni žestokog neprijatelja – rekla je. Glasanje se očekuje večeras u 18 sati, a objava rezultata oko 19:30 sati.

Od hrvatskih europarlamentaraca u raspravi s Ursulom von der Leyen sudjelovala je još i Dubravka Šuica (HDZ), koja je rekla da je važno da se dogodi proširenje Schengenske zone, u koju Hrvatska želi ući. Šuica je naglasila da joj je drago da žena kandidira za čelno mjesto Komisije.

- Nažalost, zbog nekih koji su se pravili veliki demokrati proces spitzenkandidata nije uspio. Imamo danas Vas kao kandidatkinju i drago mi je da je barem uspio princip da se poštuje relativna većina u parlamentu. I drago mi je što ste žena. Posebno me veseli Vaša najava borbe za ravnopravnost spolova… Želim i da se stvarno svi sjetimo zbog čega smo se udružili u ovaj savez, a to je mir, prosperitet i demokracija – zaključila je Šuica.

Pučani i liberali najavili su u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta da će podržati imenovanje Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije, Zeleni, krajnja ljevica i desnica su rekli da će glasati protiv dok će socijaldemokrati i konzervativci reformisti odluku donijeti kasnije tijekom dana.

Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika EPP-a i spitzenkandidat pučana koji nije prihvaćen, kazao je u raspravi nakon govora Ursule von der Leyen u Europskim parlamentu u Strasbourgu da će njegov klub podržati njenu kandidaturu.

„Ja i moj klub ćemo se boriti za to da Europa bude Europa koja služi ljudima. Našoj stranci je važan prodor u budućnost i to želimo s Ursulom von der Leyen“, rekao je Weber.

Iratxe Garcia, čelnica socijaldemokrata u EP-u je poručila kako je razočarana neuspjehom koncepta spitzenkandidata. Pozdravila je naglasak koji je von der Leyen stavila na prava mladih i nezaposlenih, kao i rodnu ravnopravnost u Komisiji. Iako je von der Leyen u govoru adresirala većinu zahtjeva koje je S&D postavio za davanje potpore, uključujući veće smanjenje emisije CO2, rodnu ravnopravnost, banku za klimu itd., Garcia je kazala kako će njen klub poslijepodne „odlučiti i razmisliti što je najbolje za Europu“.

Garcia je ipak kazala da S&D „ne želi institucionalnu krizu“ ali da „treba jamstva da će Europa moći postaviti temelje održivoj budućnosti za sve Europljane i za naš zajednički projekt“. Španjolska zastupnica, čiji je stranački kolega Josep Borrell predložen za šefa europske vanjske politike, sklonija je davanju podrške von der Leyen, za razliku od koalicijskog partnera CDU-a, njemačkih socijaldemokrata.

Dacian Ciolos, predsjednika kluba zastupnika Obnovimo Europu obećao je svoju podršku te je kazao da je njegov klub „spreman podržati“ von der Leyen.

„Očekujemo europsko vodstvo koje će biti realno. Europa nije samo birokracija, ona je ambicija građana“, poručio je Ciolos.

Philippe Lamberts je u ime Zelenih/Europa slobodnog saveza kritizirao von der Leyen da nije pokazala na koji će se način boriti protiv klimatskih promjena te da nije na adekvatan način adresirala pitanje migracija.

„Ne možemo stalno braniti naše granice kršeći temeljna ljudska prava, prava izbjeglica“, rekao je Lamberts.

Jorg Meuthen, iz njemačkog desničarskog AfD-a, zastupnik grupe Identitet i demokracija (ID) kazao je da von der Leyen kao ministrica „nije radila za dobrobit njemačkog naroda“.

„Obećavate još više centralizacije, oporezivanja, još više propisa iz Bruxellesa. Vi ste još u staroj kolotečini“, kazao je Meuthen i najavio da će njegova grupa glasati protiv nje.

Mainstream političke stranke su prošloga tjedna blokirale nastojanja ID-a i Europskih konzervativaca i reformista (ECR) da predsjedaju odborima, pa tako ni bivša poljska premijerka Beata Szydlo (ECR) nije uspjela doći na čelo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Zbog toga desne grupacije tvrde da se narušava d’Hondtova metoda raspodjele, a Raffaele Fitto (ECR) kazao je da ne zna hoće li podržati von der Leyen.

„Govorili ste o rodnoj ravnopravnosti, o tome da žena može postati predsjednica komisije. To kažete nakon što žena s puno glasova nije postala predsjednica odbora zbog nedemokratske odluke“, kazao je Fitto.

Raffaele Fitto je, u ime ECR-a zatražio „pojašnjenje“ u vezi mehanizma za vladavinu prava, o kojem je govorila von der Leyen te je kazao da je protiv toga. Von der Leyen u svome odgovoru predstavnicima klubova zastupnika nije odgovorila na Fittovo pitanje, kao ni na upit predstavnika Zelenih koji smatra da je von der Leyen preblaga u pogledu zaštite vladavine prava.

Martin Schirdewan, predsjednik kluba zastupnika GUE/NGL potvrdio je da neće podržati von der Leyen, jer ima „drugačiju viziju“ Europe od njegovog kluba zastupnika „Mi odbijamo nastavak politike štednje. Konačno moramo završiti s ovom krivom neoliberalnom politikom“, kazao je.

Nezavisni zastupnik i vodeći zagovornik brexita Nigel Farage je kazao da von der Leyen nastoji „preuzeti kontrolu nad svakim aspektom našeg života“

„Žele graditi centralizirani, nedemokratski oblik komunizma“, rekao je.

Europarlamentarci će danas u 18 glasati o prihvaćanju von der Leyen kao predsjednice Komisije, a bivšoj njemačkoj ministrici obrane potrebna je natpolovična podrška, odnosno 374 glasa da bi postala predsjednica Komisije. Pučani i Obnovimo Europu zajedno imaju 290 zastupnika, S&D 154, a ECR 62, dok na ostale grupacije, barem po službenim izjavama, ne može računati. Glasanje je, međutim, tajno pa je pitanje koliko će zastupnici biti podložni stranačkoj “stezi”. Ako parlament ne prihvati von der Leyen, Europsko vijeće u roku od 30 dana treba predložiti novog kandidata.

(vecernji.hr)

Tajne službe u SAD-u i Velikoj Britaniji prikupljaju ogromne količine podataka kako bi ušle u trag teroristima. I nisu nepogrešive: nedužni građani mogu im zapasti za oko i onda biti proglašeni “opasnima”.

Otkrića o američkom programu za uhođenje PRISM-u već tjedan dana uzrokuju komešanje u javnosti. Američki predsjednik Barack Obama je štetu pokušao popraviti uvjeravanjem građana da u američkoj tajnoj službi NSA-u (Nacionalan sigurnosna agencija) rade “Izuzetni profesionalci, kojima je zadaća čuvati sigurnost američkog naroda”, kako je izjavio u jednom televizijskom intervjuu. Obrada podataka koji preko PRISM-a pristižu u NSA međutim manje obavljaju djelatnici tajnih službi, već to puno više rade računala. I tako na popise sumnjivih osoba stižu ne samo teroristi nego i nedužni građani.

Da biste zapeli za oko tajnoj službi dovoljan je i susjed koji se bavi sumnjivim aktivnostima, kaže stručnjak za internet s portala netpolitik.org Markus Beckendhal. “Vaš mobitel se sigurno može često locirati u blizini vašeg susjeda, i tako automatski upadate u mrežu i sami postajete sumnjivi”. Čak i poklapanje određenih profila je sumnjivo. Na primjer: “Ako postoji negdje neki terorist koji je slučajno naručio iste knjige kao vi i ako je posjećivao iste internetske stranice”, objašnjava Beckedahl.

Više se ne prate ključne riječi nego međusobni odnosi i veze

Nakon napada od 11. rujna 2001. posebno su često pogrešno sumnjičeni znanstvenici koji su zbog posla redovito tražili informacije o arapskom svijetu. Od tada se nije samo izuzetno proširilo djelovanje tajnih službi, nego i njihove istražne metode. “Ljudi koji uistinu pripremaju neki teroristički napad, neće navoditi nikakva imena, baš kao ni ciljeve napada ili pojedine organizacije. Zbog toga istražitelji danas više ne prate tako intenzivno sadržaje, dakle što kaže osoba A osobi B. Oni više prate model komunikacije”, kaže stručnjak za tajne službe Wolfgang Krieger. Njihov su cilj isključivo veze između ljudi, na društvenim mrežama, preko bankovnih transfera ili mobitelima.

Dovoljno je da vas GPS otkrije u blizini osumnjičenih i onda i sami upadate u mrežu prisluškivanja.

U međuvremenu su NSA i britanska tajna služba GCHQ navodno uspjele obraditi velike količine podataka koje se mjere u eksabajtima. Jedan eksabajt je ekvivalent za milijardu gigabajta. Budući da pohranjivanje podatka postaje sve jeftinije, stručnjak za internet Markus Beckedahl polazi od toga da će dugoročno biti pohranjene ogromne količine podataka. A s rastom količine pohranjenih podataka raste i opasnost da će za pojedine osobe biti ustanovljene poveznice zbog kojih bi one mogle odgovarati sumnjivom profilu.

Zabrana ulaska u zemlju – SAD nije jedini

“No to primijetite tek kad više ne dobijete određenu tarifu za vaš mobitel, jer vas preko tog ponuđača ne mogu dobro prisluškivati, ili kad vam na primjer odbiju vizu za put u SAD, jer se nalazite na popisu onih kojima je ulaz u zemlju zabranjen, objašnjava Beckedahl. Svako malo se zrakoplovima kojima je cilj SAD odbija dozvola za slijetanje zbog toga što se jedan od putnika nalazi na popisu “No-fly-list”. Jedan od najpoznatijih takvih primjera je britanski pjevač Cat Stevens koji je prije više godina bio prešao na islam i preuzeo ime Yusuf Islam.

Ali i u Europi se događa da putnici na granici imaju neugodna iskustva, a da uopće ne znaju da su na nekom popisu sumnjivih osoba. “Poznajem ljude koji su u Njemačkoj sudjelovali u prosvjedima protiv transporta nuklearnog otpada i koje svaki put kad putuju u Englesku, na granici temeljito pregledavaju”, priča Markus Beckedahl. U ovom konkretnom slučaju razlog je taj što prosvjedi za zaštitu prirode u Velikoj Britaniji imaju gotovo status terorizma pa stoga postoji i međunarodna razmjena informacija o takvim aktivistima.

I Francuzi špijuniraju, zar ne?

Nakon Amerikanaca i Britanaca, i Francuzi su dobili svoj skandal sa prisluškivanjem. Ugledni list Le Monde izvještava kako francuska obavještajna služba koristi program za sveobuhvatan nadzor elektronskih komunikacija.

Francuska obavještajna služba za inostranstvo DGSE sistematski snima sve podatke o telefonskim razgovorima, upućenim e-mailovima i SMS porukama. Snimaju se i godinama čuvaju čak i podaci o vijestima i porukama na Facebooku i na Twitteru. U Francuskoj se podigla velika prašina zbog izvještaja o tome koji je objavljen u listu Le Monde.

Francuzi zapanjeni izvještajem lista Le Monde

Nakon skandala u SAD-u i u Velikoj Britaniji, čini se da se slične aktivnosti odvijaju i u ovoj zemlji. Le Monde tvrdi kako DGSE ima “pregled nad svim komunikacijama u Francuskoj”. Za razliku od slučaja sa britanskim špijunskim programom “Tempora”, nagledanje u Francuskoj se odvija bez ikakve pravne kontrole. Iz kabineta premijera Jean-Marca Ayraulta za sada nema nikakve reakcije na izvještaj Le Monda.

Poslanik vladajućih socijalista Jean-Jacques Urvoas, koji je inače u parlamentu zadužen za pitanja obavještajnih službi, izrazio je sumnju u istinitost izvještaja uglednog lista. On je rekao kako “fantazija i neistine” teško mogu da se spoje sa istinskim aktivnostima obavještajnih službi. Dodao je kako, prema njegovim saznanjima, tvrdnja kako se “snima sve” ne odgovara stvarnosti. Nema govora o tome da su Francuzi izloženi masivnom i trajnom nadgledanju koje se nalazi izvan svake kontrole.

Serveri u podrumu centrale DGSE-a

Novinari Le Monda se pozivaju na vlastite izvore u obavještajnoj službi, te na zvanične izvještaje predstavnika u organima vlasti. Oni tvrde da se snimaju svi podaci sa kompjutera u Francuskoj, kao i prenos podataka ka kompjuterima u inostranstvu. Uređaji i komjuteri koji služe za snimanje se nalaze u podrumu sjedišta obavještajne službe DGSE u Parizu. Ostali organi vlasti, poput službe za unutrašnju sigurnost DCRI ili carinske kontrole, mogu svaki dan da pogledaju šta je od snimljenih podataka relevantno za, naprimjer, borbu protiv organizovanog kriminala ili pranja novca.

Inače, otkriće američkog špijunskog programa “Prism”, a posebno izvještaji o prusluškivanju institucija EU i nacionalnih ambasada u Vašingtonu, izazvali su u Francuskoj talas nezadovoljstva građana. Predsjednik Francois Hollande je čak razmatrao odgađanje početka pregovora o slobodnoj trgovini između SAD i EU, ukoliko se ne dobiju garancije iz Vašingtona da će sve akcije prisluškivanja biti obustavljene.

Europarlament izglasao rezoluciju kojom pozivaju SAD na red zbog špijunaže, klub Ruže Tomašić glasao protiv. Hrvati su za špijuniranje u Europi.

‘Kada se nešto tiče Hrvatske, ja imam samo svoje mišljenje i glasujem samostalno, kada se ne spominje Hrvatska dogovor je da glasamo kao klub.’

Glasujući u Europskom parlamentu o pitanju koje posljednjih mjesec dana potresa svijet, američkom prisluškivanju europskih građana i institucija, Ruža Tomašić je jedina bila protiv rezolucije kojom se proziva Amerikance za nelegalnosti.

U razgovoru za Dnevno.hr pojasnila je takav svoj stav: ‘Kada se nešto tiče Hrvatske, ja imam samo svoje mišljenje i glasujem samostalno, kada se ne spominje Hrvatska dogovor je da glasamo kao klub.’

Podsjetimo, nedavno je Snowden dao dokaze da je američka tajna služba NSA dugo vremena prisluškivala europske državljane i institucije, najviše Njemačku ( u samo jednom danu provjeravano je 60 milijuna njemačkih poziva). Sve europske institucije su žestoko reagirale, a Europska Komisija čak je prijetila prekidom trgovinskih pregovora sa SAD-om .

Zbog toga, Europski Parlament odnosno nekoliko klubova u njemu, zatražili su da se izglasa Rezolucija kojom bi se od Amerikanaca tražilo objašnjenje za špijunažu, ali i potaknulo europske institucije da bolje srede zakone i uredbe koje se tiču obavještajnog nadzora.
 

 
 
(dw.de, dnevno.hr/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14573"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]