Prema rezultatima najnovije ankete 0,0 posto ispitanika ispod 25 godina reklo je da vjeruje da je Bog stvorio svijet, a 61,1 posto Islanđana izjasnilo se vjernicima, no njihov broj je u stalnom padu

U Islandu je napravljena anketa o religioznosti građana i njeni rezultati su prilično iznenađujući. Tako nitko od mladih Islanđana, točnije onih mlađih od 25 godina, ne vjeruje da je svijet stvorio Bog.

Prema rezultatima najnovije ankete 0,0 posto ispitanika ispod 25 godina reklo je da vjeruje da je Bog stvorio svijet, dok većina njih, 93,9 posto vjeruje da je svijet stvoren Velikim praskom, dok ih ostatak od 6,1 posto nema nikakvo mišljenje o toj temi ili smatraju da je svijet stvoren na neki drugi način.

Broj vjernika u stalnom velikom padu

Općenito, broj vjernika na Islandu u stalnom je padu, pa se sada 61,1 posto ljudi izjasnilo vjernicima.

Anketa koju je provela Islandska etička humanistička udruga pokazala je da su stariji ljudi religiozniji.

Njih 46,1 posto vjeruje u teoriju velikog praska, a 25 posto smatra da je Bog stvorio svijet. Što se tiče ljudi između 25 i 44 godina, 77,7 posto ih vjeruje u Veliki prasak,a 10,1 posto smatra Boga stvarateljem svijeta.

Stariji ljudi iz manjih sredina religiozniji

Anketa je utvrdila da se 80,6 posto starijih od 55 smatra kršćanima, dok ih se samo 11 posto izjasnilo ateistima.

Također, ustanovilo se da su oni tradicionalnih kršćanskih uvjerenja stanovnici okolnih područja, gdje ih je 77-90 posto, dok ih je na području Reykjavika tek 56,2 posto, dok je čak 31,4 posto ateista.
 

0.0% of Icelanders 25 years or younger believe God created the world #Iceland https://t.co/X1OdjQMhQr pic.twitter.com/UcbJUr2A4c

— Iceland Magazine (@IcelandMag) January 14, 2016

 
(telegram.hr,youtube.com/uredio:NSP)

Prije 35 milijuna godina, asteroid promjera 7 km pao je na sjeveru Sibira. Iza sebe je ostavio dolinu promjera 100 km i neočekivani poklon … najveće zalihe supertvrdih dijamanata na svijetu. SSSR za ovo zna od 1960-ih, a svijet tek od prije nekoliko dana.

Popigaiska dolina ima promjer od 100 km i nalazi se na granici Krasnojarskog kraja i Jakutije, na jugoistoku od poluotoka Tajmir. Ekspedicija Svesaveznog geološkog instituta “Karpinski” pod rukovodstvom Viktora Masajtisa sredinom 1960-ih je došla do zaključka da je dolina meteoritski krater. Kasnije su znanstvenici utvrdili da je krater nastao prije oko 35 milijuna godina, kada je na ovo područje pao asteroid promjera oko 7 km.

Na mjestu pada meteorita je još Masajtisova ekspedicija otkrila impaktne slojeve minerala koji su se rastopili prilikom udara meteorita, a među njima i “prilično neugledne” dijamante.

Prema Pohilenkovim riječima, ovi znanstveni radovi su tada proglašeni državnom tajnom: “Rezultati istraživanja stizali su izravno u Politbiro, bez znanja ministra geologije”. Ali kada se ispostavilo da se pronađeni impaktni dijamanti mogu koristiti samo u tehnološke svrhe, odlučeno je da se ta nalazišta ne industrijaliziraju.

Neobični dijamanti

Krajem 1970-ih su znanstvenici iz kijevskog Bakuljevog instituta za supertvrde materijale došli do zaključka da popigajski impaktni dijamanti po abrazivnim svojstvima daleko nadmašuju sintetičke i prirodne dijamante.

Stručnjaci instituta “Soboljev” su prije tri godine zajedno sa ukrajinskim kolegama obnovili te eksperimente.

“Prašina od impaktnih dijamanata ima dvostruko bolje abrazivne pokazatelje od prašine sintetičkih dijamanata, kao i od prašine najtvrđih primjeraka prirodnog dijamanta. Pojedini uzorci su tvrđi i 2,4 puta “, rekao je akademik.

Proučavanje strukture ove tvari pokazalo je da se ona veoma razlikuje od strukture “običnih” dijamanata.

“Ispostavilo se da je to vrlo složeni agregat (masa u kojoj su sjedinjene dvije različite molekularne strukture), u kojemu prevladavaju dvije faze: prva je standardni kubni dijamant, a druga – heksagonalna faza ugljika, poznata kao šestougaoni dijamant ili lonsdejlit (lonsdaleit). Ona je tvrđa i kompaktnija od običnog dijamanta i nastaje na većim temperaturama i kod većeg pritiska “, rekao je Pohilenko.

Šesterokutni dijamant je jedan od oblika kristalne strukture vodika, pronađen 1960-ih godina. Njegovi atomi nisu vezani u tetraedarsku, nego u šestougaonu strukturu. To su listovi slični grafenu, ali bliži jedan drugome i vezani vrlo čvrstom kemijskom vezom.

“To uopće nije dijamant. Tvrdoća ove faze (lonsdejlita) je za 54 posto veća od najtvrđeg dijamanta, a pošto se ovdje radi o kristalitu tetraedarskog dijamanta i lonsdejlita u nano veličinama, onda je to vrlo “ljepljiva” matrica koja popigajskom impaktitu daje tako visoka svojstva. Pojedini uzorci sadrže i do 70% lonsdejlita”, istakao je akademik.

On je objasnio da je ova materija nastala od grafita u trenutku pada Popigajskog meteorita, kada je tlak dosegao 1,5 milijuna atmosfera, a temperatura oko 3 tisuće stupnjeva.

Rezerve

Zasada su u Popigajskoj dolini istražena dva nalazišta: Udarno i Skaljno. Rezerve prvog nalazišta se procjenjuju na 7 milijardi karata, a drugog na 140 milijardi karata.

Pohilenko je podvukao da su rezerve Skaljnog 30 puta veće od svih rezervi “običnih” dijamanata u cijelom svijetu, koje se procjenjuju na 5 milijardi karata. Površina Skaljnog vrlo mala i iznosi svega 0,3% površine cijelog kratera.

“Obzirom na sadašnju potrošnju sintetičkih dijamanata u industriji, ukupne rezerve kratera mogle bi biti dovoljne za naredne 3 tisuće godina”, rekao je akademik.

Prema njegovoj procjeni, tržišna cijena popigajskih impaktita može iznositi 2-2,5 dolara za karat, a imajući u vidu postojeće tehnologije cijena koštanja bi iznosila 0,6-0,7 dolara za karat. Na Skaljnom nalazištu jedna tona naslaga sadrži od 20 do 100 karata dijamanata.

Ravnatelj Instituta za geologiju i mineralogiju priopćio je da će znanstvenici u najskorije vrijeme organizirati novu ekspediciju u Popigajsku dolinu.

 
(vestinet.rs)