Afera “Meso” trese hrvatsku nakon smrti jedne osobe. Meso se na ovaj način uvozi od samostalnosti već 20 godina

Nakon što su četiri dana čekali laboratorijske nalaze i rezultate provedenog inspekcijskog nadzora mesa u deset odobrenih objekata koji opskrbljuju trgovačke lance, Ministarstvo poljoprivrede jučer je objavilo listu rezultata nadzora

Uz salmonelu u distributivnim centrima četiriju lanaca, o čemu je javnost već obaviještena, novost je nalaz katastrofalnih higijenskih uvjeta u kojima se manipuliralo mesom, kao i velika količina zaplijenjenog i uništenog mesa samo na jednoj lokaciji.

Naime, u Petasonu iz Solina, koji proizvode svoje tvrtke distribuira trgovačkim lancima Tommy, Ribola i Studenac te ugostiteljskim objektima, pronađeno je čak 41,8 tona mesa koje nije bilo pravilno deklarirano, bez sljedivosti ili je zamrzavano pa odmrzavano, piše Jutarnji.hr.

- Nema, niti je bilo, ikakvog straha od zaraze tim mesom, niti je ono ikad trebalo dospjeti na stolove potrošača. Mi smo, zahvaljujući našim samokontrolama, imali saznanja o tomu da je mesu istekao rok trajanja, ali ga nismo odmah mogli ukloniti već smo to činili sukcesivno, o čemu imam i dokumentaciju. Naime, meso smo postupno odvozili u “Agroproteinku” na spaljivanje. Riječ je o 0,6 posto količine svježeg mesa koju utržimo – rekao je novinarima vlasnik Petasona Zdravko Plazonić.

Razljutili trgovce

Iako je gotovo cijeli tjedan bilo raznih neslužbenih informacija oko nekih centara za koje se pretpostavljalo da bi mogli biti na vrhu top-liste nepravilnosti, rezultati su pokazali da u najvećim i najproduktivnijim lancima nisu uočene veće nepravilnosti.

Stoga je izvješće koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede o inspekcijskom nadzoru nad svim većim lancima razljutilo njihove uprave. Razgovarajući s odgovornim osobama iz većine kontroliranih lanaca, doznajemo kako smatraju da je nekorektno od resornoga Ministarstva da se izvješće objavilo izvan radnog vremena i bez obavijesti direktno uključenim trgovinama. Bez obzira na to jesu li ili nisu prošli inspekciju, smatraju da su trebali biti informirani o nalazima.

- Činjenica je da smo maksimalno sudjelovali i dali sve od sebe kako bi bili na raspolaganju nadležnim institucijama, stoga smatramo da su se i oni trebali postaviti fer i korektno. Nitko nije rekao da to znači skrivanje od javnosti, ali trebali smo biti obaviješteni – rekli su nam u jednom trgovačkom lancu.

Ciljani centri

Podsjetimo, inspektori su proveli nadzor u deset objekata koji opskrbljuju trgovačke lance: Kaufland, Spar, Metro, Lidl, Billa, MI Braća Pivac, PPK Karlovačka mesna industrija, Konzum, Petason i Plodine. Inspekcija je provedena u objektima koji su odobreni za proizvodnju ili skladištenje hrane životinjskog podrijetla ili u registriranim maloprodajnim objektima koji prodaju neupakirano meso.

“Veterinarska inspekcija obavila je nadzor s ciljem utvrđivanja pridržavaju li se subjekti u poslovanju s hranom pravila. Provjeravala je opremu i infrastrukturu objekata, održavanje higijene u objektima, sustav samokontrola temeljen na načelima HACCP-a te označavanje i sljedivost proizvoda.

Kod slučajeva kada subjekti nisu pristupili smrzavanju mesa peradi bez nepotrebne odgode te nisu osigurali dokaz da je sirovina za smrznuto meso bila svježa, kao i u slučajevima kada je zatečenoj robi u skladištu istekao rok trajanja ili za hranu nije osigurana sljedivost, hrana je neškodljivo uklonjena”, navodi se u priopćenju.

Svi dobili prijave

U svih deset subjekata u poslovanju hranom uočena je neka vrsta nesukladnosti. Ukupno je utvrđeno 42,7 tona mesa s istekom roka trajanja ili bez propisane dokumentacije o sljedivosti ili je, pak, smrznuto pred sam kraj roka trajanja, i to je meso odmah neškodljivo uklonjeno.

Dosad je naređen povrat i opoziv za ukupno 9,5 tona mesa. U određenom broju objekata službene su kontrole još u tijeku. Temeljem inspekcijskih nalaza i rezultata laboratorijskih pretraga nadležni inspektori izdat će rješenja i podnijeti optužne prijedloge prema Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima, Zakonu o hrani i Zakonu o veterinarstvu za svih deset objekata.
 
(jutarnji.hr)

Njemački ministar prehrane i poljoprivrede Schmidt se zalaže da se ukine odredba preporučenog roka trajanja na proizvodima. To zapravo nije rok upotrebe, a Nijemci ionako bacaju u smeće prave planine – posve dobre hrane

Svaki od oko 80 milijuna građana Njemačke godišnje baci 82 kilograma živežnih namirnica u smeće – dakle više od šest i pol milijuna tona! U pravilu, tek malo od toga je doista pokvareno i prošao im je rok uporabe, odnosno trajanja nakon kojeg ti proizvodi mogu biti i opasni po zdravlje potrošača.

Češt je, dakle, slučaj da u smeću završe proizvodi kojima je tek istekao rok koji je označen kao “preporučen rok uporabe”. To je zapravo prilično elastičan pojam: do tog datuma proizvođač tek jamči da će proizvod imati osobine kojeg bi taj proizvod trebao imati što se tiče okusa, mirisa, boje, konzistencije i hranjive vrijednosti. Nakon tog datuma je vrlo vjerojatno da će taj proizvod zadržati ta svojstva i još će možda dugo proći dok se proizvod doista ne pokvari.

Pokazalo se kako su proizvođači prilično “štedljivi” u tim, preporučenim datumima. Jer ako potrošač baci jedan proizvod dok je možda još dobar, najvjerojatnije će nakon toga jednostavno kupiti – novi. Rezultat je navedena gomila bačene hrane i to je njemačkog ministra navelo na to da pokrene inicijativu o ukidanju oznake “preporučenog roka uporabe”: “Mi masovno bacamo dobre namirnice zato jer su proizvođači postavili prevelike sigurnosne razmake do roka kad se proizvod kvari”, izjavio je ministar Christian Schmidt za medijsku skupinu Funke.

Čip na pakiranju jogurta

Takav preporučen rok uporabe je u Njemačkoj uveden još prije više od trideset godina i tek u rijetkim slučajevima on doista ima smisla. Osobito kod nekih pekarskih proizvoda poput krekera ili dvopeka će oni možda biti jestivi i godinama, ali možda više neće biti prhki kakvi su bili nakon što su napustili tvornicu. Kod nekih proizvoda “preporučen rok” jedva da ima smisla: podmorski arheolozi su našli i amfore iz antičkog doba sa vinom ili maslinovim uljem. To naravno nije bila baš neka poslastica, ali nije bilo niti otrovno. Kod nekih proizvoda gdje je to doista potpuno besmisleno – poput šećera ili soli, “preporučen rok” je već i ukinut.

Ministar Schmidt koji je na čelu ministarstva čije je puno ime Ministarstvo za prehranu i poljoprivredu i u čijem sastavu je i nezavisni Ured za zaštitu potrošača i sigurnost prehrane, naravno da ne želi time njemačkim potrošačima nametati proizvode koji bi bili štetni ili pokvareni.

On se zalaže da se takve oznake o trajnosti proizvoda zamijene “inteligentnim pakiranjima” kakva su već odavno dostupna: “U pakiranja kao što su čaše za jogurt može se ugraditi čip”, objašnjava ministar. Taj čip može mjeriti kako se sadržaj proizvoda mijenja iz dana u dan. Može se, na primjer, postaviti skala boje od zelenog do crvenog i svaki potrošač može sam odlučiti do koje nijanse želi još konzumirati taj proizvod.

Ne samo etičko, već i pitanje novca

Isto tako i kod pakiranog mesa proizvođači eksperimentiraju s naljepnicama koje mijenjaju boju ako se u proizvodu javljaju kemijski spojevi koji ukazuju na to da je meso pokvareno. Već po boji te naljepnice potrošač može vidjeti da li to meso može u lonac ili mora u smeće bez i da ga otvori. I samo njemačko ministarstvo pomaže istraživanje takvih inteligentnih pakiranja, a prvi rezultati tog istraživanja bi trebali biti predstavljeni za tri godine.

Pojam preporučenog roka upotrebe je preuzet i u čitavoj Europskoj uniji, ali njemački ministar tvrdi kako se i na europskoj razini širi svijest o tome da naše društvo jednostavno previše dobre hrane baca u smeće. To nije samo etičko pitanje s obzirom na milijune ljudi koji gladuju na našem planetu, nego to sasvim konkretno i nas “lupa po džepu”.

Prema rezultatima jedne studije Sveučilišta iz Stuttgarta iz 2012. godine Nijemci godišnje u smeće bace tako hranu u vrijednosti od 16,6 do 21,6 milijardi eura. To onda znači i da svaki građanin Njemačke svake godine u smeće baci od 200 do 260 eura u obliku hrane koju je najvjerojatnije još mogao pojesti.
 
(dw.de/uredio:NSP)


Napredak je brži negoli ikad u povijesti, a tome je “pomogla” kriza .Sve više ljudi počinju shvaćati da popularna znanost zapravo ide u krivom smjeru i da postaje “loša znanost”! Glad u svijetu još nije riješena, slobodna energija postoji, ali se ne želi se koristiti

Očito je da “blagostanje” kojem znanost teži je zapravo lažno blagostanje u korist elite, ali pogledajmo što nas čeka u budućnosti…

Kontroverzno, no ipak logično, pokazalo se da do najvećih otkrića dolazi nakon velikih kriza. U američkom je građanskom ratu željeznica doživjela procvat koji je nakon tog rata kulminirao spajanjem dviju američkih obala.

Općenito, ratovi su donijeli značajan napredak u razvoju raznih tehnologija koje su kasnije korištene u mirnodopska vremena. Ekonomske, pak, krize tjeraju čovječanstvo na izume koji će donijeti nove prihode, štedjeti i bolje iskorištavati resurse…

Nikad nije bilo više ideja pretočenih u konkretne izume, jer živimo u vremenu iznimnog napretka tehnologije. Kako će svijet izgledati sutra, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti. No može se nabrojiti koji će izumi doista doživjeti primjenu, nadamo se ne uvijek komercijalnu. Recimo, jedna od ideja koja je danas praktično već u upotrebi jest virtualna stvarnost.

Ta tehnologija replicira okolinu u kojoj je moguće simulirati fizičku prisutnost u nekim stvarnim ili izmišljenim mjestima, ali i omogućiti korisniku interakciju u tako umjetno stvorenu svijetu, i to uključujući vid, sluh, dodir, miris i okus.

Hologrami se već naveliko koriste u različite svrhe pa su danas kompanije kojima se procjenjuje najveći potencijal upravo one iz područja razvijanja virtualne realnosti. Da je Japan umjesto Katara dobio organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu, vjerojatno bismo gledali utakmice kao da smo na licu mjesta – putem holograma. No, zato smo na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Brazilu vidjeli budućnost koja je već ovdje. Početni udarac na utakmici otvaranja između brazilske i naše reprezentacije izveo je jedan paraplegičar koji se nalazio upravo u eksoskeletonu, “odijelu” koje očito može zaobići tjelesna ograničenja i kod tako teških bolesnika.

Sasvim je sigurno da takve bolesnike čeka jedna druga budućnost, i to vrlo uskoro. Iako je autoindustrija u dosta dubokoj i sada već poduljoj krizi, ipak dosta novotarija dolazi upravo odande. Prije svega, treba reći kako u toj industriji ništa više neće biti kao prije jer najvažnija dostignuća ne dolaze više iz nekadašnjeg centra svjetske autoindustrije, Detroita, već iz Silicijske doline. Najdalje je u razvoju bespilotnog automobila došao upravo Google iako ga u stopu prate proizvođači konvencionalnih automobila poput Audija kojima više nije strano pojaviti se u podjednakom svjetlu na lasvegaškom CES-u, najvećoj izložbi potrošačke elektronike u svijetu kao i na tradicionalnom salonu automobila u Ženevi.

Jedan čovjek iz Silicijske doline pogotovo je zastupljen u novitetima. Elon Musk ne samo da je postavio Teslu kao mjernu vrijednost za automobil potpuno pogonjen električnom energijom nego je dokazao i kako nositelj napretka u svemirskim letovima ne mora uvijek biti NASA ni kakva velika država.

U ne tako dalekoj budućnosti očekuje se da će njegov koncept Hyperloop biti pretočen u stvarnost, dio koje će biti scene čak iz nedavno snimljenih znanstveno-fantastičnih filmova. Pitanje je samo na koje će točno gorivo ići automobil budućnosti te tko će njime upravljati. Ako uopće itko i bude upravljao.

Medicina je još jedno područje koje donosi brojne nove ideje i izume. Da čovjek bez nogu može do Olimpijskih igara u sprintu, dokazao je Oscar Pistorius, eksoskeleton smo spomenuli, no područje liječenja ono je u kojem će čovječanstvo ostvariti možda i ponajveći napredak.

Manipulacija genima postavila je pitanje je li moralno “dizajnirati” bebe. U svijetu već postoje neke klinike koje zainteresiranima nude uslugu da roditeljima, ako već ne žele “naručiti” osobine za svoje dijete, “pročitaju” kakvo će im ono biti, od čega bi moglo bolovati, čemu bi moglo biti sklono… No, ako uspije plan o povezivanju živaca u leđnoj moždini, to ne znači samo “presađivanje” glave već nitko nakon teških nesreća neće biti paraliziran do kraja života.

Zaista, ako ste mislili da je ono što ste gledali u Zvjezdanim stazama tek plod briljantna uma Genea Roddenberryja, ozbiljno ste se prevarili.

10 izuma koji će u doglednoj budćnosti promijeniti život na Zemlji

1. Već sljedeće godine pokušat će presaditi ljudsku glavu

Dr. Sergio Canavero, talijanski neurokirurg, vjeruje da će doista ubrzo moći presaditi ljudsku glavu na drugo tijelo. Stvar je u povezivanju živaca u leđnoj moždini. “Frankenstein” iz susjedne nam države tvrdi kako je to moguće postići novom smjesom, polietilen glikolom, koja može pomoći rastu živaca leđne moždine. No, dosad takav eksperiment na životinjama nije uspio.

2. Talog popijene kave pretvoren u biogorivo davat će jeftinu energiju

Samo u Londonu svake godine ostane 200.000 tona taloga popijene kave. No, taj talog ne mora se baciti, već se doista može pretvoriti u energiju. Tako kaže engleski poduzetnik Arthur Kay, a ni veliki Nescafe nije daleko. I jedni i drugi prepoznali su visoku toplinsku iskoristivost taloga bilo skuhane bilo instant-kave koja se može pretvoriti u biogorivo.

3. Crispar – stanice dizajnirane kako bi uništile bolesti i infekcije

Genetičke modifikacije kontroverzne su, no izgleda ipak neizbježne. I dok se pitanja postavljaju treba li to raditi na ljudskom tijelu radi pukog produljivanja života, kad je riječ o eliminaciji bolesti, razmišljanja su drukčija. Crispar su modificirane stanice koje “ciljaju” nezdrave DNK sekvencije eliminirajući na taj način bolesti i infekcije, kamo spadaju i HIV pa čak i karcinomi.

4. Hyperloop je Muskova ideja koja je zaintrigirala mnoge

Jedan od trenutačno najpopularnijih koncepata zbog kojih se pokreće na desetke startupova svakako jest Hyperloop. Ova u pravom smislu vizija Elona Muska, šefa Tesle, u potpunosti preoblikuje civilni transport. Riječ je o cijevi u kojoj je vakuum kroz koji se vlakovi mogu kretati puno brže – čak do tisuću kilometara na sat. Uskoro će početi i testiranje koncepta.

5. Opet taj Musk – satelitska mreža koja će internet omogućiti svima 

Svi govore o internetu za sve, a samo jedan čovjek ima suvislu ideju kako internet doista omogućiti baš svakome. Opet je to Elon Musk, a smislio je kako bi iznad Zemlje morala lebdjeti mreža satelita putem koje će internet biti dostupan u svakom kutku planeta. Satelita bi bilo četiri tisuće, a da se Musk ne šali, govori i činjenica kako je isplanirao lansiranje prvog satelita 2016. godine.

6. Naljepnice na hrani davat će informacije o roku trajanja

Provjerite i sami koliko hrane bacate u jednom mjesecu pa razmislite zašto to činite. Rok trajanja je obično glavni razlog, ali upitno je i je li datum označen na etiketi doista prava informacija. Bump Mark zove se izum koji će dati maksimalno točan podatak o tome jer će se kod te naljepnice, koja je prvo bila osmišljena za slijepe, mijenjati osjećaj na dodir kako hrana bude starjela.

7. Mislite da se tetovaža ne može skinuti? Može! I to čak vrlo jeftino

Čini se kako nemali broj ljudi u nekom trenutku svog života ipak zažali za tetovažom koju je dao napraviti u nekom (ludom?) trenutku u mladosti. Kako je skinuti? Skupim laserom? No, američki student Alec Falkenham tvrdi da je osmislio bezbolan i brz način – kremom. Kada se utrlja u kožu, ta će krema dati bijelim krvnim zrncima lijek koji će iz kože istisnuti tintu.

8. Jeftin vodik konačno bi mogao pokretati automobile

Osnovne su prepreke šireg korištenja vodika cijena njegova dobivanja te njegovo skladištenje. Znanstvenici s britanskog STFC-a pronašli su način kako da vodik dobiju iz amonijaka. Amonijak se lako skladišti, nije preskup, nisu potrebni spremnici pod visokim tlakom, a tek dvije litre dale bi dovoljno vodika za jednodnevno korištenje prosječnog obiteljskog automobila.

9. Zaboravite kanadere, požare ćemo uskoro gasiti zvukom

S velikim požarima nažalost smo itekako upoznati kao i s metodama njihova gašenja. Istraživači sveučilišta George Mason izumili su originalan način kako gasiti požar efikasno i puno jednostavnije – zvukom. Kako su zvuk zapravo valovi, on se tako može iskoristiti da uskovitla zrak oko vatre i tako joj prekine dovod kisika.

10. Četverodnevni radni tjedan znači i više obavljena posla

Noćna mora poslodavaca pokazala se puno boljim rješenjem od povećanja broja radnih sati. Više studija pokazalo je kako se s manje vremena namijenjenog za rad manje izostaje s posla, a u najviše slučajeva čak i raste produktivnost. Kraći radni tjedan također stimulira zaposlenike da ostanu dulje vezani uz istu tvrtku.
 
(vecernji.hr/uredio:nsp)

Konzum je u posljednje vrijeme na udaru potrošača koji su počeli shvaćati kako ih se svakodnevno i to na onim najosnovnijim namirnicama – doslovno krade!

Čini se kako su hrvatski potrošači postali svjesniji proizvođača i njihovih trikova kojima se služe kako bismo posegnuli upravo za proizvodom koji se nalazi na njihovim policama. Sudeći po sve učestalijim primjedbama naših čitatelja – kupaca, čini se kako je šutnja potrošača prekinuta i kako su kupci postali svjesniji svojih prava.

Tako se ne može ne primijetiti kako je Konzum podložan sve češćim kritikama, od onih da prodaju lažne proizvode pa sve do toga kako se kupce naočigled, potkrada.

1. KRADU NAS NA BLAGAJNI

Na društvenim mrežama osvanula je fotografija računa iz poslovnice Konzuma iz Poreča gdje je kupac je kupio kruh, sirni namaz, sir gaudu i pureću šunku. Sastojci dostojanstveni pravog sendviča, no ono što je tek kasnije primjetio je cijena koju je platio.. Cijena 188 grama pureće šunke delux iznosila je 11,28 kuna, dok je na računu ta ista svota 14,85 kuna!

2. CIJENE SE OD KONZUMA DO KONZUMA ITEKAKO RAZLIKUJU, VARAJU NA POPUSTIMA

Drugi problem su svakako lažni popusti ili još bolje – popusti koje na blagajni na kraju, ne možete ostvariti.

”Ne bi li cijene u svim konzum prodavaonicama trebale biti iste????? Cijene u Primoštenskom konzumu su odvratne, a da ne pričam o tome kako su izložene cijene totalno različite od one kad dođeš na kasu!!! Danas kupujem rižu, pola kile, za koju piše da dođe 18.99, a na kasi mi naplati 30.99!! Sramota!!!!!!!”, najnoviji je komentar na društvenim mrežama, a ovo je samo jedan od problema s kojima se susreću potrošači.

”Baš sam se razveselila ovom popustu na igračke, koji na kraju nisam uspjela realizirati iz razloga što na blagajni ne prolazi??? Radi se o poslovnici u Virovitici i igrački Fisher Price. Lijepo bi molila za objašnjenje, budući da sam izgubila vrijeme i živce te izašla iz trgovine bez proizvoda. Napominjem da izabrani proizvod nije bio već na nekoj akciji i da je prodavačica pokušala nekoliko puta iskoristit kupon te je bezuspješno pokušala i na drugim igračkama Fisher P. Ljubazno se ispričala uz objašnjenje da “gore” danas nema nikoga pa mi ne može pomoći”, napisala je jedna građanka.

3. PROIZVODI KOJIMA JE ISTEKAO ROK TRAJANJA

Vrlo često na artiklima, posebno kada je riječ o mesnim proizvodima, nije vidljiv rok trajanja, a najnoviji slučaj proizvoda kojem je istekao rok trajanja javio se u zagrebačkom Konzumu u Importane centru.

”Danas sam kupila Cekin pileće meso u vašem dućanu u Importane centru. Meso je bilo pokvareno, rok označen na etiketi je bio 30.6.2015. Vratila sam se u dućan vratit meso koje je bilo zamotano u Konzumovu vrećicu jer je meso nevjerojatno smrdilo, kada sam rekla da je meso pokvareno prodavačica me samo pitala dali želim povrat novaca ili drugo meso ma što sam ja rekla da želim povrat novaca jer ako je ovo meso pokvareno mogu tako biti sva. Prodavačica mi je samo dala novce bez isprike bez mog računa s kojim sam došla i bez vrećice koju sam sama platila, 3 prodavačice su bile prisutne i sve su se ponašale kao da je to uredu imat pokvareno meso u dućanu! To je krajnje bezobrazno ponašanje!”, komentar je ogorčene građanke.

4. PROIZVODI SVE SKUPLJI

Čini se kako dolazak konkurencije, Konzumovim trgovinama nije bio poticaj za smanjenje cijena kako bi naposljetku, svoje kupce ipak zadržali na svojoj adresi…

”U Makarskoj u Superkonzumu sve cijene dignute 15-20%. Neki proizvodi se prodaju na “akciji” I tako će vjerojatno ostati preko zime. Dižete cijene potajice tokom čitave godine i mislite da se ne primjećuje. Živio LIDL!!”, komentar je

5. PROIZVODI SUMNJIVE KVALITETE I PORIJEKLA

Nije prvi put da se potrošači žale na zemlju porijekla ili sastav proizvoda. Od crva u LEDO proizvodima i zamrznutih morskih plodova koji izgledaju svakako samo ne ”morski” i s Jadrana, samo su dio Konzumovog asortimana koji zgražava sve veći broj kupaca.

“Račići s gastro odjela su ostaci ribe ulijepljeni bjelanjkom uz dodanu aromu račića. 84 kune kila. I to naravno čovjek sazna nakon što pročita deklaraciju, prodavačici nije dvojila oko toga da su to pravi”, iskustvo je jednog od kupaca, a njegovo iskustvo očito dijeli sve veći broj potrošača.

Koliko Konzum svakodnevno staje svojim kupcima na žulj dokazuje činjenica kako su njihovi dućani sve prazniji jer sjetimo se, nekada se u redu na blagajni čekalo i pola sata dok danas, čekate maksimalno desetak minuta.Prazni trgovački prostori ovog hrvatskog supermarketa sugeriraju ljutnju i ogorčenost kupaca, ali i manjak kvalitete proizvoda koji svakim danom, kupcima postaje sve važniji.
 
(zagreb.info/uredio:nsp)

Jeste li se ikada zapitali zašto su tako skupe kokice u kinu, boca vode u trgovinama u zračnoj luci ili zašto nam se čini da su u nekim supermarketima mlijeko i jaja gotovo skriveni. Ove, ali i neke druge stvari koje susrećemo svakodnevno, a o kojima nismo previše razmišljali, bit će vam manje čudne nakon što pročitate tekst u nastavku

Trgovačkih “caka” je mnogo, a mi vam donosimo šest neobičnih situacija koje su vam sigurno dobro poznate i koje vas znaju jako iznervirati.

Police s mlijekom na kraju trgovine

Police i hladnjaci s mlijekom i jajima smješteni na kraju trgovine vrlo su uobičajeni. Tako osmišljenom strategijom slaganja velikih šoping centara kupce se tjera da prođu pored mnoštva polica i bezbroj proizvoda te da posegnu i za ponekim kojeg nisu namjeravali staviti u košaricu. No, to nije jedini razlog zašto su namirnice koja trebamo gotovo svakodnevno “skrivene” na kraju trgovine.

Drugi razlog, mnogo je praktičniji. Naime, paketi s mlijekom koji se prodaju u velikim količinama su veliki i teški. Navodno su u mnogim trgovinama smješteni na ne lako dostupnim mjestima kupcima jer su te pozicije dostupne dostavnim vozilima. Na taj način trgovci smanjuju svoje troškove, a u konačnici onda i cijenu proizvoda.

Voda koja se prodaje ko zlato

Nova sigurnosna pravila u zračnim lukama, koja su uslijedila nakon terorističkih napada, ograničavaju količinu tekućine koju putnik može ponijeti sa sobom u zrakoplov. No, ta pravila ne ograničavaju unos tekućine koju putnici kupuju u trgovinama na aerodromu, a koja se nalaze nakon točke na kojoj se obavlja detaljni pregled putnika. Te su mjere prisilili brojne putnike diljem svijeta da jako skupo plaćaju vodu bez koje ne mogu tijekom leta. Putnici nemaju izbora, a u istoj poziciji su, tvrde i trgovci, i oni sami.

Trgovine u zračnim lukama su male i ograničenih kapaciteta. Dostava je komplicirana zbog ograničenog vremena u kojma se može provoditi, ali i činjenice da sva roba mora proći skeniranje. Sve to, naravno, iziskuje vrijeme ali i troškove, objasnio je jedan od trgovaca za Wall Street Journal prenosi Time.

Zašto su svježi pilići skuplji od pečenih?

Veliki trgovački centri prodaju gotove, pečene piliće čija je cijena u pravilu niža od onih sirovih, friških. S obzirom da postupak pečenja traje i košta, postavlja se pitanje zašto je onda pile pripremljeno za jelo jeftinije od onog kojeg kod kuće moramo kuhati.

Prema nekim tumačenjima trgovci na pečenim pilićima ne zarađuju ili čak gube, ali ih imaju jer kupci koji dođu po ručak inače ne bi ušli u trgovinu taj dan i nešto kupili. Druga pretpostavka je da ih prodaju po povoljnim cijenama onda kada je velika ponuda, a neki kažu da su mnogi pečeni pilići trebali završiti na otpadu, odnosno da ih ispeku prije nego li im istekne rok i budu na putu za smetlište. I onda kada se pečeni pilići ne prodaju, za razliku od sirovih, mogu se iskoristiti za salete od piletine, juhe ili neke druga jela.

Zašto cijene završavaju na 99?

Kupcima bi bilo mnogo jednostavnije da cijene završavaju na okruglo, primjerice, da nešto košta 12 kuna a ne 11,99 kuna. No, takve cijene nisu slučajno formirane, već imaju snažan psihološki utjecaj na potrošače. Na neki način tako formirane cijene obmanjuju kupce. Postoji i druga strana priče o cijenama koje imaju kraj na 99. Trgovci u Hrvatskoj rijetko kada vraćaju lipu ili dvije i taj način na godišnjoj razini zarade i do dva milijuna kuna.

Zašto zlatarnice ne stavljaju cijene?

Cijene u zlatarnicama, draguljarnicama i svim drugim vrstama trgovina u kojima se prodaje skupi nakit vrlo često na proizvodima nemaju istaknute cijene. Nije to slučajno. Riječ je o strategiji kojom se želi doći u razgovor s kupcem, naravno, da upita za cijenu a onda je na prodavaču da mu otkrije sve “tajne i prednosti” određenog komada nakita.

Zašto kokice u kinu koštaju tako puno?

Ekstremno visoke cijene kokica, ali i drugih grickalica i pića, prolaze jer je u kinima “zarobljena” publika trenutke uživanja spremna platiti. Javna je tajna da kino dvorane ne žive od ulaznica koje se teško prodaju danas, već od kokica i pića koje prodaju u kino dvoranama.

Na taj način tvrtke koje upravljaju kino dvoranama popravljaju svoje prihode koji, danas kada puno toga za gledanje dostupno na internetu, i nisu baš sjajni.

To je puno prihvatljiviji način za podizanje profitabilnosti od druge mogućnosti – podizanja cijena karata jer bi tada doveli u pitanje njihovu prodaju.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(net.hr,youtube/uredio:nsp)

Za razliku od europskih marketa u kojima se na posebnim policama hrana pred istekom roka trajanja prodaje po cijeni nižoj i do 70 posto, ko nas se ovakav način prodaje skoro da nema

Trgovci, posebno oni manji, koriste razne trikove kako bi nam podvalili pokvarenu robu. I … najčešće u tome uspijevaju.

Limuntus i kamilica za svjež izgled mesa

Kako bi djelovalo svježije, u meso se dodaju vinobran, limuntus i vitamin C koji mu umjetno produljuju rok trajanja.

Također, pileće, svinjsko i juneće meso umaču se u čaj od kamilice kako bi se izgubio neugodni miris od dugog stajanja.

Svjetlo i začini kriju pokvareno meso

U pojedinim mesnicama, hladnjaci imaju crveno ili ljubičasto svjetlo kako bi kupcima meso djelovalo kao da je tek izašlo iz klaonice.

Meso koje je već počelo mijenjati boju i počelo se sušiti od stajanja, mesari uvaljaju u pikantne začine i ulje, pa ga prodaju kao marinirane specijalitete, a najlakši način da se nekome “uvali” pokvareno meso je da se od njega naprave pljeskavice i ćevapi.

Voda i led za povrće

Povrće, najviše zelenu salatu, kupus i kelj trgovci prskaju vodom u kojoj se nalazi malo deterdženta za posuđe kako bi bili sjajniji i izgledali svježije.

Voće i povrće trgovci često drže na ledu kako bi što duže djelovalo svježe, a događa se i da ga premazuju tankim slojem ulja, kako bi djelovalo sjajno i tek ubrano.

Sa pokvarenim – u rinfuzu

Vlasnici manjih prodavaonica robu kojoj je istekao rok trajanja raspakiraju i prodaju je na kile u rinfuzi. To rade s bombonima, pudinzima, keksima …

Rok trajanja – nepoznat

Trgovci često prekucavaju rok trajanja, ili ga preljepljuju papirom na kojem piše znatno duži nego što ustvari jeste.

Ukoliko je moguće, rok trajanja razmažu, pa se umjesto dana i mjeseca vidi samo zarmazana crna mrlja.

Ukoliko je rok otisnut na plastičnoj ambalaži, trgovci ga često samo izgrebu.
 
(net.hr/uredio:nsp)

Potpisivanjem navedenog ugovora, podnositelj zahtjeva za novom osobnom iskaznicom AKD-u dopušta da upravlja njegovim podatcima. Navedena tvrtka zauzvrat mora preuzeti obavezu primjerenog ophođenja. Mislili ste da je ugovor sporna stvar kod novih osobnih iskaznica? Nelogičnosti se nastavljaju nizati

Priča o novim osobnim iskaznicama nastavlja se u ne baš svijetlom tonu. Naime, veliki broj građana čije su stare osobne iskaznice istekle na šalterima MUP-a dočekalo je neugodno iznenađenje. Onim građanima koji su primorani izrađivati nove osobne iskaznice uručeni su ugovori državne tvrtke AKD koja izrađuje nove osobne. Večernji list javlja kako se ugovorom reguliraju međusobni odnosi.

Potpisivanjem navedenog ugovora podnositelj zahtjeva za novom osobnom iskaznicom AKD-u dopušta da upravlja njegovim podatcima. Navedena tvrtka zauzvrat mora preuzeti obavezu primjerenog ophođenja. Mislili ste da je ugovor sporna stvar kod novih osobnih iskaznica? Nelogičnosti se nastavljaju nizati…

Ukoliko nemate pristup internetu, utoliko će vam nova osobna iskaznica koju ste izradili postati nevažećom. Razlog? Mora se u roku od 90 dana akvitirati putem interneta. Zbog svega navedenog postavlja se pitanje kako će osobe s ograničenim pristupom internetu ili osobe koje nemaju pristupa internetu aktivitirati svoj dokument. Naravno, postavlja se i pitanje čemu aktivacija putem interneta? No, osim navedena dva nelogična problema, postavlja se problem roka trajanja.

Na stranicama za aktivaciju osobne iskaznice navodi se da je rok trajanja osobne iskaznice pet godina. Certifikati traju samo pet godina. Naravno, tu je i problem potencijalnog oštećenja dokumenta. Ove osobne iskaznice su kontaktne pa se pretjeranom upotrebom i ”uništavaju”.

Glavni problemi

– Aktivacija internetom
– Čip
– Rok trajanja joj je samo pet godina zbog oštećenja
– Sa zahtjevom za izdavanje dolazi i ugovor s AKD-om

Iako zasad niste primorani imati novu čipiranu osobnu iskaznicu, ne morate vaditi nove e-osobne sve dok vam ne isteknu važeće. Ako ih svejedno žele napraviti, možete to učiniti kada god želite. Moći će je izraditi svi punoljetni građani, a onima u dobi od 65. godina izdavat će se bez roka valjanosti. Vladajući se nadaju da će izrada e-osobnih smanjiti i gužve jer će se elektroničkim potpisom stvari moći obaviti bez dolaska u policijsku upravu i čekanja za predaju zahtjeva Novu osobnu iskaznicu moći će izvaditi i hrvatski državljani u inozemstvu, bez potrebe prijavljivanja na fiktivnim adresama u RH.

Zabrinjavajuća novost kod nove osobne iskaznice je ta što će sadržavati elektronički nosač podataka (čip) na kojem će biti pohranjeni podatci koji su ispisani u vizualnoj zoni kartice osobne iskaznice, a uz to na čip će se moći pohraniti jedan ili dva certifikata i to identifikacijski i potpisni certifikat. Ne možemo znati što nas čeka i je li priča s RFID čipovima onakva kakvu je predstavljaju oni koji kažu da će se njima kontrolirati naši životi, ali simptomatično je vidjeti da zapravo takva vrsta kontroliranja ljudi na mala vrata ulazi u Hrvatsku. Hrvati, što ćete napraviti?
 

 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)

Zbog velikog broja namirnica koje sadrže sastojke koji mogu negativno utječu na naše zdravlje, stručnjaci preporučuju da redovito čitamo deklaraciju i izbjegavamo takve namirnice u širokom luku

Ovo su sedam namirnica koje bismo, prema preporuci stručnjaka trebali izbjegavati.

1. Umjetni zaslađivači

Umjetni zaslađivači su izvor “praznih kalorija” i često ih povezuju s nastankom dijabetesa tipa 2, te bismo ih zato trebali izbjegavati, odnosno proizvode koje ih sadrže.

2. Karagenan (Carrageenan) – E407 prirodni biljni zgušnjivač

Zahvaljujući dobroj sposobnosti hidratacije i povećavanja viskoziteta, koristi se u prehrambenoj tehnologiji kao važan aditiv (zgušnjivač, emulgator, stabilizator). Često se koristi pri izradi napitaka od kakaa, kondenziranog mlijeka, dječje hrane, ali i drugih proizvoda u tekućem stanju jer sprječava raslojavanje i taloženje, osiguravajući homogenost i odgovarajući stupanj gustoće.

3. Boja karamele

Boja karamele se koristi u mnogim gaziranim napicima, sladoledima i drugim slatkišima. Ova boja ipak nije podrijetlom od rastopljenog šećera, već sintetički proizvod koji nastaje u reakciji šećera, amonijaka i sulfita. Prilikom tog procesa nastaju kemikalije 2-metilimidazol i 4-metilimidazol koje se povezuju s bolestima štitnjače, jetre, rakom pluća i leukemijom. Od četiri tipa boje karamele, dvije se prave uz pomoć amonijaka i mogu negativno utjecati na vaše zdravlje.

4. Trans-masne kiseline

Riječ je o nezasićenim mastima koje se dodaju u prerađenu hranu radi produživanja roka trajanja. One mogu povećati rizik od srčanih oboljenja, te ih je poželjno izbjegavati.

5. Šećer

6. Mononatrijum glutaminat (MSG)

MSG još nazivaju i ‘poboljšivač okusa’. Iako stvarno poboljšava okus hrane, ova kemijska tvar razara mozak, remeti rad hormona i utječe na nastanak niza bolesti.

7. Visoko-fruktozni kukuruzni sirup (HFCS)

Glukozno-fruktozni sirup se naveliko koristi kao zamjena za šećer u mnogim gaziranim pićima, sokovima, jogurtima itd., A također produžuje i rok trajanja proizvoda. Ipak, kao i mnogi drugi aditivi, djeluje razarajuće na zdravlje.
 

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio:nsp)

Smjernice za reguliranje isteka roka trajnosti hrane su malobrojne i proizvoljne, te su također dobrovoljne. One potiču još iz 1970-tih godina kada su počele pružati daleko više informacija potrošačima.

Dekaracije koje su jedino zakonski obavezne, a na kojima piše do kada je proizvod najbolje koristiti su za majčino mlijeko i dječju hrana, ostali zakoni vezani uz mliječne proizvode se razlikuju od države do države.

Postoji vrijeme prije, tijekom i poslije nego hrana postane otpad nakon boravka na policama trgovina. Sada, više nego ikada, kada bacamo hranu za koju nismo sigurni, osjećate se kao da bacate u smeće vreće novca – a većina toga je potpuno nepotrebno. Ali nitko ne želi čitati još jedan članak koji prigovara o tome. Dakle …

Sada kada znamo da nam deklaracije o vremenu isteka proizvoda ne govore ništa – što dalje? Što možemo jesti s povjerenjem?

Prvo, moramo definirati neke pojmove vezane uz datume ispisane na prehrambenim proizvodima:

Datum isteka (Rok uporabe) – to je procijenjeni datum iza kojeg se očekuje da će se proizvod pokvariti i od potrošača se očekuje se će nastaviti konzumirati proizvod s oprezom. Ipak, iznenađujuće velika količina proizvoda se može konzumirati nakon ovog daruma.

Najbolje prodati do – to je oznaka za prodavača, a ne za vas. Riječ je o vrhuncu kvalitete, kao npr. okusom. To je podatak za pohranu, no mnogo hrane se zbog ovog baca – što je izazvalo revoluciju “ronjenja po kontejnerima”. Zar ne bi bilo lijepo da se ta hrana složi da se normalno uzme, tako da ljudi ne morate tjerati u kontejner za smeće kako bi dobili ovu savršeno dobru hranu?

Upotrijebiti do – opet, to se odnosi na kvalitetu, a ne sigurnost.

Datum pakiranja ili Proizvodnje – Ovo je samo datum proizvodnje proizvođača – koji se često nalazi na konzerviranoj hrani ili pivi u limenci.

Zajamčena svježina – ovo je uglavnom način na koji vas pekari obaviještavaju koliko dugo možete uživati ​​u dobro pečenim proizvodima prije nego što eventualno postanu ustajale, bljutave, bez okusa. To ne znači da su namirnice štetne, no one bi mogle biti ustajale. Namirnice iz domaće proizvodnja imaju drugačiji rok trajanja i svojstva.

Jogurt i delikatesno meso može trajati tjedan do 10 dana više od datuma “Najbolje prodati do”. Salama, dva do tri tjedna. Većinu svježeg mesa, pogotovo peradi i morskih plodova, treba skuhati i pojesti u roku nekoliko dana. Jaja, možete konzumirati nevjerojatnih pet tjedana nakon isteka “Datum isteka (krajnji rok uporabe)”. Kada ste u nedoumici, nježno stavite jaja u veliku zdjelu s hladnom vodom, napunjenu do vrha. Ako jaja plutaju, bacite ih. Ako “stoje” to samo znači da nisu svježa, ali su još uvijek u redu za jelo.

Zapakirana hrana može trajati dugo vremena nakon isteka, ali nakon nekoliko mjeseci možda ćete primijetiti ustajalost i voštanu okus koji bi mogao biti od užeglog ulja. Pakirana i konzervirana hrana općenito može trajati godinu dana ili više nakon Datum isteka (krajnji rok uporabe).

Preppersi, slobodno se požalite na konzumaciju konzervirane hrane iza roka, jer znamo da oni slijede dobre smjernice za pohranu hrane i prakse rotacije (rotiranje konzervirane hrane nakon Datuma isteka trajanja). Konzervirani proizvodi koji imaju u sebi jake kiseline, kao što su rajčice ne traju tako dugo kao nisko-kisela konzerivrana hrana kao što je zeleni grah.

Ključ za najduže čuvanje i skladištenje hrane je hladan, suh i hermetičan prostor – idealno, nikada iznad 21 stupnjeva celzijusa. Konzervirana hrana je isto tako u ovo uključena. Ako vidite ispupčene limenke – ne otvarajte ih! Rijetkost su napuhane i ispupčene konzerve, ali to bi mogao biti botulizam. Kad jednom pojedete takvu konzervu, sjećate je se čitav život.

Ovdje vam nudimo popis nekih proizvoda i “pravi” istek roka trajanja, kod kojih neki traju još godinama, ali opet, to treba uzeti s rezervom. Baciti otvoreni sok nakon tjedan dana u frižideru? Nema šanse! Naravno, ako radite svoj vlastiti sok, u idealnom slučaju, njega treba konzumirati odmah zbog nutrijenata. Prirodni proizvodi od cjelovite – prirodne hrane i pića općenito ne traju tako dugo dok tvornički proizvedena traje više – ali to vi već znate jako dobro! Na primjer, kada sam kupio domaći kruh, znam ga zamrznuti, inače se pojavi plijesan kao pokazatelj sam čekao jedan dan predugo. Lekcija naučena. Sirovi med može trajati zauvijek, kao i pasterizirani med i smeđi šećer – na neodređeno vrijeme.

Sir može imati dugi rok trajanja u frižideru.

Da li je stvarno sjajna ideja da se jede stara hrana? Ovo pitanje je sklono raspravama. Neko voće poput banane može imati dodatne pogodnosti, tijekom starenja. Istočna načela odbijanja konzumacije stare ili trule hrane zbog nedostatka nutrijenata i učinka na tijelesne bio-ritmove (osim za proizvode koji su bolji za konzumaciju tijekom vremena ili fermentirani proizvodi).

Ali, vidio sam ljude rođene u Velikoj depresiji (30-tih godina), danas u svojim 80-tim godinama, nakon što su živjeli skroman život, jedući trulo voće, hranu kojoj je istekao rok trajnosti i koji su čuvali hranu za frižider daleko iznad predložene temperature. (Gdje ja mogu dobiti takav imunološki sustav kao što oni imaju!)

Poanta je da je istek roka trajnosti percepcija kroz koju slijedimo svoj nos i trbuh. Ako se nešto smrdi ili ima čudan okus, nemojte riskirati! Zdrav razum i intuicija su dobri prijatelji i srećom mnogo manje je vjerojatno da ćemo se razboljeti u čistom domu nego od hrane iz restorana. Ako mislite da ste se otrovali hranom, odmah uzmite homeopatski Arsenicum albuma 30C i aktivni ugljen.

Ovdje vam nudimo popis nekih proizvoda i “pravo” vrijeme do kada traju namirnice, kod kojih neke traju još godinama, ali opet, to treba uzeti s rezervom:

UPOZORENJE: Vrijeme konzumacije nakon isteka roka trajanja hrane koja se mora čuvati u frižideru, vrijedi samo ako se čuvaju u frižideru

Pivo
Neotvoreno: 4 mjeseca.

Smeđi šećer
Neodređeni rok trajanja, pohranjene u nepropusnoj ambalaži na suhom i hladnom mjestu.

Čokolada
1 godina od datuma proizvodnje

Kava, konzervirana tlo
Neotvoreno:: 2 godine
Otvoreno: jedan mjesec u hladnjaku

Kava, u limenci mljevena
Zrno: 3 tjedna u papirnatoj vrećici, duže u vakuumirnoj ambalaži (nakon tog vremena, boja ili okus se može promjeniti, ali proizvod je još uvijek uglavnom siguran za konzumiranje)

Kava, instant
Neotvoreno: Do 2 godine
Otvoreno: Do ​​1 mjeseca

Gazirana pića (i bezalkoholnih pića u plastičnim bocama)
Neotvoreno:: 3 mjeseca od “Najbolje konzumirati do” datuma.
Otvoreno: Ne kvari se, ali okus se mijenja.

Sušena tjestenina
12 mjeseci

Smrznuta večera
Neotvoreno: 12 do 18 mjeseci

Smrznuto povrće
Neotvoreno: 18 do 24 mjeseci
Otvoreno: 1 mjesec

Med
Neodređeni rok trajanja

Juice – iscjeđeni sok u bocama (jabuke i brusnice)
Neotvoreno: 8 mjeseci od datuma proizvodnje
Otvoreno: 7 – 10 dana

Kečap
Neotvoreno: 1 godina (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)

Otvoreno ili korišteno: 4-6 mjesec (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)

Javorov sirup, stvarni ili imitacija
1 godina

Maraschino višnje
Neotvoreno: 3 – 4 godina
Otvoreno: 2 tjedna na sobnoj temperaturi, 6 mjeseci u hladnjaku

Marshmallows
Neotvoreno: 40 tjedna
Otvoreno: 3 mjeseca

Majoneza
Neotvoreno: neodređeno
Otvoreo: 2 do 3 mjeseca od datuma “najbolje konzumirati do” (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)

Senf
2 godine (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)

Masline, staklenka (zelena)
Neotvoreno: 3 godine
Otvoreno: 3 mjeseca

Maslinovo ulje
2 godine od datuma proizvodnje (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)

Kikiriki
Neotvoreno: 1 do 2 godine, osim ako je smrznut ili u hladnjaku
Otvoreno: 1 do 2 tjedna u hermetičnoj posudi

Kikiriki maslac, prirodni
9 mjeseci

Maslac od kikirikija, obrađen
Neotvoreno: 2 godine
Otvoreno: 6 mjeseci, u frižideru nakon 3 mjeseca

Kiseli krastavci
Neotvoreno: 18 mjeseci
Otvoreno: Nema konačnih podataka. Bacite ako je sluzav ili jako mekan.

Proteinske pločice (PowerBars)
Neotvoreno: 10 do 12 mjeseci. Provjerite “Upotrijebiti do” datuma na ambalaži.

Riža, bijela
2 godine od datuma na kutiji ili datuma kupnje

Dressing za salatu, u bocama
Neotvoreno: 12 mjeseci nakon “Upotrijebiti do” datuma na ambalaži.
Otvoreno: 9 mjeseci u hladnjaku

Soda, redovito
Neotvorena: U limenki ili staklenoj boci, 9 mjeseci od “Upotrijebiti do” datuma na ambalaži.
Otvoreno: Ne kvari, ali okus je utjecalo

Umak za odrezak
33 mjeseci (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)

Tabasco
5 godina, pohranjeni na hladnom i suhom mjestu

Vrećice čaja (Lipton)
Koristite u roku od 2 godine od otvaranja paketa

Tuna, konzervirana
Neotvoreno: 1 godina od datuma kupnje
Otvoreno: 3 – 4 dan, ne pohranjena u limenci

Umak od soje, u bocama
Neotvoreno: 2 godine
Otvoreno: 3 mjeseca (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)

Ocat
42 mjeseci

Vino (crvena, bijela)
Neotvoreno: 3 godine od datuma starosti, 20 do 100 godina za fina vina
Otvoreno: 1 tjedna u hladnjaku i zapušeno

Worcestershire umak
Neotvoreno: 5-10 godina (nakon tog vremena, boja ili okus mogu se promjeniti, ali proizvod je i dalje općenito siguran za konzumiranje)
Otvoreno: 2 godine

Koje ste proizvode primijetili da možete jesti nakon isteka roka trajnosti?
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)