Rusija i jedan od najvećih uvoznika njihovog oružja, Indija, odlučili su koristiti svoje nacionalne valute u trgovini oružjem kako bi se spriječile moguće američke sankcije, navodi Bloomberg

Moskva i New Delhi posljednjih su mjeseci pojačali trgovinu oružjem, a Rusija je prodala podmornice, brodove, tenkove i borbene zrakoplove svojim indijskim partnerima i namjeravala ih opskrbljivati sustavima protuzračne obrane S-400.

Indijska nabava raketnog sustava S-400s, s ugovorom vrijednim više od 5 milijardi dolara, izazvala je bijes SAD-a, jednog od svojih najvećih trgovinskih partnera Indije, koji je upozorio Indiju na moguće posljedice tog poteza.

Novi način plaćanja kroz rublju i rupiju, dogovoren je između središnjih banaka Rusije i Indije, može izbjeći prijetnju sankcijama Washingtona.

To bi omogućilo Indiji da izvrši prvu uplatu za dva ratna broda koje je izgradila Rusija, kazao je Bloomberg navodeći izvore.

Nije jasno o kojim plovilima se radi, ali prošle godine su dvije strane potpisale ugovor za četiri ruske raketne fregate za indijsku ratnu mornaricu, od kojih se dvije grade u ruskoj Kaliningradskoj regiji.

Više milijardi dolara indijskih sporazuma s Rusijom moglo staviti Indiju u opasnost da im Washington proglasi sankcije preko Zakona o sankcioniranju Američkih protivnika (CAATSA).

Zakonom su predviđene kazne protiv subjekata u SAD-u koje vrše transakcije sa ruskim tvrtkama u sektoru obrane, rekao je glavni službeni izvoznik oružja Rosoboronexport.

New Delhi nije jedini koji je spreman kupiti rusko oružje pod rizikom od američkih kaznenih mjera.

Washingtonski saveznik NATO-a Turska se suprotstavila prijetnjama američkih sankcija, kupnjom ruskog sustava zračne obrane S-400.

Ankara je već primila nekoliko serija komponenti S-400, a posljednji zrakoplov s dijelovima sletio je u ponedjeljak u Tursku.

Dok je Pentagon do sada šutio po tom pitanju, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan vjeruje da će se SAD suzdržati od pogađanja Ankare sankcijama jer je predsjednik Trump “ovlašten odustati ili odgoditi CAATSA zakon”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Bilateralni ugovor o deviznom ‘swapu’ vrijedan 28,81 milijardi dolara zaključen je između Kine i Indonezije, priopćila je u ponedjeljak središnja banka Kine

Prema Narodnoj banci Kine (PBOC), trogodišnji ugovor ima za cilj olakšavanje bilateralne trgovine, jačanje međusobnih investicija i održavanje stabilnosti financijskog tržišta.

Navodno će dopustiti partnerima da razmijene ukupno 200 milijardi juana za 440 bilijuna indonezijske rupije, i obrnuto – bez ovisnosti o dolaru.

Sporazum je potpisan na godišnjem sastanku čelnika APEC-a, i dolazi kao produžetak prethodno zapečaćenog ugovora i udvostručuje iznos nacionalne valute razmijenjen između središnjih banaka dviju zemalja.

“Sporazum odražava jačanje monetarne suradnje između banke Indonezije i PBOC, a istodobno pokazuje i predanost dviju središnjih banaka za očuvanje financijske stabilnosti uslijed neprekidne neizvjesnosti na svjetskom financijskom tržištu” – izjavio je guverner banke Indonezija Perry Warjiyo.

Valutni “swap” je ekonomski alat koji omogućuje da dvije institucije razmijene plaćanja ili zajmove s partnerima koji posuđuju isti iznos u međusobnim valutama i obavljaju trgovinu koristeći te valute.

Mjera može pomoći ovim zemljama da suzbiju pritisak indonezijskog tečaja prema američkom dolaru i da ga se potencijalno riješi.

Prošlog mjeseca, središnja banka Kine potpisala je sličan sporazum sa Bankom Japana. Neprekidni trgovinski sporovi s Washingtonom prisilili su Peking da posljednjih mjeseci okrene leđa zelenom petrodolaru.

Uklanjanje uloge dolara u trgovini postao je uobičajeni trend diljem svijeta tijekom protekle godine.

U kolovozu su Katar i Turska potpisali ugovor o deviznom swapu kako bi potaknuli likvidnost i pružili financijsku stabilnost zbog neprijateljske američke politike prema Ankari, te ekonomske blokade Dohe koju vodi američki saveznik Saudijska Arabija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nacionalna banka Indije (IRB) počela je rasprodaju državnih obveznica američke riznice, pridruživši se nekolicini zemalja koje su počele rasprodavati američki dug radi jačanja domaćih gospodarstava

Udio Indije u državnom dugu SAD-a postupno je smanjen sa 157 milijardi dolara u ožujku na 140 milijardi dolara krajem kolovoza, prema najnovijem izvješću američke državne riznice.

IRB je trebao prodati američke obveznice na tržištu kako bi zaustavio strmo klizanje svoje valute, rupije.

Nacionalna banka je od travnja prodala i strane devize u vrijednosti od 18,6 milijardi dolara, kako bi učvrstila vrijednost rupije.

Inozemni portfeljni ulagači (FPI) su od travnja povukli više od 10 milijardi dolara svojih ulaganja sa indijskog tržišta. To je rezultiralo da rupija izgubi više od 10 posto vrijednosti u odnosu na dolar.

“Ako novčani tokovi FPI-a ne ožive usred trgovinskog rata u SAD-u, IRB će morati prodati još 10 do 15 milijardi dolara američkih obveznica do ožujka” – rekla je banka Bank of America Merrill Lynch.

Prema njezinom izvješću, moglo bi doći do većeg pritiska na središnju banku Indije za prodaju američkih obveznica kako bi se zadovoljila potražnja za dolarima.

Stručnjaci kažu kako bi IRB mogla koristiti dio prihoda od prodaje američkih obveznica kako bi kupila zlato. Statistika je pokazala da su zalihe zlata u kolovozu porasle na 18,64 milijuna unci sa 18,01 milijuna unci u ožujku 2018. godine.

Likvidiranje suverenih obveznica SAD-a nedavno je postao trend među glavnim vlasnicima američkih obveznica.

Najnoviji podaci pokazali su da je Rusija rasprodala gotovo sve svoje udjele u američkom dugu, smanjivši ih za 84 posto tijekom 2018. godine. Udio turskih američkih obveznica pao je za 42 posto u prvoj polovici ove godine.

Japan i Kina, najveći vlasnici američkih vrijednosnica, također su smanjili svoje udjele u kolovozu. Tokio je smanjio udjele na 1,029 trilijuna dolara, najniže od listopada 2011. godine. Pekinške američke obveznice su pale na 1,165 trilijuna dolara, sa 1,71 trilijuna dolara u srpnju, što predstavlja treći uzastopni mjesec pada.

NoviSvjetskiPoredak.com