To bi značilo da sve što predloži Europska unija je u stvari već “riješeno”?

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je kako je referendum o uvođenju eura održan kada je održan i referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kada se glasalo o Ugovoru o pristupanju u kojem stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju.

Odgovarajući na upit novinara o referendumu o uvođenju eura, premijer je rekao da je to riješeno.

“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković koji u Opatiji sudjeluje na Međunarodnoj konferenciji studenata prava “Elsa”.

Odgovarajući na novinarski upit o izgledima Hrvatske da već 2020. uđe u europski tečajni mehanizam (ERM II), premijer je kazao da imamo dobre pokazatelje kad je riječ o ispunjavanju Maastrichtskih kriterija, imamo strategiju za uvođenje eura, priprema se pismo koje će uputiti ministar financija i guverner HNB-a koje se odnosi na korake koje ćemo učiniti da bismo ušli u tečajni mehanizam, a koji je preduvjet za ostvarivanje članstva u europodručju.

Na upit o dilemama je li uvođenje eura i odricanje od dijela suvereniteta, premijer ističe kako se “Europska unija bavi okupljanjem suvereniteta i time jačanjem svih država koje su u europskom projektu”.

“Euro je jedna od tješnjih integracija (…) Naš cilj je tu sasvim jasan, strateški određen, referendumom potvrđen i prihvaćen i u pristupnim pregovorima i ugovorom i pristupanju. Sve je to dio procesa europskog projekta koji je od 1990. strateško određenje svih hrvatskih vlada, svih sabora, svih vodstava. I tu nema nikakve dileme. To je politika kontinuiteta i onoga što je u interesu Hrvatske”, zaključio je premijer Plenković.

(index.hr)

Većina birača u švicarskom kantonu St. Gallen poduprla je zabranu odjeće koja prekriva lice na javnim mjestima, te je druga regija u zemlji koja je uvela takve zabrane

Regija u sjeveroistočnom dijelu zemlje održala je referendum u nedjelju kako bi odlučila jesu li potrebna stroža pravila prema burkama i prekrivalima za lice, među ostalim pitanjima.

Oko 36 posto građana od pola milijuna stanovnika izašlo je na glasovanje, a gotovo 67 posto birača podržalo je novi zakon, pokazuju službeni rezultati.

St. Gallen, peti po veličini švicarski kanton, postat će druga regija u zemlji koja će odobriti takvu mjeru, na primjeru najjužnijeg kantona Ticina.

Potpuna zabrana nošenja burke i nikaba na javnim mjestima stupila je na snagu u Ticinu 2016. godine, a nepostupanje prema tom zakonu je kažnjivo novčanom kaznom u rasponu od 100 do 10.000 švicarskih franaka.

Kanton talijanskog govornog područja ima 350.000 stanovnika, od kojih su dva posto muslimani.

Prošle su godine švicarske vlasti odbacile popularnu kampanju pod pokroviteljstvom desničarske stranke koja je pozvala na zabranu muslimanskih pokrivala za lice, dopuštajući regijama pojedinačno odlučivanje po tom pitanju.

Međutim, takvo glasovanje bi se moglo održati iduće godine nakon što je desničarska švicarska narodna stranka navodno prikupila 100.000 potpisa potrebnih za stavljanje bilo kojeg subjekta na referendum.

Švicarska nije prva zemlja u Europi koja je proglasila zabranu muslimanskih pokrivala za lice, što se često kaže da da cilja muslimane.

Nakon što je Francuska 2010. godine počela zabranjivati pokrivanje lica, Belgija je slijedila te korake, a Nizozemska i Danska su naknadno uvele slične mjere.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Irski biskup poziva katolike koji su glasovali “DA” na referendumu o pobačaju u Irskoj da dođu na ispovijed jer su počinili grijeh

Biskup Kevin Doran kaže kako vjeruje da su katolici koji su podupirali ukidanje Osmog amandmana trebali priznati svoj grijeh.

Irska je glasovala za ukidanje svoje kontroverzne zabrane pobačaja na referendumu u petak, s 66 posto za “DA” od 2,15 milijuna birača koji podupiru ukidanje osmog amandmana.

Biskup Kevin Doran izjavio je u ponedjeljak kako je smatrao da su oni koji su glasali za izmjenu na referendumu “znajući i imajući namjere da bi pobačaj bio ishod”, počinili grijeh.

Ono što bih rekao katolicima koji su glasovali “DA”, “ako ste glasali ‘DA’, znajući i imajući namjere da će to završiti zabranom pobačaja, trebali biste razmotriti dolazak na ispovijed”.

Doran, koji je biskup Elfina – biskupije na zapadu Irske, iznio je komentare na državnom mediju, RTE Radio 1.

“Glasovanje svake osobe ima moralno značenje i politički značaj”, kazao je, dodavši kako je Katolička crkva obitelj i “nitko se nikad ne smije udaljiti od nje”.

Korisnici društvenih medija tvrde da je biskupov poziv na pokajanje birača za pobačaj je samo dodatak na tamnu povijest katoličke crkve u ovoj zemlji.

U nedjelju je irski nadbiskup Eamon Martin izjavio kako je Irska “zaboravila” pravo na život nerođenih, te je na vrhuncu uvođenja liberalnog režima abortusa.

Bilo je i nekoliko izvješća na društvenim medijima svećenika koji su tražili župljane koji su glasovali za ukidanje osmog amandmana ustava zemlje i za abortus, da napuste nedjeljnu misu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kompanija Youtube nije pronašla dokaze koji ukazuju na bilo kakvo miješanje Rusije u referendum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, saopćila je direktorica kompanije zadužene za veze s državnim strukturama Juniper Downs

U Washingtonu je održana rasprava Parlamenta Velike Britanije posvećna „lažnim vijestima“.

Sastanak je održan u okviru posjete delegacije Komiteta Velike Britanije za digitalne tehnologije.

U raspravi su učestvovali predstavnici kompanija Gooogle, Youtube, Facebook i Twitter i televizija CNN i CBS.

„Proveli smo brižljivu istragu u svezi s referendumu o ’Brexitu’ i nismo pronašli dokaze o miješanju.„

Pregledali smo sve reklamne objave koje imaju bilo kakvu vezu s Rusijom i nismo pronašli dokaze za to da su naši servisi korišteni za miješanje u održavanje referenduma“, izjavila je Downsova.

Komitet je još prije godinu dana objavio da planira provesti istragu o valu dezinformacija koji postaje sve veći problem širom svijeta.

U okviru široke istrage poslanici su planirali analizirati pitanje o navodnom miješanju Rusije u referendum o „Braxitu“ 2016. godine, bez obzira na to što su predstavnici Vlade Velike Britanije saopćili da nemaju nikakve potvrde o takvom miješanju.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dosadašnji predsjednik Češke Miloš Zeman osvojio je novi petogodišnji mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, obavila je češka agencija ČTK, a njegov protukandidat Jirži Drahoš priznao je poraz, prenosi Reuters

„Želio bih čestitati pobjedniku izbora Milošu Zemanu“, kazao je Drahoš okupljenim pristšama.

Navodi se da je nakon prebrojanih rezultata iz 94,95 posto izbornih jedinica, Zeman (73) je osvojio 52,16 posto glasova, dok bivši predsjednik Akademije znanosti Češke Drahoš (68) ima 47,83 posto glasova.

Zeman se zalaže za bliže odnose sa Rusijom i Kinom, dok je Drahoš naklonjen EU.

Reuters je ranije objavio da mnogi na ove izbore gledaju kao na referendum na kojem se građani izjašnjavaju o aktualnom predsjedniku Zemanu, bivšem premijeru lijevog centra koji je napravio oštar zaokret nadesno.

Zeman je, u prvom krugu glasanja prije dva tjedna, osvojio najviše glasova od ukupno devet predsjedničkih kandidata, ali ipak nedovoljno da bi izbjegao drugi krug, podsjetila je agencija AP.

Zeman je osvojio 38,6 posto, a Drahoš 26,6 posto glasova u utrci za predsjednika zemlje, koji tijekomm petogodišnjeg mandata ima pretežno ceremonijalnu ulogu. Prema Ustavu Češke, predsjednik bira premijera poslije općih izbora.

Češka vlada predvođena Andrejem Babišem podnijela je ostavku u srijedu pošto joj je izglasano nepovjerenje, ali je Zeman odmah zatražio od Babiša da opet pokuša formirati vladu. Zeman je izjavio da će, čak i ako izgubi na izborima, Babiša postaviti na mjesto premijera prije nego što mu istekne predsjednički mandat, 8. marta.

Zeman: Ovo je moja posljednja politička pobjeda

Miloš Zeman je nakon objavljivanja rezultata izbora, izjavio da je ovo njegova posljednja politička pobjeda.

Obraćajući se pristašama, Zeman je obećao da će „raditi kao i do sada“.

„Ovo je moja posljednja politička pobjeda, neće biti političkih poraza“, rekao je Zeman, prenosi Reuters.

Putin je čestitao Zemanu na izbornoj pobjedi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je Milošu Zemanu što je ponovo izabran za predsjednika Češke, objavila je press-služba Kremlja.

Ruski predsjednik je u čestitci naglasio da su „rezultati održanih izbora potvrdili visoki autoritet Miloša Zemana kao iskusnog i odgovornog političara koji ostvaruje interese i težnje češkog naroda“.

„Vladimir Putin je naveo da Rusija visoko vrednuje principijelni stav Miloša Zemana kada je riječ o razvijanju prijateljskih rusko-čeških odnosa i obostrano korisnoj suradnji na raznim područjima“, navedeno je u saopćenju.

Ruski lider je potvrdio spremnost da se nastavi konstruktivni zajednički rad na bilateralnim i međunarodnim pitanjima i poželio Zemanu zdravlje, sreću i nove uspjehe u državnoj djelatnosti.
 
(sputniknews.com)

Švicarska predsjednica Doris Leuthard je pozvala na hitan referendum u Švicarskoj, na kojem će građani glasati o tome da li žele napustiti Europsku uniju

U masivnom udarcu za EU, predsjednica je najavila da građani Švicarske zaslužuju glasovanje o tome kakvu vrstu odnosa žele sa propalim europskim projektom, koji se odnosi na referendum kao „temelj” demokracije.

„Bilateralan put je važan. Stoga moramo razjasniti svoj odnos sa Europom. Moramo znati u kojem smjeru ići.”

„Stoga će fundamentalni referendum biti od pomoći.”

Iako nije članica EU-a, Švicarska je dio Schengenske zone, i ima brojne bilateralne sporazume s Unijom, piše Express.co.uk.

Bruxelles i Bern rade na učvršćivanju odnosa, ali pregovori su pogođeni problemima ovaj tjedan jer je EU ponudila ograničen pristup burzama, što je razljutilo švicarske dužnosnike koji su prijetili da će se osvetiti.

Gospođa Leuthard je rekla za švicarske novine SonntagsBlick: „Možemo ojačati suradnju sa Indijom i Kinm, ali EU i dalje ostaje u prvom planu.”

„Trebamo mehanizam i regulatorni odnos s EU. To će također spriječiti političke igre kojih smo svjedoci u ovom trenutku.”

Dodala je da stav EU-a tijekom ograničenog pristupa burzi nije bio prihvatljiv.

Ona je rekla: „Naravno, razlike sa Bruxellesom su sada u fokusu. Ovdje je naš stav je jasan: EU-ov proces povezivanja takve tehničke dokumentacije kao burzovne ekvivalencije sa političkim pitanjem poput ovog okvirnog sporazuma, neće nam biti od pomoći„.

Pred Božić je EU ponudila Švicarskoj pristup burzi EU na samo jednu godinu, unatoč tome što je nedavno dala neograničeni pristup zemljama poput SAD-a, Hong Konga i Australije.

U to vrijeme gospođa Leuthard je rekla: „EU se ponaša na taj način da želi oslabiti švicarski financijski centar.”

„Neosnovano je i neprihvatljivo povezati taj tehnički problem sa institucionalnim pitanjem.”

Komisija tvrdi da u usporedbi sa ove tri zemlje „opseg švicarske odluke je mnogo veći, kao i trgovanje švicarskim dionicama u EU – i obrnuto – puno rašireniji.”

Dužnosnik EU povjerenstva je izjavio u Bruxellesu: „Ova odluka ne bi trebala doći kao iznenađenje.”

Ako Švicarci odluče održati referendum, to bi mogao biti problem za EU jer najveća skupina švicarskih parlamentaraca u EU dolazi iz euroskeptične švicarske stranke Švicarske narodne stranke. (Sean Adl-Tabatabai,YNW)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako je Theresa May sigurna da se Rusija „uplitala” u britansku demokraciju ona očito zna neke ozbiljno jeftine oglašivače

Upravo je u javnosti objavljeno da je Rusija potrošila 0.97 dolara na oglase kako bi utjecala na referendum Brexit. Koliko utjecaj može kupiti za 97 centi?

Pa, za početak, vjerojatno ne puno jer su se ti Facebook oglasi odnosili na teme migracije i širi europski kontekst – a ne Brexit. A tu je i činjenica da je Rusija potrošila na sve to manje od 1 britanske funte.

Facebook je objavio brojke nakon što je izborna komisija optužila Rusiju za navodno „uplitanje”.

Ukupno tri oglasa koje je platila državna oglašivačka internet agencija je pogledano samo 200 puta tijekom cijelog razdoblja kampanje od dva mjeseca.

Dvije stotine. To uopće ne znači da je to pogledalo ni 200 ljudi – samo 200 klikova. U referendumu Brexit je sudjelovalo više od 30 milijuna birača. Tako da je “ruske oglase” potencijalno vidjelo 0,0006 posto biračkog tijela, da budemo precizni.

S druge strane bare, Rusija je potrošila 100.000 dolara na Facebook oglase u dvije godine prije američkih izbora.

Ti Britanci koji su željni svake optužbe vezane za Rusiju bi se bar malo trebali zacrveniti u licu.

„Snažno podupiremo napore Komisije za reguliranje i provedbu pravila financiranja političke kampanje u Velikoj Britaniji, i shvatili smo zahtjev Komisije vrlo ozbiljno”, rekao je Facebook u pismu Komisiji.

„Što se tiče vašeg zahtjeva, mi smo ispitali da li je Agencija za internetsko istraživanje (IRA) financirala reklame u Ujedinjenom Kraljevstvu tijekom uređenog razdoblja prije referenduma Brexit.

Utvrdili smo da su ti računi, koji su povezani sa IRA-om, potrošili malu količinu novca (0.97 dolara) na reklame koje su se dostavljale publici u Velikoj Britaniji tijekom tog vremena.

„Ovaj iznos se odnosio na samo tri reklame (od kojih su sve tri također bile usmjerene na američku publiku, i nisu imale nikakve veze sa EU referendumom) koje su isporučile oko 200 pogleda čitatelja u Velikoj Britaniji tijekom četiri dana u svibnju 2016.”

Tako je. Reklame su se prikazivale samo četiri dana.

Očajnički pokušavajući pronaći neku trunka dokaza, Komisija je također zatražila dokaze sa Twittera i Googlea. Odvojena istraga pokrenuta je od strane britanskog ministarstva.

Istovremeno, ruski cyber stručnjak Ben Nimmo još više je pojačao rusofobiju u Guardianu otkrivajući sve o ruskom hakiranja i manipuliranju. On tvrdi da je škotski referendum bio pod utjecajem Rusa. Guardian je objavio cijeli članak o tome. Jedini problem je da on zapravo nije imao nikakve dokaze.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Hrvatski saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić je podsjetio kako je još tijekom predsjedničke kampanje naglašavao da EU nije nikada zamišljena da bude unija naroda nego unija političara, banaka i birokrata

“Smatramo da nakon temeljite javne rasprave treba pitati građane, da se mora ići na referendum. Tražimo od Vlade referendum o ulasku Hrvatske u eurozonu. Ako Vlada to ne napravi, spremni smo kao Živi zid prikupiti potpise i tražiti raspisivanje referenduma”, kazao je Sinčić na konferenciji za novinare.

Živi zid se zalaže za jačanje instrumenata i alata koje omogućava kuna, odnosno Hrvatska narodna banka. Traže da u HNB uđe revizija, da se ta institucija reorganizira i promijeni Zakon o HNB-u.

Nakon toga nam, kaže Sinčić, treba guverner koji će provoditi politiku u interesu hrvatskih građana, a ne banaka. HNB, dodao je, nikada nije bila banka, već je radila na principu mjenjačnice.

“Glavni nositelji politike uvođenja eura u Hrvatsku su Vlada predvođena Andrejem Plenkovićem i HNB. Gospodin Plenković je europski projekt i njegov je glavni cilj jednoga dana, kada više ne bude premijer, otići u Bruxelless i tamo postati član Europske komisije, da se može tamo hvaliti kako je uveo Hrvatsku u Schengen, uveo euro u Hrvatsku i napravio cijeli niz integracijskih poteza. To će mu biti sjajna crtica u karijeri pred europskim birokratima”, ustvrdio je Sinčić.

Vladin glavni cilj je prikriti odgovornost HNB-a za Agrokor

Smatra da je Vladin glavni cilj prikriti odgovornost HNB-a za sve što je Agrokor radio zadnjih tridesetak godina.

“Vlada je korumpirana, to se najviše vidi u slučaju Agrokor, korumpirana je saborska većina. Nositelj inicijative je HNB – izrazito korumpirana institucija. Revizija u HNB ne smije. HDZ i SDP se boje kao vrag tamjana ulaska revizije u HNB, odnosno promjene zakona koji bi to omogućio”, rekao je Sinčić ustvrdivši kako bi tamo bio detektiran još veći problem nego u Agrokoru.

Ocijenio je kako je ulazak u eurozonu dio procesa daljnjeg gubitka hrvatskog suvereniteta spram EU-a.

“On se događa u vrijeme kada se vidi da je EU u ogromnim problemima, da je projekt koji propada, kada je i sam predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker iznio pet scenarija, jer ni sam ne zna u kojem smjeru Europa ide i u kojem treba ići, kada imamo čitav niz separatističkih pokreta u Europi, u vrijeme porasta euroskepticizma. U takvom trenu, kada se pokazuju sve mane EU-a, bez jasnog scenarija za budućnost pogrešan je korak ići u daljnju integraciju”, poručio je,

Sinčić smatra da će doći do određenog rasta cijena, unatoč tvrdnjama premijera da “nećemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće”. Nerealnim ocjenjuje i obećanje guvernera HNB-a Borisa Vujčića da će razraditi mehanizme kako do toga ne bi došlo. “Guverner je već puno puta podbacio, iznevjerio hrvatske građane i financijski sustav”, ustvrdio je.

“HDZ je svašta obećavao tijekom kampanje, nije tek tako doći do europskih plaća. Radi se o demagoškom obećanju, podilazi se građanima bez realnih šansi da će se to ostvariti”, kaže predsjednik Živog zida.

>>HRVATSKI ZNANSTVENIK OTKRIO ŠOKANTNU ISTINU KAKO ĆE HRVATSKA PROPASTI: Bit će to mat u tri poteza – bankrot, egzodus, tuđa vlast!
 
(dnevnik.hr)

Da li zaista mislite da će i Katalonci i Baskijci u Španjolskoj, ili Korzikanci u Francuskoj vječno trpiti da im neka tamo vlada iz Bruxellesa „kroji kapu“ i uzima novac?

Ili zamislite još na primjer da se na čelu te neke briselske vlade nađe Nijemac? Pa to bi razbilo Europu!

Njemačka ima svoje ekvivalente Kataloniji — u krajnjoj liniji makar u ekonomskom smislu. Ali koliko je vjerojatan katalonski scenario?

Liga šampiona u nezavisnosti: Bayern drži ljestve Barci

„Should I stay or should I go?“ (Da li da odem ili da ostanem) — taj stih iz hita punk grupe „Clash“ utjelovljuje pitanje koje je bilo postavljeno na referendumu nedavno u Kataloniji:

„Ostati ili otići?“

Devedeset posto Katalonaca je glasalo za odcjepljenje od Španjolske. Vlada Španjolske ne priznaje rezultate glasovanja. Da li može doći do održavanja sličnog referenduma u Njemačkoj?

Katalonija je najjača španjolska regija na ekonomskom planu, koja je tijekom 2016. godine proizvela jednu petinu ukupnog BDP-a. Onda ne čudi zašto Vlada Španjolske ne priznaje rezultate referenduma.

Nešto poput španjolske Katalonije, u Njemačkoj je to pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, makar ako je suditi po ekonomskim parametrima.

Prošle godine je ta regija, ograničena rijekama Rurom i Rajnom i pokrajnom Istočnom Vestfalijom, proizvela 670 milijardi eura u robama i uslugama i to je petina ukupnog nemačkog BDP-a. Razlika je, međutim, u tome što se Sjeverna Rajna-Vestfalija nema namjeru odcijepiti se.

Sa druge strane, situacija u Bavarskoj, drugoj pokrajini po ekonomskom potencijalu je potpuno drugačija (BDP je 2016. godine iznosio 576 milijardi eura). U Bavarskoj postoji politička stranka koja se konstantno zalaže za nezavisnost pokrajine čiji je pun naziv Slobodna Država Bavarska. Ne čudi što je naziv te stranke koja se zalaže za nezavisnost krajnje jednostavan: Bavarska stranka.

Referendum u Kataloniji — „scenario za Bavarsku“

Predstavnik Bavarske stranke Florian Weber je pažljivo pratio referendum u Kataloniji. U intervjuu za Sputnjik, ovaj 53-godišnji političar je rekao da su akcije policije bile potpuno neadekvatne.

U svezi s tim, on je spomenuo Završni akt OEBS-a iz Helsinkija, koji su potpisale i Španjolska i Njemačka.

„Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća u tom aktu je bilo dokumentirano pravo naroda na samoodređenje. To da su Katalonci, baš kao i Bavarci, drugi, odvojeni narod, u to apsolutno niko ne sumnja i ne dovodi u pitanje. I samim tim oni imaju pravo na odcijepljenje. Postupci španjolske vlasti koji su prema katalonskim biračima grubo primijenili silu su krajnje nedemokratski i neprihvatljivi“, govori Weber.

Bavarski političar dodaje da on sa svojim pristašama pažljivo prati situaciju u Španjolskoj: „Kada Katalonija postane samostalna, to će biti obrazac po kojem će se i kod nas odvijati ovaj proces.“

Prema posljednjoj anketi, 32 posto Bavaraca se zalaže za samostalnost pokrajine, a prije par godina tek 21 posto se željelo odcijepiti. Zato se Weber nada da će ubrzo imati neophodnu većinu.

Ustav kao brana od raspada

Ipak, i ako bi Bavarska stranka uspjela pridobiti većinu, oni teško da mogu pokrenuti referendum, jer Ustav Savezne Republike Njemačke zabranjuje Bavarskoj da se odcijepi. Takvu odluku je usvojio Federalni ustavni sud početkom tekuće godine. U obrazloženju se navodi da je u Ustavu jasno ukazano da separatističkim tendencijama određenih pokrajina nema mjesta i da takve aspiracije ugrožavaju ustavni poredak.

„Centar nam uzima sve više prava i nameće svoja, što na području kulture, što u školstvu, što u financijskoj politici. To nije ispravan put“, kaže Weber

On dodaje da je slična situacija i u ostatku EU i smatra da se mir u Europi može održati samo ako države svojim subjektima daju pravo na samoodređenje.

„Da li zaista mislite da će i Katalonci i Baskijci u Španjolskoj, ili Korzikanci u Francuskoj vječno trpjeti da im neka tamo vlada iz Bruxellesa ’kroji kapu‘ i uzima novac? Ili zamislite još primer da se na čelu te neke briselske vlade nađe Nijemac? Pa to bi razbilo Europu!“

Vratimo se na muzičku grupu „Clash“ koju smo spomenuli početku teksta. Na kraju njihovog hita „Should I stay or should I go?“ (Da li da odem ili da ostanem) se kaže: „Ako odem bit će nevolje, a ako ostanem bit će je duplo više („If I go there will be trouble and if I stay it will be double“). Bavarci na to kažu: „Vidjet ćemo“.
 
(sputniknews.com)

U svijetu najmlađi svjetski lider, 31-godišnji Sebastian Kurz, obećao je da uništi Novi Svjetski Poredak i napustiti Europsku uniju

Austrijski ministar vanjskih poslova i vođa austrijske pučke stranke, objavio je pobjedu na nacionalnim izborima u nedjelju nakon više od 90 posto izbrojanih glasačkih listića.

Kurz, anti-imigrant i konzervativni euroskeptik, je pojasnio: „Ja bih naravno želio da se formira stabilna vlada. Ako se to ne može učiniti onda postoje i druge opcije„ – dodajući da se planira savjetovati sa svim strankama, ali će prvo pričekati konačno prebrojavanje glasačkih listića koje je počelo u ponedjeljak.

Kurz želi smanjiti preveliku birokraciju u Austriji, te je u više navrata rekao tijekom kampanje da je građanima Austrije dosta „Novog svjetskog poretka i globalističke politike od strane EU elite” – za koju kaže da će okončati ako bude izabran.

Kao i njegovo protivljenje da se isplate imigranati, Kurz želi smanjiti austrijsku birokraciju i držati EU politiku izvan nacionalnih pitanja.

U dobi od 31, Kurz je čak mlad i po standardima Europskog pokreta mladih koji su za Macrona koji je ušao u Elizejsku palači u dobi od 39 i Christian Lindnera, vođu njemačkih liberalnih slobodnih demokrata (FDP) koji ih je vratio nazad u Bundestag, rekli da su premladi.

Kurz i Lindner su pokazali da mlada nova lica mogu dati dinamiku starim establišmentskim strankama koje su izgubile svoju vezu sa biračima.

Kurz je preimenovao OVP u Novu narodnu stranku i promijenio boje iz crne u tirkizno.

Uzimajući tvrdi stav u svezi imigracije koji je ostavio malo prostora između njega i ekstremno desne Slobodarske stranke (FPO), 31-godišnji ministar vanjskih poslova Kurz je uspio pokrenuti svoju narodnu stranku i dovesti ju na prvo mjesto i izvući neku potporu od pristaša FPO stranke koji su obeshrabeni europskom migracijskom krizom.

Obje strane su povećale svoj udio glasova na posljednjim parlamentarnim izborima 2013. godine, pokazujući oštar zaokret u desno. Kancelarka Christian Kern i njezini socijaldemokrati su bili u bliskoj borbi sa strankom FPO za drugo mjesto.

Ne otkrivajući na koji način će sklopiti koaliciju 31-godišnjak je rekao svojim pristašama: „To je naš zadatak da radimo sa svim ostalima za našu zemlju.”

Austrija, bogata zemlja od 8,7 milijuna ljudi koji se proteže od Slovačke do Švicarske, je bila prolaz za oko više od 1 milijun ileganlnih imigranata prema Njemačkoj tijekom migracije krize koja je započela u 2015. godini.

Mnogi od njih su bježali od rata i siromaštva na Bliskom istoku i od drugdje.

Austrija je također primila otprilike 90 tisuća tražitelja azila u 2015., jedan od najviših primatelja na kontinentu.

Mnogi birači kažu da je zemlja preplavljena.

Kurzova strategija koja se fokusirala na to pitanje, čini se da se isplaitla.
 
NoviSvjetskiPoredak.com