Etiopija se ozbiljno primila posla. U samo jednom danu, pohvalio se njezin ministar inovacija i tehnologije Getahun Mekuria, a prenio britanski Guardian, zasadili su čak oko 350 milijuna sadnica stabala

I ta je brojka ambiciozna, no konačni je cilj još grandiozniji: ovog ljeta, u sklopu nacionalne inicijative “zeleno naslijeđe”, zasaditi čak četiri milijarde sadnica stabala, sve kako bi se suprotstavili posljedicama deforestacije i klimatskih promjena u svojoj sušama sklonoj državi.

Svakog građanina ohrabruju da ih zasadi najmanje 40, a s istim su ciljem, kako bi javni djelatnici mogli sudjelovati u akciji, privremeno pozatvarali i urede javnih službi.

“Drveće ne samo da pomaže pri ublažavanju klimatskih promjena, apsorbirajući ugljični dioksid iz zraka, nego je i jako korisno u borbi protiv nastanka pustinje i degradacije tla, pogotovo u sušnim zemljama.

Drveće pruža i hranu, sklonište, gorivo, krmu, lijekove, materijale i zaštitu zaliha vode”, izjavio je za Guardian dr. Dan Ridley-Ellis, šef Centra za znanost i tehnologiju šuma na Sveučilištu Edinburgh Napier.

No, znanstvenici već odavno naglašavaju koristi koju sadnja drveća ima u borbi protiv klimatskih promjena. Tvrde da je to i daleko najjeftiniji način za borbu protiv tog problema. Čak su izračunali koliko bi drveća trebalo još zasaditi da riješimo problem, odnosno učinimo ga manjim.

Računica

Prema njihovim procjenama, program sadnje na svjetskoj razini mogao bi odstraniti dvije trećine cjelokupne emisije štetnih plinova koja je posljedica ljudske aktivnosti. Prema njihovoj računici, drveće trenutno nije zasađeno na 1,7 milijardi hektara.

Na toj bi površini, koja je jednaka 11 posto ukupnog tla na Zemlji te površini koju zauzimaju Kina i SAD, moglo bi biti zasađeno 1200 milijardi sadnica stabala.

Pritom bi tropska područja imala stopostotnu pošumljenost, a ostala bi bila malo “prorijeđena”, odnosno “pod krošnjom” bi bila polovica tog područja.

U svoju računicu znanstvenici nisu uključivali obradivu površinu ni urbana područja, ali zato jesu područja za ispašu. Da se računica na kraju i obistini i zaživi, trebalo bi od 50 do 100 godina.

Najljepše od svega, tvrde znanstvenici, jest to da se u taj globalni projekt može uključiti baš svatko. I vjeruju da bi se mogla prikupiti sredstva za financiranje te ideje.

Što se tiče Etiopije, trenutno je pošumljeno samo četiri posto njezine površine. Nekada je taj udio bio mnogo veći i iznosio je 35 posto. Sadnjom 350 milijuna sadnica stabala u jednom danu Etiopija je s vrha maknula dosadašnjeg rekordera po tom pitanju, Indiju. Ona je 2016. godine u jednom danu zasadila 50 milijuna stabala.

(jutarnji.hr)

Izvoz ruskog plina u Europu zabilježio je 2018. novi rekord bez obzira na diplomatske napetosti i namjeru Europske unije da smanji svoju ovisnost o Rusiji, objavio je u petak ruski Gazprom

Gazprom, koji ima monopol na izvoz putem plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018. ili oko 3,5 posto više nego godinu dana ranije, rekao je ruskim agencijama generalni direktor Gazproma Aleksej Miller.

Gazprom pokriva približno trećinu europskih potreba za plinom

Taj izvoz čini najveći dio prodaje plina u Europu, a drugi dio, otvoren za konkurenciju, ostvaruje se prodajom ukapljenog prirodnog plina.

Rusija ističe stalni porast europske potražnje za ruskim plinom u obrani svojih novih planova izgradnje plinovoda preko Turske ili Baltičkog mora, no Europska unija oklijeva i godinama tvrdi da želi različite izvore opskrbe plinom.

Gazprom pokriva približno trećinu europskih potreba za plinom.

Ukupna proizvodnja plina se oporavila za više od 5 posto tijekom 2018. godine na 497,6 milijardi m3, precizirao je Miller.

(index.hr)

Sjedinjene Američke Države su imale najveći broj umrlih u jednoj godini (2017.) otkada se vrši evidencija

Samoubojstva i smrt od prediziranja lijekovima među starijem stanovništvom su u velikom porastu, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Već treću godinu za redom pada očekivani životni vijek u SAD-u, a najdulji trend pada očekivanog životnog vijeka se dogodio kasnih 1910-ih kada su Prvi svjetski rat i najgora pandemija gripe u suvremenoj povijesti ubili približno 675.000 Amerikanaca.

Sve u svemu, SAD je zabilježio 2,8 milijuna umrlih u 2017. godini, a smrtnost je najveća među građanima srednjih godina koji imaju najveći utjecaj na ukupni očekivani životni vijek građana Amerike.

„Ove otrežnjujuće statistike su poziv za buđenje da gubimo previše Amerikanaca, prerano i previše često, u uvjetima koje moramo spriječiti” – rekao je Dr. Robert Redfield, direktor CDC-a.

Stopa samoubojstava u 2017. godini bila je najviša u posljednjih 50 godina i dosegla je oko 47.000 slučajeva (od samo ispod 44.000 prethodne godine).

“Nikad nismo vidjeli ništa slično”, rekao je Robert Anderson, koji nadgleda statistiku smrtnosti građana koju provodi CDC. Samoubojstvo je deseti vodeći uzrok smrtnosti u SAD-u već desetu godinu zaredom.

Unatoč činjenici da su većina ljudi koji umru zbog samoubojstva još uvijek muškarci, uočljivi porast se dogodio i među ženskom populacijom. Stopa samoubojstava žena porasla je za 53 posto u razdoblju od 1999. do 2017. godine, sa porastom od 26 posto za muškarce u istom razdoblju.

“Stvarno vjerujem da su ljudi sve beznadniji, a to dovodi do uporabe droga, te potencijalno dovodi do samoubojstava” – rekao je dr. William Dietz, stručnjak za prevenciju bolesti na sveučilištu George Washington.

Među 10 vodećih uzroka smrti, broj smrtnih slučajeva od raka su pali u brojnosti dok se dogodilo povećanje broja samoubojstva, moždanog udara, dijabetesa, Alzheimerove bolesti, gripe/pneumonije, kroničnih respiratornih bolesti i nenamjernih ozljeda.

Uzrok broj #1. smrtnosti u SAD-u su bolesti srca, koje su ostale na istoj razini. Poboljšanja u prevenciji i liječenju stanja obično nadoknađuje povećanje drugih vodećih uzroka smrti.

SAD još uvijek slovi kao jedna od zemalja sa najnižom očekivanom stopom trajanja životne dobi u razvijenim zemljama. Očekuje se da će beba rođena u SAD-u 2017. godine živjeti 78 godina i 7 mjeseci.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Rusija jača svoju poziciju na svjetskom tržištu hrane, a poljoprivredni sektor zemlje bilježi povijesni rast

To je uglavnom zbog vladine politike kao odgovor na sankcije, prema Ministarstvu poljoprivrede.

“Politika supstitucije uvoza pokazala se vrijednom u mnogim sektorima. Govoreći o poljoprivrednim proizvodima, možemo reći da smo samodostatni. Očekujemo da će izvozni potencijal dvostruko porasti do 2025. godine”, izjavio je Yevgeny Akhlashev, direktor odjela ministarstva prehrambene i prerađivačke industrije, koji očekuje izvoz do 40 milijardi dolara.

Napomenuo je da je u posljednje tri godine Rusija dramatično smanjla uvoz šećera (za 73 posto), mesa (za 36 posto) i sireva (za 29 posto), dok je domaća proizvodnja u tim sektorima znatno porasla.

#Statistike pokazuju da je ruski izvozni potencijal u sektoru poljoprivrede porastao 15 puta u posljednjem desetljeću.

Kao rezultat toga, izvoz šećera u posljednje je dvije godine porastao za 17 puta. Izvoz povrća i nafte povećan je za 40 posto.

Izvoz hrane, kojim dominiraju pšenica i riba, prošle je godine porastao rekordnih 19 milijardi dolara, navodi ruski izvozni centar.

Ovog mjeseca, tijekom svog govora Ruskoj federativnoj skupštini, predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako bi izvoz hrane na međunarodna tržišta trebao premašiti uvoz u naredne četiri godine.

Predsjednik je pozvao na povećanje izvoza mesa i stupanj samodostatnosti proizvodnje govedine, mliječnih proizvoda i povrća.

Rusija trenutno uživa u rekordnoj proizvodnji žitarica, koja je prošle godine pobijedila i rekordnu žetvu koju je SSSR postavio davne 1978. godine.

Tijekom ove tekuće sezone zemlja je uzgojila 135.393 milijuna tona žitarica, uključujući 85,9 milijuna tona pšenice. Izvoz će navodno ove sezone ponovo oboriti sve rekorde.
 
NoviSvjetskiPoredak.com