Britanski Lord Waverley je osudio kampanju dezinformacija usmjerenu na Rusiju od strane mainstream medija, tvrdeći da se temelji na retorici „loše informiranosti”

U ponedjeljak je vikont Waverley rekao Kući Lordova da „u vrijeme eskalacije retorike … odnosi s Rusijom moraju pridobiti našu pažnju.”

U posljednjih nekoliko mjeseci, britanski političari stalno lažu i napadaju Rusiju.

Unatoč optužbama koje se stalno razotkrivaju kao lažne, zastupnici su inzistirali da Facebook i Twitter nastave tražiti utjecaj ruskih botova na društvenim medijima tijekom referenduma Brexit u 2016. godini.

U novije vrijeme je ministar obrane Gavin Williamson unio razdor u bilateralnim odnosima. U petak je tvrdio da je Rusija zapravo špijunirala britansku infrastrukturu, kako na domaćem terenu, tako i kroz osjetljive interkontinentalne morske kablove.

On je također naveo da bi Rusija mogla pokrenuti hakerske napade u bilo koje vrijeme, i da će ubiti „tisuće i tisuće i tisuće” Britanaca.

Na temu obrane, Lord Waverley je istaknuo da, iako su odnosi sa Rusijom možda bili napeti u posljednjih nekoliko desetljeća, i to može poslužiti Britaniji da ne zaboravi svojeg starog saveznika iz Drugog svjetskog rata.

„Ruski ratni gubici su bili ogromni”, rekao je on. „Bez njih ne bismo bili ovdje danas.

„U tome možda leži ključ angažmana Ujedinjenog Kraljevstva s Rusijom: premošćivanje jaza i izgradnje povjerenja vitalnog za podupiranje produktivnog budućeg odnos.”

Neki su pohvalili Waverleyjeve riječi, a drugi su im se protivili, pozivajući se na sukobe u Siriji i Ukrajini.

Gospodin Truscott je rekao da Velika Britanija mora raditi s Rusijom i pronaći način da riješi probleme u Ukrajini.

„Trebali bismo u potpunosti surađivati s Rusijom u svezi pitanja kao što su Sirija, Iran i Sjeverna Koreja, te u borbi protiv međunarodnog terorizma, trgovine drogama i trgovine ljudima.

„Moramo da se maknuti od trenutne bezumne retorike i diplomacije “milo za drago”, što je opasno, i ako se nastavi, može nas dovesti do katastrofe. Ako nismo pažljivi i ako govorimo stalno o ratu, to može postati samo-ispunjujuće proročanstvo.” (RT)
 

Hopefully following Relations with #Russia debate in @UKHouseofLords will now start all-important trade, scientific research, climate change, health, culture, sports, civil society cooperation & education exchange engagement with #Russian people

— Lord Waverley (@LordWaverley) January 31, 2018

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Predstavnik Ambasade Rusije u Velikoj Britaniji primjetio je, povodom izjava britanskog ministra obrane Gavin Williamson, da se pojačava agresivna retorika Londona protiv Rusije

„Sa zabrinutošću smo konstatirali porast agresivne retorike britanskih službenika protiv Rusije.

Posljednji primjer koji potvrđuje ovu opasnu tendenciju jesu izjave Gavin Williamsona.

Postavlja se pitanje kakav cilj imaju ovakve izjave i da li britanska strana razumije njihovu istinsku cijenu“, rekao je je predstavnik Ambasade Rusije.

Williamson je ranije u tekstu za „Daily Telegraph“ rekao da misli da „Moskva pravi plan o uništavanju najvažnije infrastrukture Ujedinjenog Kraljevstva“.

Ambasada je podsjetila da se u konceptualnom britanskom „Strateškom pregledu u području obrane i sigurnosti 2015“ tvrdi da je „Rusija postala agresivnija, autoritarnija i više nacionalistički nastrojena država koja se suprotstavlja Zapadu“.

Prema mišljenju ruskih diplomata, premijerka Velike Britanije Theresa May je u svom pozdravnom govoru 13. studenog prošle godine optužila Rusiju da pokušava posijati probleme na Zapadu, pokrenuvši samim tim „novu spiralu razuzdane rusofobične kampanje na teritoriju Ujedinjenog Kraljevstva“.

„Nakon toga, nizom antiruskih izjava izdvojili su se predstavnici Ministarstva obrane Velike Britanije“, rekao je predstavnik diplomatske misije.

Prema njegovim riječima, većina Britanaca želi popraviti odnose s Rusijom, a vojno-politički krugovi, naprotiv, raspoloženi su agresivno i „plaše vlastito stanovništvo radi dobijanja dodatnih milijardi funti iz državnog proračuna“.
 
(sputniknews.com)

Znanstvenici su novi inkvizicija. Bolesnicima nikada kraja u suzbijanju slobode govora i slobode razmišljanja

“Odbor za konstruktivno sutra” (CFACT) objavio je videozapis na YouTubeu u četvrtak koji prikazuje popularizatora znanosti Bill Nye-a “The Science Guy” koji sugerira da “poricatelje klimatskih promjena” i energetske izvršne direktore, svi zajedno trebaju biti tretirani ni više niti manje nego kao ratni zločinaci.

CFACT član Marc Marono citira zagovornika okoliša Robert F. Kennedya Jr. koji je rekao da “poricatelji klimatskih promjena” i energetski izvršni direktori trebaju biti u zatvoru pored ratnih zločinaca, te je pitao Nye-a da li je takva retorika je previše ekstremna. Nye čini se, ne misli da je to preekstremno.

“U tim slučajevima, za mene kao poreznog obveznika i birača, govor o ekstremnoj sumnji o klimatskim promjenama utječe na kvalitetu života javnih građana. Tako da mogu vidjeti da su ljudi vrlo zabrinuti i da se provoditi kaznena istrage, kao i sudjelovanje u raspravama poput ove.”

Drugim riječima, Nye, kao i ostatak totalitarnog ljevičarskog društva, misli da barem vrijedi ozbiljno razmisliti o kaznenom progonu onoga tko kaže da su klimatkse promjene laž i onoga tko se ne slaže s pravovjerjem o klimatskim promjenama.

Današnji (anti)znanstveni proces očito ne uključuje slobodoumnu raspravu, već okrutno ukidanje neslaganja.

I kako ironično da Nye, kao “javni građanin”, zamjera drugima koji utječu na njegovu kvalitetu života, budući da su “naprednjaci” poput Nyea opsjednuti kontrolom kvalitete života svih ostalih.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Ministarstvo vanjskih poslova Kine pozvalo je međunarodnu zajednicu da odbaci politiku Hladnog rata NATO-a i stvoriti novu organizaciju koja će pružiti sigurnost cijelom svijetu

“Vjerujemo da je NATO proizvod Hladnog rata … Smatramo da međunarodna zajednica mora se udalji od tog mentaliteta”, rekla je glasnogovornica Ministarstva Hua Chuing u četvrtak na konferenciji za novinare.

Ona je objasnila da nijedna zemlja sama nije u mogućnosti sebe u potpunosti zaštiti, pa je pozvala međunarodnu zajednicu da stvori novi sustav sveobuhvatne sigurnosti, koji bi bio “fer i pravedan”.

Prema riječima stručnjaka za Kinu Bronislav Vinogrodskog, to je poziv državama da napuste nasljeđe prošlosti.

“Normalno, Kina je neutralna i šuti dok drugi govore. A kada dođe vrijeme – Kina vrlo dobro zna pravi put – onda progovori. Došlo je teško vrijeme zbog događaja u Siriji gdje je mnogo strana u igri. Kina je iznijela solidan argument o potrebi da se konceptualno mijenja cijeli sustav međunarodne sigurnosti “, ocjenjuje Vinogrodski za SputnjikNews.

Prema njegovim riječima, poziv Kine nije samo prazna retorika.

“NATO je u ime sigurnosti ubio toliko ljudi, zato Kina predlaže da se napusti nasljeđe Hladnog rata, zahtijevajući da se revidira čitav sustav odnosa u svijetu”, ističe on.

Stručnjak podsjeća i da se kineska diplomacija rijetko kada izravno protivi nečemu ili nekome, osim ako ne postoji neposredna prijetnja po zemlju.

“Sasvim je jasno da je takva retorika usmjerena izravno protiv NATO-a. Iako mislim da je i Savez svjesan da je njen sustav zastario”, kaže on.

On zaključuje i da prijedlog Kine nije pacifizam, ali je ipak pokušaj da kriza u svijetu bude riješena bez rata.
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)

Proizvodnja nasilja odigrava se i u civilnom životu kroz naglašenu militarizaciju policije, pooštrenje sustava nadzora, represiju prema prosvjednicima i neumjeren porast zatvorske populacije koja se sada popela na 2.3 milijuna ljudi. Ratna retorika sada se koristi i za ukidanje socijalnih povlastica za najnemoćnije članove društva, ali i za napad na građanska prava žena i manjina

Književnik, sveučilišni profesor i pedagog Henry A. Giroux u komentaru za Truthout piše o uvođenju trajnog ratnog stanja u SAD-u i popratnoj popularizaciji nasilja koje sve više prožima cijelo američko društvo. Nakon 11. rujna 2001. započeo je proces militarizacije društvenog i javnog života i brisanja granica između vojnog i civilnog, ratnog i mirnodopskog.

„Metafizika rata i s njome povezani oblici nasilja sada se uvlače u svaki aspekt američkog društva”, a država proizvodi nasilje na svim razinama i uvodi trajno izvanredno stanje koje se očituje i u ratnim zločinima počinjenima s blagoslovom vlade: ubijanje civila bespilotnim letjelicama, zločini nad afganistanskim seljacima od strane „ubilačke ekipe” američkih vojnika, fotografije na kojima njihovi suborci poziraju s odsječenim udovima talibana i, naposljetku, zloglasni slučaj narednika Roberta Batesa koji je u samotnom noćnom pohodu u ožujku pobio 17-ero civila, uglavnom žena i djece.

Demonizacija, dehumanizacija

Takvi slučajevi nisu novost i prizivaju u sjećanje savezničko bombardiranje Dresdena i bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki u Drugom svjetskom ratu ili poznati pokolj u My Laiju koji je “odigrao ključnu ulogu u mobiliziranju antiratnih prosvjeda protiv Vijetnamskog rata”. Neke stvari ipak nije moguće opravdati inzistiranjem na nužnoj obrani nacionalne časti. Uz to što “demonizira neprijatelja i dehumanizira vojnike”, ratno nasilje razotkriva “moralni kukavičluk ratnih huškača” i ukida pojam moralne odgovornosti. Činovi nasilja nisu izolirani incident, već proizlaze iz “kulture tržišta” koja uzor vidi u ekstremnoj varijanti socijalnog darvinizma: u ratu svih protiv svih svatko je neprijatelj, a preživljavaju samo najjači. U takvom društvu nasilje je pravilo, a ne iznimka, a proizvodnja nasilja postaje izvor zabave za mase i profita za tvorce popularne kulture.

Proizvodnja dehumanizacije odvija se i u školama, zatvorima, vojarnama i drugim poprištima komercijalizacije nasilja čija je druga svrha discipliniranje dijelova stanovništva na koje se gleda kao na prijetnju društvenom poretku. Mnogi stambeni prostori sve više nalikuju vojnima i predstavljaju oličenje kulture u kojoj nasilje i kažnjavanje postaju temelj politike, društva i zabave. “Privatizacija i militarizacija škola” pretvara učenike u pokorne, ukalupljene potrošače bez osjećaja društvene odgovornosti i sposobnosti za kritičko mišljenje, dok se siromašniji i pripadnici etničkih manjina izdvajaju iz školskog i u velikom broju slučajeva prepuštaju kaznenom sustavu. Javni prostori i institucije sve su više nalik ratnim zonama u kojima se njeguju “tržišno pokretani egocentrični interesi autonomnog pojedinca”, podrazumijevajući nepovjerenje i strah od drugih i naglašavajući osobnu sigurnost nauštrb sigurnosti zajednice.

Povratak u barbarizam

Komercijalni uspjeh holivudskog filma “Igre gladi” Giroux vidi kao simptom “društva u kojem je nasilje postalo novi univerzalni jezik”. Film o društvu u kojem se elite zabavljaju promatrajući međusobno ubijanje djece prikazuje krajnji ishod onoga što je Giroux u svom drugom nedavnom tekstu nazvao “samoubilačkim društvom”. Činjenica da takav film može doseći toliku popularnost među mladima i ostvariti toliko visoku gledanost i zaradu alarmantan je pokazatelj “moralne praznine američkog društva”, a način i kontekst u kojem je u njemu prikazano nasilje nad djecom odražava patološko stanje u kojem su “temeljne vrednote fašističke države” preuzele glavnu riječ.

Ratno stanje širi se i izvan granica Amerike, a u “neoliberalnom teatru okrutnosti” gube se granice između opravdanog i neopravdanog nasilja. Ratni zločini često se opravdavaju kao neizostavan dio ratovanja, kao što je ministar obrane Leon Panetta slučaj Roberta Batesa lakonski prokomentirao sa: “Rat je pakao.”

Njegova izjava označava silazak u barbarsko stanje koje je u potpunosti podređeno ratu i uništenju, bez ikakvih moralnih i etičkih obzira. Proizvodnja nasilja odigrava se i u civilnom životu kroz naglašenu militarizaciju policije, pooštrenje sustava nadzora, represiju prema prosvjednicima i neumjeren porast zatvorske populacije koja se sada popela na 2.3 milijuna ljudi. Ratna retorika sada se koristi i za ukidanje socijalnih povlastica za najnemoćnije članove društva, ali i za napad na građanska prava žena i manjina.

Proizvodnja siromaštva i oružja

“Politika i pedagogija smrti” potrudile su se da rat i nasilje postanu norma koja sada prožima sva područja života. Primjerice, nedavno je otkriveno da je trener profesionalne momčadi američkog nogometa New Orleans Saints nudio igračima novčane bonuse ako svojim protivnicima nanesu tjelesne ozljede. Popularizacijom nasilja građani se i sami pozivaju na sudjelovanje u činovima nasilja iz čistog užitka, bez obzira na dobrobit svojih sugrađana. Suvremeno potonuće u divljaštvo možda se najbolje odražava u američkoj kulturi oružja koju predstavlja Nacionalno oružano udruženje (NRA).

Njegovi pripadnici zadrti su protivnici socijalne države, a ljudska cijena očuvanja vrednota koje zagovaraju sve je viša. Gary Younge u tekstu za Guardian navodi da vatreno oružje ubija više od 85 ljudi dnevno, a ozljeđuje dvosruko više. U trgovini smrću rijetko se uzima u obzor “društvena cijena” širenja kulture nasilja, a njegov prodor u institucije ubija demokratske vrijednosti. Nasilje poprima sve ekstremnije oblike, a “javni nered postaje i spektakl i opsesija”.

Ratno stanje uzima danak i u državnom proračunu. “SAD ima najviši vojni proračun na svijetu koji je ’2010.-2011. sačinjavao 40% nacionalne potrošnje’”. Ratovi u Iraku i Afganistanu stajali su američke porezne obveznike negdje između 3.7 i 4.4 trilijuna dolara, a ljudska cijena jednako je drastična – gotovo 225,000 poginulih, preko 363,000 ranjenih i sedam milijuna izbjeglica. Novac za ratovanje namiče se smanjenjem socijalnih troškova, čime se ubrzava proces ukidanja socijalne države i stvaraju uvjeti u kojima financijaši i korporacije prisvajaju abnormalno velik dio bogatstva i moći. Nesrazmjer u prihodima i bogatstvu u SAD-u danas je veći nego ikada u povijesti, a rezultat je povišena razina “neizvjesnosti i tjeskobe” koja proizvodi dodatnu sklonost traženju utočišta u nasilju. Financijska država stapa se s državom nadzora, stvarajući društvo rizika u kojem su pojedinci prepušteni sami sebi i prisiljeni snositi posljedice nehumanosti “neoliberalnog kapitalizma”.

Beskonačni ratovi

Američkim društvom danas dominiraju “hipermaskulinost i spektakl militariziranog nasilja”, a otvoreno iskazivanje bijesa i nepristojnosti postalo je poželjan oblik građanskog ponašanja. S time je u skladu i povećana podrška javnog mnijenja mučenjima odobrenima od države, masovnog zatočenja pripadnika manjinskih zajednica i nižih društvenih slojeva te policijskog nasilja nad malodobnicima. Društvo se počinje organizirati prema ratnim načelima, a sve izraženije antidemokratske težnje otvaraju put ka otvorenoj autoritarnosti. Najvažnije političke odluke više ne donose predstavnici vlasti, već elite iz “financijsko-vojno-industrijskog kompleksa” kojima država ropski smanjuje poreze, deregulira poslovanje i daje novac za beskonačne ratove vođene u svrhu bogaćenja proizvođača oružja. Mreža nasilja poprimila je globalne razmjere i jedini učinkoviti otpor koji joj se može pružiti mora također biti globalan. To se može ostvariti, tvrdi Giroux, samo ako politika preuzme pedagoške elemente i središnje mjesto prepusti obrazovanju.

Država rata i nasilja nužno je odvojena od “javnih vrednota i formativnih kultura koje demokraciju čine mogućom”. Kako bi se ojačala građanska kultura u kojoj nasilje i kazna neće više biti sveprisutna pojava i sredstvo razonode, “zgražanje i osuđivanje” nije dovoljno. Potrebna je precizna analiza posljedica spajanja “ideoloških i institucionalnih elemenata” koje se u SAD-u odvija od 1980-ih i njegove povezanosti s činjenicom da “SAD ima preko 1000 vojnih baza u inozemstvu”. Treba jasno prokazati način na koji vojno-industrijski kompleks, sada uz pomoć zatvorskog i obrazovnog sustava, koristi nasilje za “oblikovanje nacionalne politike i svakodnevnog života”. Kulturne prakse neodvojive su od društvenog poretka te služe kao potvrda i produžetak njegove autoritarnosti. C. Wright Mills ustanovio je da dominantna kultura ide toliko daleko da ljudima oduzima čak i osobna iskustva, provodeći “organiziranu infantilizaciju i bijeg od odgovornosti” i izolirajući pojedince u ljušture otuđene od svakog oblika društvene svjesnosti.

Autoritarnost, potrošačko društvo, kultura slavnih

Ključno je, smatra Giroux, pronaći nove oblike govornog izričaja kako bi se mogli imenovati društveni elementi koji rade u korist ratne države i njezinih mehanizama nasilja, “istodobno mobilizirajući društvene pokrete” usmjerene ka kidanju mreža moći. Potrebno je nanovo stvoriti kulturne preduvjete za pretvaranje američke javnosti u informirane i angažirane građane, umjesto u promatrače i provoditelje nasilja. Sustav obrazovanja, nažalost, i sam je podlegao privatizaciji i militarizaciji, lišavajući učenike mogućnosti da jednog dana postanu aktivni sudionici procesa upravljanja. “Bez javnih sfera za stvaranje formativne kulture opremljene za osporavanje obrazovnih, vojnih, tržišnih i vjerskih fundamentalizama koji dominiraju američkim društvom, bit će praktički nemoguće oduprijeti se normalizaciji rata kao predmeta unutarnje i vanjske politike.”

Pedagogija mora postati sastavni dio definicije politike i političkih praksi. Kritičko razumijevanje politike razbit će uvriježene mentalne obrasce koji daju legitimitet ratu i nasilju i pokrenuti djelovanje ka promjeni i društvu u kojem rat više neće biti trajno stanje niti osnovno načelo organizacije svakodnevice. “Višak straha, nesigurnosti i oslabljenog društvenog angažmana” koji proizvodi “neoliberalni društveni poredak” dovest će do stvaranja autoritarne države zamaskirane u potrošačko društvo i kulturu slavnih ukoliko javnost, radi budućih generacija ako već ne radi sebe, ne prepozna i ne uništi mehanizam nasilja i štovanje smrti zamijeni štovanjem života. Pojedinci i organizacije trebaju se trgnuti, obrazovati i povezati kako bi kolektivnom akcijom obnovili demokratske vrijednosti i institucije koje će im to omogućiti.

Prosvjedi diljem Amerike i svijeta, čiji su nositelji uglavnom mladi ljudi, dokazuju da reforma ne može biti kratkoročni projekt, već dugotrajan i razrađen proces koji će bez podrške najširih političkih i društvenih pokreta ostati tek vanjska forma. Potrebno je osmisliti novi govor za izražavanje i pronaći nova mjesta za provođenje novih oblika djelovanja kroz koje će se, riječima Girouxa i Michelle Brown, “rekonfigurirati novi kolektivni subjekt, modaliteti društvenosti i ‘alternativne konceptualizacije sebstva i odnosa prema drugima’”. SAD mora iskorijeniti nasilje i suzbiti virus rata želi li zadržati svoje pravo da se i dalje naziva demokratskom državom; pokreti mladih zasad su najbolja šansa da se to i ostvari.

Henry A. Giroux
 
 
(nacional.hr/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8969"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]