Tijekom protekle dvije godine Bijela kuća je pokrenula trgovinske sporove, vrijeđala saveznike i neprijatelje, povukla se ili odbila ratificirati multinacionalne ugovore i sporazume

Također je proširila doseg svojih jednostrano nametnutih tarifa, prisiljavajući druge nacije da se povinuju njezinim zahtjevima ili se suoče s ekonomskim sankcijama.

Premda je namjera navedene Trumpove administracije bila ući u nove aranžmane koji će biti povoljniji za Sjedinjene Države, krajnji rezultat je bio sasvim drugačiji, stvarajući široki konsenzus unutar međunarodne zajednice u kojoj je Washington nestabilan, a ne pouzdan partner i da mu se ne može vjerovati.

To je pak rezultiralo razgovorima među stranim vladama o tome kako zaobići američki bankarski sustav, koji je primarno ofenzivno oružje Washingtona.

Slijedom toga, došlo je do značajnog povratnog udarca kampanje “Učinimo Ameriku ponovo velikom”. Jedina zemlja na svijetu koja trenutačno gleda “Ameriku velikom” je Izrael, koji svakako ima dobar razlog da to učini s obzirom na velikodušnost koja je došla iz Trumpove administracije. Svi ostali se žele izvući ispod američke čizme.

Čak i nemilosrdna premijerka Njemačke Angela Merkel sada shvaća da nacionalni interesi moraju prevladati kada Sjedinjene Države traže da se učini nešto neopisivo.

Na nedavnom sastanku G20 u Tokiju u Velikoj Britaniji, Francuska i Njemačka objavile su da se stvara poseban trgovinski mehanizam na kojem več rade u ovoj godini.

To se zove Instrument za podršku trgovinskim razmjenama (Instex) i omogućit će tvrtkama u Europi da posluju sa zemljama poput Irana, izbjegavajući američke sankcije trgovanjem izvan sustava SWIFT, koje je denominirano i de facto kontroliran od strane američke državne banke.

Značaj europskog poteza ne može se podcijeniti. To je prvi veliki korak u odmicanju od dominacije dolara kao svjetske trgovinske i rezervne valute. Kao što je često slučaj, šteta za američke interese je sama po sebi velika.

Godinama se razgovaralo o uspostavljanju trgovinskih mehanizama koji ne bi bili bazirani na dolarima, ali nisu dobili nikakav zamah dok se Trumpova administracija odjednom nije povukla iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA) s Iranom prije više od godinu dana.

Bilo je i drugih potpisnika JCPOA-a, od kojih su svi bili ljuti zbog poteza Bijele kuće, jer su vjerovali ispravno da je to dobar sporazum, sprečavajući Iran u razvoju nuklearnog oružja, a istovremeno ublažavajući napetosti na Bliskom istoku.

Glavne europske sile Njemačka, Francuska i Velika Britanija, kao i Rusija i Kina, sve su bile potpisnice, a sporazum je odobren od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Povlačenje SAD-a u pokušaju da se uništi “plan djelovanja” su stoga svi ostali potpisnici izrazito negativno gledali, a njihov se bijes povećao kada je Washington izjavio da će ponovno uspostaviti sankcije protiv Irana i koristiti sekundarne sankcije da kazni bilo koju treću stranu državu koja ne poštuje ograničenja u trgovini koja je nametnula Amerika.

Instrument za podršku trgovinskim razmjenama (Instex) je nadogradnja prethodnog “sporazuma” koje su prije godinu dana postavili Europljani kako bi se omogućilo trgovanje s Iranom bez stvarnih novčanih transfera, nešto poput barter sustava koji se temelji na plaćanju uravnoteženja po vrijednosti.

Najava u svezi sa Instexom došla je kao rezultat nedavnog sastanka u Beču na kojem su se potpisnici JCPOA-a bez SAD-a sastali zajedno s glasnogovornikom iranskog ministarstva Abbasom Mousavijem, koji je skup nazvao “posljednjom šansom za preostale strane … kako bi se okupile i vidjele kako mogu ispuniti svoje obveze prema Iranu. “

Trump je već “prijetio kaznama protiv financijskog tijela koje su osnovale Njemačka, Velika Britanija i Francuska kako bi zaštitile trgovinu s Islamskom Republikom od sankcija Sjedinjenih Država”.

Podtajnik ministarstva financija izraelske vlade Sigal Mandelker upozorio je u pismu od 7. svibnja:

“Sve vas pozivam da pažljivo razmislite o mogućem izlaganju sankcija Instexu. Sudjelovanje u aktivnostima koje su u suprotnosti s američkim sankcijama mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući gubitak pristupa američkom financijskom sustavu.”

Čini se da je Bijela kuća spremna sudjelovati u gospodarskom ratovanju s Europom oko pitanja kažnjavanja Irana.

Možda nije nerazumno poželjeti uspjeh Europljanima, jer oni podupiru slobodnu trgovinu, istodobno pokazujući svoje protivljenje taktici zlostavljanja u Bijeloj kući koja koristi svjetski financijski sustav.

A ako dolar prestane biti svjetska trgovinska i rezervna valuta, što će se tada dogoditi?

To bi značilo da bi američka riznica mogla prestati s printanjem viška dolara, a sposobnost SAD-a da uspostavi globalnu hegemoniju na razini kreditnih kartica mogla bi biti otežana.

To bi bio dobar ishod i mogli bi se nadati da će jednog dana uskoro Sjedinjene Države ponovno postati normalna zemlja koju bi Amerikanci s ponosom nazvali domom.

Novi-Svjetski-Poredak.com

U rujnu je kineski udio u američkim trezorskim fondovima imao najveći pad od siječnja, jer su tekuće trgovinske napetosti s Washingtonom prisilile najveće svjetsko gospodarstvo na poduzimanje mjera za stabilizaciju svoje nacionalne valute

Ipak, Kina kao najveći inozemni vlasnik američkog vanjskog duga, je smanjila udio za skoro 14 milijardi dolara, a cjelokupni udio Kine u ameičkom dugu je pao na 1,15 bilijuna dolara sa gotovo 1,17 bilijuna dolara u kolovozu, prema posljednjim podacima Odjela za riznicu.

Pad je obilježava već četvrti mjesec. Kina slijedi Japan, čiji je udio u američkoj riznici pao na 1,03 bilijuna dolara, na najniže razine od listopada 2011. godine.

Washington je ubrzao izdavanje trezorskih zapisa američkog duga kako bi izbjegao potencijalni rast saveznog deficita zbog masivnog smanjenja poreza kojeg je potaknuo predsjednik Donald Trump, kao i sporazum o potrošnji kojeg je vlada odobrila u veljači.

Kineska kupovina američkog državnog duga opala je tijekom posljednjih mjeseci. Najnoviji pad je došao na vrhuncu eskalacije trgovinskog rata između Pekinga i Washingtona zbog trgovinske neravnoteže, tržišnog pristupa i navodnog krađe američkih tehnoloških tajni od strane kineskih korporacija.

Do sada je SAD nametnula tarife na 200 milijardi dolara vrijednu kinesku robu, a Peking je uzvratio postavljajući tarife na 60 milijardi dolara američke robe i zaustavio kupnju američke sirove nafte.

Stranke su, kako se izvješćuje, spremne nastaviti razgovore o trgovini na sastanku G20 razvijenih zemalja koji će započeti u Argentini 30. studenog.

Do sada je Peking predstavio popis mogućih koncesija. U petak je američki predsjednik izjavio kako će izostaviti “četiri ili pet” velikih stvari u kojima SAD ne želi popustiti.

“Kina želi sklopiti posao. Poslali su popis stvari koje su voljni učiniti, i to je veliki popis koji još nisam prihvatio. Ali u nekom trenutku mislim da radimo vrlo dobro sa poštovanjem prema Kini” – rekao je Trump novinarima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američka državna riznica ovog tjedna prodaje 74 milijarde dolara duga kako bi financirala rastući proračunski deficit koji proizlazi iz masivnog smanjenja poreza Trumpove administracije uvedene prošlog prosinca i masivnog ukupnog duga zemlje

Novi dug će biti izdan u obliku trogodišnjih, desetogodišnjih i 30-godišnjih obveznica ovog tjedna, izvijestio je Reuters, citirajući podatke američke državne riznice.

Krajem rujna, riznica je prodala ukupno 106 milijardi dolara duga usprkos sve većoj nezainteresiranosti potražnje ulagača.

Države poput Japana, Kine, Rusije i Turske sve manje kupuju američki dug i sve više ga prodaju, a inozemna trgovina američke riznice se usporila.

Jedan od razloga je trgovinski rat između SAD-a i Kine, koji je dao poticaj dolaru. Trgovci obveznicama kupuju više duga SAD-a, ali ga brzo preprodaju kako bi ostvarili dobit.

Podaci od prošlog tjedna pokazuju da je američki proračunski deficit prešao procjenu od 782 milijarde dolara u prvoj punoj fiskalnoj godini odkako je Donald Trump postao predsjednik. Ovo je najveći fiskalni deficit za SAD od 2012. godine.

Postoje zabrinutosti da se američki dug oteo izvan kontrole. Američki dug trenutno iznosi 21,5 bilijuna dolara, a Riznica je priopćila kako je američka vlada platila 523 milijarde dolara kamata za fiskalnu godinu 2018., što je najviši iznos u povijesti.

Trump će uskoro objaviti plan za rješavanje dugova, prema glavnom ekonomistu predsjednika SAD-a Kevin Hassettu.

“Deficit je apsolutno viši nego što bi itko želio. Dok gledate objavu našeg sljedećeg proračuna, u narednih nekoliko tjedana – vidjet ćete mnogo agresivniju ulogu “u rješavanju toga duga” – rekao je Hassett za Bloomberg.

NoviSvjetskiPoredak.com

Kako je američki kongres izglasao povijesnu legislativu HR459, koja je poznata pod nazivom “Revizija FED-a”, suradnik me zapitao ovo pitanje… “Kako će sve to utjecati na moj život?” To je dobro pitanje , ali najprije moramo razumijeti šta je to FED i šta je to Banka Federalnih Rezervi poznata pod nazivom FED koja je nastala 1913. aktom američkog kongresa.

Ali stvarno, da li je Kongresu dozvoljeno stvoriti Banku Federalnih Rezervi, ali akt FED-a, je povučen u veliku tajnost, ali ne od strane Kongresa već od strane veoma utjecajnih i moćnih ljudi na sastanku koji se desio u mjestu Jekyll Island. Čovjek koji je zastupao taj sastanak je bio J.P.Morgan, W.Rockefeller i bankarska obitelj Rothschild. Bogatstvo tih pet obitelji koje je predstavljeno na tom sastanku je u ono vrijeme predstavljalo 1/4 (četvrtinu) svjetskog bogatstva.

Ako niste čitali knjigu “Čudovište sa otoka Jekyll”, trebali bi. Ona objašnjava puno detalja kako je nastao FED, to je jako čudna priča.

Krične značajke ciljeva FED-a kroz desetljeća:

1. Zaustaviti konkurenciju u novim bankama, pogotovo sa zapadne strane SAD-a
2. Pridobiti ovlasti i franšizu za stvaranje novca iz NIČEGA u svrhu posuđivanja
3. Pridobiti kontrolu nad svim rezervama ostalih banaka, tako da te nemarne banke ne mogu biti pregažene ili preuzete
4. Premjestiti gubitke sa banaka na porezne obveznike – građane
5. Uvjeriti Kongres da je smisao svega, ZAŠTITITI JAVNOST

Tako to funkcionira. Ako slučajno Vlada želi novca, SAD riznica ga printa, ali ga treba poslati u javnost, i tada FED nastupa.
FED će uzeti taj novoprintani novac koji je stvoren iz NIČEGA, i dati će drugim bankama, banke posuđuju novac vama, i mi plaćamo kamate, a te kamate koje plaćamo idu nazad u banke i u SAD riznicu.
I gdje leži problem?

FED nije odgovoran nikome, ni Kongresu, ni Predsjedniku, i najvažnije…. nije odgovoran prema građanima.

U 2011. GAO je proveo istraživanje prakse posuđivanja novaca FED-a.

Prvo istraživanje ikada o FED-ovoj praksi posuđivanja novaca nakonkrize 2008. godine, i prema kongresmenu Vermonta, Bernie Sanders-u, “Kao rezultat ovog istraživanja, sada znamo da je FED omogućio preko16 biliona dolara ($ 1.000.000.000.000) totalne financijske pomoći nekim od najvećih financijskih institucija i korporacija u Americi i diljem svijeta.

Istraživanjem je isto tako pronađeno da nema procesa kojim bi FED spriječio sukob interesa, npr. William Dudley, CEO banke J.P.Morgan je služio u Upravnom odboru FED-a u New York-u u isto vrijeme u kojem je njegova banka primila financijsku pomoć od 398 milijarde dolara. 19. rujna 2008.,  koji je trenutno predsjednik FED-a u New York-u, odobrio je odricanje kojim je održao investirnje u firme AIG i General Electric u isto vrijeme kad istima dana sredstva financijskog spašavanja.
 

 
izvor: youtube.com
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10002"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]