U mirnodopskim uslovima takvih situacija još nije bilo, mada je po zakonu to hipotetički moguće

U narednim mjesecima tisuće muškaraca u Rusiji će privremeno napustiti sveučilišne predavaonice i udobne kancelarije i „preseliti se“ u vojne barake i na vojničke krevete

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 19. ožujka ukaz o pozivu rezervista na redovnu obuku, prenosi Russia beyond.

“Glavni cilj je da se obnove znanja i vještine koje su ljudi stekli za vrijeme vojnog roka, ali su ih zatim pomalo zaboravili. Dakle, rezervisti se ne pozivaju u nekakav rat ili vojnu operaciju u zemlje trećeg svijeta” – kaže bivši analitičar lista „Izvestia“ Dmitrij Safonov.

Predsjednik svake godine potpisuje ukaz o pozivu građana Rusije na organiziranu terensku obuku. Pozivaju se svi sposobni rezervisti. Na taj način u vojsci uvek dodatno po dva meseca boravi oko 5.000 „civilnih građana“.

“To mogu biti studenti završnih godina fakulteta sa vojnih katedri i muškarci čija struka i vještine u datom trenutku nedostaju u oružanim snagama, ali su izuzetno potrebni radi izvođenja većih akcija. Na primer, tijekom prošlogodišnjih velikih vojnih vježbi ’Zapad 2017’ pored redovnih vojnika angažirani su i mladi ljudi koji žive nedaleko od područja izvođenja vojne vježbe” – istakao je ekspert.

Prema njegovim riječima, danas u vojsci nema dovoljno programera i sličnih kompjuterskih stručnjaka, a pošto vojska dobija mnogo visokotehnoloških uređaja osjeća se potreba za sve većim brojem kvalificiranih specijalista koji bi mogli raditi sa tom opremom i opsluživati je.

Rezervisti će usporedo sa svojom strukom sudjelovati u svim vrstama vojnih aktivnosti – u marševima, vježbama na poligonu, obuci i uvježbavanju gađanja iz pištolja i automatske puške, strojnice i snajperskih pušaka.

Pored toga, „tehnički potkovani“ rezervisti će opsluživati teretnu i oklopnu tehniku.

Čovek treba biti spreman da u slučaju rata izvrši postavljeni zadatak. Ljudi sa tehničkom strukom će upravljati tenkovima, oklopnim transporterima i artiljerijskim sistemima i opsluživati ih. Neki od njih će možda imati priliku da u toj tehnici izađu na poligon – istaknuo je ekspert.

Kako ističu vojni stručnjaci, ovakve akcije se organizuju, prije svega da bi se ljudi podsjetili kako se brani domovina.

Tko se može vratiti u vojsku?

Poziv može dobiti svaki građanin Ruske Federacije koji je evidentiran kao rezervist. Zapravo, to može biti svaki muškarac do 60 godina starosti.

“U mirnodopskom dobu takvih situacija još nije bilo, mada je po zakonu to hipotetički moguće. Uglavnom se pozivaju vojnici i mlađi časnici u rezervi. Obično su to ljudi do 30 godina starosti. Stariji se ne pozivaju jer i mladih ima dovoljno” – rekao je za portal Russia Beyond Viktor Murahovski, glavni urednik lista „Arsenal Otečestva“.

Prema njegovim riječima, pored programera najpotrebniji rezervisti su stručnjaci za motostreljačke, obalne i raketne vojne snage, kao i inženjeri i vezisti. Pa ipak, na dva mjeseca se u vojsku „vraćaju“ samo oni koji su u tom konkretnom trenutku potrebni vojsci ili studenti sa vojnih katedara koji po programu moraju provesti određeno vrijeme u različitim vojnim jedinicama.

Pozvani rezervisti koji rade u kancelarijama i tvrtkama dobit će dnevnicu od 8-10 dolara, kao i prosječnu plaću koju primaju na svom radnom mjestu.

„To je dobra prilika za žitelje ruske provincije da zarade nešto više, jer tamo dobra mjesečna zarada po današnjem tečaju iznosi oko 500 dolara. Naglašavam da je u pitanju plaća u rubljama prebačena u dolare po današnjem kursu“ – istaknuo je on, a prenosi Russia beyond.

Pored toga, sudionici obuke rezervista mogu dobiti novi čin ukoliko se dobro pokažu.

„Onaj tko se ne javi na poziv neće biti kazneno gonjen nego će uslijediti administrativno upozorenje ili novčana kazna u visini od 10 dolara“, dodao je on.
 
(blic.rs)

GENERAL SNOW: MANJE OD JEDNOG POSTOTKA ŽELI SLUŽITI U ORUŽANIM SNAGAMA I MOŽE SLUŽITI

The Economist naglašava da SAD sada ima 21 milijun stanovnika do 21. godine starosti koji bi hipotetički mogli služiti u oružanim snagama, ali da 9,5 milijuna nije prošlo test elementarne obrazovne pripremljenosti za to jer su ili ostavili školu ili nisu u stanju ništa izračunati bez digitrona

Još 7 milijuna mladih Amerikanaca je proglašeno za nesposobne za služenje vojnog roka zbog debljine, kriminalne prošlosti ili tetovaže na licu i rukama. Tako se ispostavilo da bi u oružanim snagama mogla služiti samo 4,5 milijuna, a da samo njih 390.000 to zaista i želi

Neuspjesi u Iraku i Afganistanu povećali su provaliju između većine Amerikanaca i njihovih oružanih snaga – objavio je The Economist.

Pritom je ocijenio: “SAD u budućnosti više neće moći mobilizirati potreban broj vojnika za moguće nove ratove”.

Isti list je u istom tekstu citirao narednika armije SAD Russell Hayniea koji je upozorio: “Većina Amerikanaca voli prazne riječi o svom respektu prema vojnoj službi, ali ne žele da služiti u nacionalnoj vojsci”.

The Economist je Haynievoj procjeni dodao: da su četiri roda vojske SAD – kopnena vojska, ratna mornarica, ratno zrakoplovstvo i pomorsko pješaštvo – planirali do kraja rujna u svoje redove privuku 177.000 mladića od 17 do 21 godine starosti, ali da su to uspjeli tek u posljednjem tranutku “uz žrtvovanje vlastitih rezervi”.

The Economist tvrdi da će se broj rezervista u SAD naći na najnižoj razini nakon završetka Drugog svjetskog rata. Situaciju je prokomentirao general Geoffrey Snow koji rukovodi privlačenjem dobrovoljaca u oružane snage:

“Sudjelovali smo u dvije duge vojne kampanje, ali se američka javnost i dalje veoma pozitivno odnosi prema svojim oružanim snagama. Međutim, većina naših građana je potpuno izgubila vezu sa oružanim snagama. Jer, manje od jednog postotka Amerikanaca želi služiti u nacionalnim oružanim snagama i može u njima služiti”.

SAD su obvezno služenje vojnog roka ukinule 1973. godine, a posljedice su ubrzo stigle: 1990. je 40 posto mladih Amerikanaca imalo oca koji je služio vojni rok, a 2014-te je takvih bilo samo 16 posto.

Još 1981. godine je 64 posto američkih kongresmena prošlo vojnu službu, a takvih je danas – samo 18 posto.

U vrijeme Korejskog rata je oko 70 posto Amerikanaca, koji su bili u odgovarajućim godinama, služilo vojni rok. U vrijeme Vijetnamskog rata – taj postotak se smanjio na 43 posto, a danas – i kad bi svi mladi Amerikanci htjeli služiti vojni rok – fizički i mentalno spremnih za to je manje od 30 posto!

The Economist naglašava da SAD sada ima 21 milijun stanovnika do 21. godine koji bi hipotetički mogli služiti u oružanim snagama, ali da 9,5 milijuna mladih Amerikanaca nije prošlo test elementarne obrazovne pripremljenosti za to jer su ili ostavili školu ili nisu u stanju išta izračunati bez kalkulatora.

Još 7 milijuna je proglašeno za nesposobne za služenje vojnog roka zbog debljine, kriminalne prošlosti ili tetovaže na licu i rukama.

Tako se ispostavilo da bi u oružanim snagama mogla služe samo 4,5 milijuna, a da samo njih 390.000 to zaista i želi.

A pritom – naglašava The Economist – najbolji među njima daju prednost daljnjem školovanju ili poslu u privatnoj tvrtki.

Ovo znači – upozorio je list – da Amerikanci u slučaju kakvog većeg rata neće imati dovoljno vojnika. Ako ponovno ne uvedu obavezno služenje vojnog roka …
 
(fakti.org)