Indija je slijedila vodeću ulogu Kine i zabranila uvoz čvrstog plastičnog otpada u nastojanju da se uhvati u koštac sa vlastitom ekološkom krizom – no taj je korak još više pridonio sve većoj globalnoj krizi recikliranja i plastike

Prije godinu dana, kineska vlada je provela svoju politiku „Nacionalnog mača“, koja je zaustavila masovni protok plastičnog otpada koji se može reciklirati iz zapadnih zemalja.

Uvoz plastike u Kinu pao je za 99 posto otkako je novo uvozno ograničenje nedavno stupilo na snagu.

Do kineske zabrane, SAD, Velika Britanija, Njemačka i Japan bile su među najvećim izvoznicima plastičnog otpada u Kinu.

Nova pravila prisilila su ih da potraže neko drugo mjesto gdje će pohraniti svoj plastični otpad za recikliranje. Izvoz Velike Britanije u Maleziju gotovo se utrostručio, dok je izvoz u Tajland sada 50 puta veći. SAD je najveći izvoznik plastike u Maleziju, u razdoblju od siječnja do srpnja 2018. izvezeno je 195.444 tone u tu zemlju.

Međutim, kineske i indijske zabrane pokazale su da je izvoz plastičnog otpada neodrživ – a Tajland i Malezija također su najavile zabrane, ne želeći nastaviti biti odlagalište za svjetski plastični otpad.

Dok je kratkoročno rješenje problema za zapadne zemlje bilo pronalaženje alternativnih tržišta, dugoročno rješenje, prema riječima britanskog tajnika za okoliš Michaela Govea, jest “zaustaviti izvoz našeg smeća”.

Sadašnji razvoj na području zbrinjavanja plastičnog otpada vjerojatno će ujediniti neke zemlje, vjeruje Yoichi Shimatsu, ekološki novinar i bivši predavač na Sveučilištu Tsinghua u Kini. Plastični otpad ima ogroman negativan učinak na ljudsko zdravlje, upozorio je.

“Spojevi bazirani na organskom ugljiku … djeluju kao hormonski disruptori (ometaju rad hormona u tijelu), koji posebno ometaju endokrini sustav i ženske reproduktivne organe, ostavljajući komplicirane poremećaje i urođene mane” – objasnio je i nadodao, da pravilno zbrinjavanje plastičnog otpada zahtijeva skupu obradu tehnologija koja uključuje spaljivanje uz pomoć plazme.

To bi povećalo trošak odlaganja plastike, koja se trenutno jednostavno izvozi negdje drugdje. Međutim, kako sve veći broj zemalja zabranjuje uvoz plastičnog otpada, razvijeni svijet bi mogao ostati bez alternative, osim ako se pozabavi time kod kuće. No, postoje i drugi aspekti ovog problema.

Korištenje zemalja u razvoju kao deponija za otpad Zapadnih zemalja je “nemoralno, neetično i nepravedno”, izjavila je aktivistica za zaštitu okoliša dr. Vandana Shiva za RT.

“Nikada nije bilo toliko plastike uvedene u gospodarstvo. Posvuda smo imali lokalne i svježe proizvode. Plastika i ekonomija fosilnih goriva koja je to poduprla bila je samo malobrojna industrija koja je imala korist od toga – a onda je do danas sve počelo ovisiti o plastici i kulturi bacanja smeća” – rekla je Shiva.

U SAD-u, Nacionalna udruga za otpad i recikliranje (NWRA) nedavno je zatražila od predsjednika Donalda Trumpa da ukine sankcije Kini u sklopu trgovinskih razgovora s kineskom vladom, odbijajući ono što su nazvali “nerealnim ograničenjima na uvoz reciklirajućih materijala” i rekavši da bi zabrana mogla dovesti do gubitka tisuća radnih mjesta.

Dok zapadnjaci poslušno odvajaju svoje papire i plastiku, vjerujući da će se ispravno reciklirati u dalekim zemljama, to često nije slučaj.

Istraživanje organizacije Greenpeace prošle godine je otkrilo da se veći dio otpada koji se šalje u Maleziju na recikliranje uopće ne reciklira, već se spaljuje (dodajući onečišćenje u zrak) ili se jednostavno baca. Zemlje u koje Zapad šalje svoj otpad, otpadne vode su tako preplavljene tim istim otpadom, da su dovele do javnih i ekoloških kriza za koje se malo čuje u svijetu.

“Sustav međunarodne trgovine otpadom je slomljen i temelji se na lažnim pretpostavkama o tome što se doista događa sa otpadom” – kazao je Heng Kiah Chun, član Greenpeacea.

Recikliranje može biti dobro i unosno – ako sustavi rade – ali pravi problem, kažu stručnjaci, je prekomjerna proizvodnja plastike općenito. Vlade diljem svijeta doista su se odlučile na smanjenje proizvodnje nepotrebne plastike.

Osim što zabranjuje uvoz plastičnog otpada, Indija je postavila cilj da postupno ukine plastiku za jednokratnu uporabu do 2022. godine.

EU se dogovorila da zabrani neke plastične proizvode za jednokratnu uporabu, uključujući jednokratne plastične tanjure, pribor za jelo, slamke, plastične pupoljke i mješalice za piće, u pokušaju borbe protiv onečišćenja mora.

Nevjerojatnih 60 posto od 25,8 milijuna metričkih tona plastičnog otpada proizvedenog u EU-u svake godine dolazi iz područja ambalaže, od kojih se većina na kraju izvozi kako bi se “reciklirala” negdje u Aziji.

No mali koraci u tom smjeru nisu dovoljni, tvrde zagovornici kampanje. Plastika je samo “jedan od simptoma ekološke krize” koja ide ruku pod ruku s činjenicom da su lokalni i održivi sustavi hrane “uništeni”.

Naposljetku, plastika bi mogla postati doslovno problem za sve ljude na zemlji, iako je nekoć bila priznata kao znanstveno otkriće.

Plastika sve više izgleda kao jedno od onih znanstvenih čuda iz poslijeratnih godina kao što je nuklearna energija, s negativnom stranom mnogo lošijom od bilo koje koristi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Zemlje diljem svijeta su počele snositi posljedice zbog nakupljanja otpada, nakon što je Kina ove godine prestala uvoziti smeće koje se može reciklirati

Japan je postao najnovija zemlja, iza Amerike, koju je ozbiljno opteretila industrija recikliranja.

Kineska zabrana uvoza odnosi se na 24 vrste čvrstih otpadnih materijala, kao što su boce gaziranih pića, mješoviti papir, reciklirani čelik i novinski papir, utjecalo je na lanac recikliranja širom svijeta.

Japan, koji je prošle godine izvezao oko polovice svojih 1,5 milijuna tona plastičnog otpada, sada ga gomila sve više i guši se u vlastitom smeću, a mnoge lokalne vlasti nastoje se nositi sa problemom.

Oko četvrtina od 102 jedinica lokalne samouprave počela su prekomjerno nakupljanje plastičnog otpada, koji u nekim slučajevima prelazi sanitarne norme, pokazali su podaci Ministarstva zaštite okoliša ovaj tjedan.

Najmanje 34 općina istaknula je da ne uspijevaju pronaći nova odredišta za vanjsko zbrinjavanje svoje plastike nakon što su domaći troškovi obrade otpada porasli višestruko.

Kina je odbila prihvatiti daljnji uvoz smeća što nadilazi japansku reciklažnu industriju, s 34,9 posto tvrtki u Japanu trenutno je ograničeno ili razmatraju ograničavanje količine plastičnih masa koje mogu prihvatiti.

Kako bi se riješio problem, japansko ministarstvo priopćilo je kako će proširiti domaće kapacitete za obradu plastičnog otpada. Vlada također želi uvesti mjere za sprečavanje ilegalnog skladištenja i proširenje uporabe bioplastike, koja je biorazgradiva.

Sličan problem prijavljen je ovog vikenda u Velikoj Britaniji, koja je prošle godine izvezla oko dvije trećine otpada za recikliranje.

Udruga lokalnih vlada (LGA) okrivila je kinesku zabranu za promjenu metoda recikliranja koje prisiljavaju lokalne vlasti da dodaju dodatnih 500.000 funti godišnje u cijenu recikliranja otpada.

“Jasno je da zabrana uvoza otpada u Kinu, koju bi uskoro mogle provesti druge zemlje, mogla imati značajan utjecaj na sposobnost vijeća da se pobrine za otpad” – rekao je Martin Tett, glasnogovornik okoliša za LGA.

Kina, koja je tijekom posljednjih 25 godina primala oko 45 posto svjetskog kumulativnog plastičnog uvoza, bez sumnje je imala ogroman utjecaj na globalni sustav recikliranja.

Dok su mnoge kineske tvrtke preselile svoje operacije u Maleziju, ova azijska zemlja nema kapacitet da bi zamjenila Kinu i ovog tjedna je nametnula tromjesečnu zabranu uvoza otpada.

Mi “ćemo učiniti sve kako bi osigurali da Malezija ne bude plastična smeća razvijenih zemalja” – rekao je ministar znanosti, tehnologije i zaštite okoliša i klimatskih promjena Yeo Bee Yin.

Vijetnam, koji je jednom pozdravljao inozemne pošiljke smeća, također se sada teško nosi sa recikliranim materijalima, te je nametnuo privremenu zabranu uvoza između lipnja i listopada.

Tajland, druga svjetska destinacija plastičnih proizvoda, navodno će zabraniti uvoz do 2021. godine. Zatvaranje azijskih zemalja za uvoz plastičnog otpada također će utjecati na SAD, koji je u prvih šest mjeseci ove godine izvozio otpad za recikliranje u Tajland, Maleziju i Vijetnam.

NoviSvjetskiPoredak.com

Kineski carinski službenici zabranili su uvoz 469 tona krutog otpada iz SAD-a, čiji je uvoz nedavno zabranjen i poslali smeće natrag u Ameriku, izvijestila je tiskovna agencija Xinhua

Inspektorima u Hangzhou, glavnom gradu istočne provincije Zhejiang, pronašli su otpad koji se sastojao od otpadnog papira pomiješanog s otpadnim metalnim dijelovima i korištenim bocama za piće, navodi agencija. Isporuke čvrstog otpada su zabranjene od strane Pekinga.

Carinske vlasti zahtijevale su da se smeće vrati u Ameriku što je prije moguće.

Krajem 2017. Kina je zabranila uvoz 24 vrste krutog otpada u zemlju u sklopu borbe protiv onečišćenja okoliša.

Prije je Kina bila globalni uvoznik smeća, uključujući i Sjedinjene Države, koje su bile jedan od najvećih dobavljača.

Kina je već dugo godina najveća zemlja za reciklažu smeća u svijetu koja obrađuje više od 50 posto globalnog izvoza otpadnog plastičnog materijala, papira i metala u 2016. godini.

Te godine su Sjedinjene Države platile Kini 5,2 milijarde dolara za recikliranje 16 milijuna tona otpada.

“Velike količine prljavog otpada ili čak opasnog otpada miješa se sa krutim otpadom koji se može koristiti kao sirovine”, izjavio je Peking, objašnjavajući svoju odluku Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. “Zagađenje okoliša u Kini je sada ozbiljno.”

Kada je kinesko gospodarstvo bilo slabije nego danas, bilo je jeftinije da zemlja s niskim troškovima rada reciklira materijale. Međutim, kako je gospodarstvo raslo, obrada smeća postala je sve manje i manje profitabilna osim što je došlo do velikog zagađenja.

Izvješća koja su došla u javnost govore da nakon zabrane uvoza otpada, razvijene zemlje posebice SAD, imaju probleme sa uklanjanjem smeća.

Steve Frank iz kompanije Pioneer Recycling u Portlandu, Oregon, izjavio je za NPR da “ostatak svijeta ne može nadoknaditi tu prazninu (koju je napravila Kina)”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Besmisleno je pakirati “nešto što je prolazno kao hrana u nečemu neuništivom poput plastike”

Prošle veljače u Amsterdamu je pokrenut “prvi supermarket bez plastike”.

Kupci koji idu u ulicu Jan Pieter Heijestraatovoj u sumpermarkete Ekoplaze, nizozemskog lanca supermarketa, sada mogu birati između više od 700 proizvoda bez plastike, kao što su žitarice, čokolada, mliječni proizvodi, svježe voće, meso, riža, umaci, grickalice, povrće i jogurt.

Sve su namirnice u supermarketu pakirane u kompozitni materijal ili karton, staklo i metal umjesto plastike.

U priopćenju je izvršni direktor Ekoplaze Erik Does rekao: “Trgovačke ulice u kojima se ne koristi plastični materijal su važan korak ka svjetlijoj budućnosti za hranu i piće, a pogotovo za biosferu”.

On je dodao: „Znamo da je našim kupcima već dosta proizvoda koji su pakirani u guste slojeve plastične ambalaže.”

Ekoplaza ima 74 trgovine diljem Nizozemske. Lanac supermarketa također planira pokrenuti slične projekte u svim svojim podružnicama do kraja 2018. godine.

Sian Sutherland, suosnivačica “Plastičnog Planeta”, organizacije za zaštitu okoliša koja stoji iza ovog projekta, izrazila je nadu da će ih i drugi trgovci hranom uskoro slijediti. Sutherland smatra da je besmisleno pakirati “nešto što je prolazno kao hrana u nečemu neuništivo kao plastika”.

Nastavila je s time da će najveći europski supermarketi imati koristi ako budu slijedili korake supermarketa Ekoplaze, jer uvođenje ovakvih projektata uvelike smanjuje plastični otpad.

Masivni plastični otisci čovječanstva mogu se pratiti na sva područja širom svijeta, kao što su naši oceani i “u želucima i šupljinama morskih ptica, kornjača, pa čak i malenih planktona”.

Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances, od pedesetih godina prošlog stoljeća proizvedeno je, distribuirano i baćeno više od 8,3 milijarde tona plastike.

Najmanje 6,3 milijarde tona plastike može se kategorizirati kao otpad. Međutim, samo je devet posto tog iznosa reciklirano, a 12 posto je spaljeno.

Ostatak koji čini barem 79 posto plastičnog otpada skuplja se na odlagalištima ili zagađuje okoliš.

Jenna Jambeck, koautorica studije i izvanredni profesor inženjeringa na Sveučilištu u Georgiji, komentirala je da budući da najveći dio plastike “nije biorazgradiv u bilo kojem smislu”, plastični otpad kojeg proizvodimo može ostati u prirodi najmanje stotinama ili čak tisućama godina.

Upozorila je da njihovi izračuni naglašavaju potrebu da ponovno razmotrimo “materijale koje koristimo i našu praksu upravljanja otpadom”.

Roland Geyer, glavni autor studije i industrijski ekolog sa Kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara, dodao je kako treba uspostaviti neposredne mjere za zaustavljanje plastičnog otpada koji se redovito proizvodi.

Ali čini se da sve više trgovaca i vlada pokreće svoj udio kako bi se smanjilo plastično onečišćenje.

Tajvanska Agencija za zaštitu okoliša predložila je hrabri 12-godišnji vremenski rok za iskorjenjivanje četiri vrste jednokratnih plastičnih masa do 2030. Jednom kada se uspješno uvede, može eliminirati potrebu za jednokratnim posuđem, slamkama za piće, vrećicama za kupovinu i čašama za piće.

U Čileu je prodaja plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu zabranjena u 102 obalna sela i gradova.

U međuvremenu, Kenija je uvela zakon koji će kažnjavati zatvorskom kaznom sve one koji izrađuju, prodaju ili nose plastične vrećice.

U Škotskoj je bilo planova da se zabrani proizvodnja i prodaja nekih plastičnih proizvoda, zajedno sa plastičnim slamkama.

Ako vlade i trgovci širom svijeta budu odradili svoj dio, moguće je da se plastično zagađenje svede na najmanju moguću mjeru.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Usred straha od potencijalno razarajućeg trgovinskog rata između SAD-a i Kine, Washington je pozvao Peking da ne provede zabranu uvoza američkog smeća i materijala koji se može reciklirati, a koju je azijski gigant zaprijetio da će nametnuti prošlog srpnja

U nastojanju da se bori sa “protuzakonitim priljevom stranog smeća” u Kinu, prošlog je mjeseca kinesko je Ministarstvo zaštite okoliša obavijestilo Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) da planira zabraniti uvoz 24 vrste čvrstih otpadnih materijala, kao što su boce gaziranih pića, mješoviti papir, reciklirani čelik i novinski papir.

Unatoč prijetnjama za provedbu zabrane do kraja godine, dokument navodi da „predloženi datum usvajanja” tek „treba utvrditi.”

Zabrinuti zbog masivnog utjecaja koji bi zabrana mogla imati na američko gospodarstvo, američki trgovinski predstavnik u petak je pozvao Kinu da preispita svoju odluku.

“Tražimo da Kina odmah zaustavi provedbu i revidira ove mjere na način koji je u skladu s postojećim međunarodnim standardima za trgovinu otpadnim materijalima koji pružaju globalni okvir za transparentnu i ekološki prihvatljivu trgovinu recikliranim robama” – izjavio je glasnogovornik američke vlade na Vijeću WTO-a sjednice Trgovine robom u Ženevi.

“Kineska uvozna ograničenja na recikliranu robu uzrokovala su temeljne prekide u globalnim opskrbnim lancima materijalnih otpadaka, usmjeravajući ih dalje od produktivne ponovne upotrebe prema sve većem odlaganju” – istaknuo je trgovinski zastupnik Reuters.

Zahtjev Washingtona došao je dan nakon što je predsjednik Donald Trump naredio Američkom trgovinskom predstavniku (USTR) da povisi tarife na najmanje 50 milijardi dolara kineskog izvoza u Ameriku.

Iako je Trump dao 15 dana da USTR-u predloži popis kineskih proizvoda koji će biti ciljani, Kinesko ministarstvo trgovine je već zaprijetilo da će poduzeti pravne akcije protiv SAD-a putem WTO-a. Zemlja također razmišlja o 128 američkih proizvoda kojima bi nametnuli oštre uvozne tarife.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova također je poslalo jasnu poruku da ima sve potrebne načine da se uključi u trgovinski rat sa SAD-om, ali je pozvalo Washington na preispitivanje agresivne ekonomske politike. Peking je upozorio da će “američki potrošači i poduzeća snositi najveći teret” trgovinskog rata s Kinom.

#Kina je daleko najveći uvoznik američkog smeća. Zabrana uvoza američkog otpada imat će katastrofalni utjecaj na američko tržište rada i potaknut će troškove gospodarenja otpadom. Prema institutu US Institute of Recycling Industries (ISRI), samo 2016. godine američki izvoz otpada u Kinu iznosio je 5,6 milijardi dolara, a industriji je osigurala 155.000 radnih mjesta.

Dok se kineski predstavnik na sastanku održanom u petak u Ženevi složio da Pekingu prikaže zabrinutosti Sjedinjenih Američkih Država, izaslanik je i dalje istaknuo kako su, u konačnici, pojedine zemlje odgovorne za vlastiti otpad.

Ako azijski gigant zatvori svoje tržište za gospodarenje otpadom, centri za recikliranje širom SAD-a bit će suočeni s teškim izborom.

Najvjerodostojnija opcija bila bi preusmjeriti tokove američkog smeća u zemlje trećeg svijeta, npr. Afriku i njih zatrpati sa svojim otpadom, no oni možda nemaju objekte za sigurno recikliranje.

To bi izazvalo zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja okoliša, istaknuo je predstavnik EU na sastanku WTO-a.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Europska unija (EU) je objavila svoju prvu povijesnu strategiju recikliranja plastike ikada u cijeloj Europi. To je uslijedilo nakon što je Kina zabranila uvoz otpada iz zapadnih zemalja

Sva plastična ambalaža na europskom tržištu će se reciklirati do 2030. godine, rekla je Europska komisija u priopćenju.

Potrošnja jednokratne plastike će se smanjiti i namjerno korištenje mikroplastike će biti ograničeno, dodaje se.

Europska komisija u utorak je usvojila strategiju kojom će pojačati napore za boljom i održivijom proizvodnjom, upotrebom i reciklažom plastike.

Europska komisija u utorak je objavila prvu europsku strategiju za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo.

Strategijom se poziva na pametnu, inovativnu i održivu industriju plastike koja će u svojoj proizvodnji poštovati potrebu za ponovnom uporabom, popravcima i reciklažom i time dovesti do ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta, pomoći smanjenju europske emisije stakleničkih plinova i ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te zaštiti okoliš.

Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari tvrde da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.

“Postoji sve veća svijest i zabrinutost građana, tvrtki i vlada o zagađenju plastikom. Eurobarometrovo istraživanje pokazalo je kako je 84 posto europskih građana zabrinutosti zbog prisutnosti plastike u okolišu”, rekao je u srijedu u Parlamentu povjerenik Komisije Frans Timmermans.

U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona, stoji u dokumentu Komisije. “Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u morima do 2050. godine”, upozorio je Timmermans.

Svjetska proizvodnja plastike od šezdesetih godina prošlog stoljeća dvostruko je narasla, te je 2015. dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina, stoji u Komisijinom dokumentu.

Industrija plastike u EU-u zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet joj je 2015. bio 340 milijardi eura. Usprkos tome, potencijal reciklaže plastike u Europi i dalje je neiskorišten. Ponovna upotreba i reciklaža plastike je vrlo niska, pogotovo u usporedbi s materijalima poput papira, stakla i metala.

Godišnje se u EU-u generira oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se prikuplja za reciklažu. Povjerenik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen istaknuo je u srijedu u Europskom parlamentu da je ova strategija dobar temelj za održiviju budućnost.

“Europske politike često se kopiraju na svjetskoj razini, a to je i naš cilj”, otkrio je povjerenik.

Europska komisija stoga predlaže niz mjera kako bi se stalo na kraj neodrživoj praksi. Poziva se na poboljšanje dizajna i snažniju podršku inovacijama kako bi se plastika i plastični proizvodi lakše reciklirali, proširivanje i poboljšanje odvojenog prikupljanja plastičnog otpada, kvalitetnije ulaganje u industriju reciklaže, ekspanziju i modernizaciju reciklažnih kapaciteta i stvaranje održivih tržišta za reciklirane proizvode, stoji u strategiji.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za jednokratnu plastiku. Europska komisija je u prosincu 2015. prihvatila Akcijski plan za kružnu ekonomiju u kojemu je plastiku izdvojila kao prioritet, a 2017. je potvrdila da će do 2030. osigurati da se sva plastična pakiranja mogu reciklirati.

“Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima”, ističe hrvatski zastupnik.

“U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje”, naglasio je Škrlec.

“Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup – izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati”, poručuje zastupnik zelenih.

Škrlec je otkrio kako se prema riječima povjerenika Oettingera i Velle sve češće spominje uvođenje poreza na plastiku, no još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.

“Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere, prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju”, zaključio je hrvatski zastupnik.
 

Bottles, bags or cups: single-use plastics represent half of the items found on EU beaches but can take 500 years to breakdown into smaller pieces. Later this year, we will come forward with a proposal on single-use plastics #PlasticsStrategy pic.twitter.com/7WtxiYy3i0

— European Commission (@EU_Commission) January 16, 2018

 
(jutarnji.hr)

“Globalno zatopljenje nastavlja, dijelom i zbog ljudske aktivnosti”, rekao je Franjo

U svojoj poruci na “Svjetski dan molitve za brigu o stvaranju”, Franjo je rekao da su globalno zatopljenje koje je inducirano od strane ljudi, kao i gubitak biološke raznolikosti – “grijesi” protiv Boga, koji se moraju okajani sadnjom drveća, izbjegavanjem upotrebe plastike i papira i “odvajanjem otpadaka”.

“Globalno se zatopljenje nastavlja, dijelom i zbog ljudskog djelovanja”, rekao je Franjo, dodajući da je “2015 je bila najtoplija ikada zabilježena godina, a 2016 će vjerojatno biti još toplija.”

“Ovo je dovelo do sve teških suša, poplava, požara i ekstremnih vremenskih prilika. Klimatske promjene također pridonose izbjegličkoj krizi. Siromašni u svijetu su barem najmanje odgovorni za klimatske promjene, no najranjiviji su i pate od njihovog utjecaja”, napisao je.

Opetovano citirajući ekumenskog patrijarha Bartolomeja, koji “hrabro i proročki ističe naše grijehe protiv stvaranja”, Franjo je napravio svoj ​​novi popis takvih grijeha prema okolišu, među kojima su zagađenje, globalno zatopljenje i krčenje šuma.

Za ljudska bića “uništavaju biološku raznolikost Božjeg stvaranja”, da bi se “degradirao integritet zemlje koja uzrokuje promjene u svojoj klimi,” kroz koje se “zagađuju dragocjene vode, zemlja, zraka, a njegov život – i to su sve grijesi”, napisao je papa Franjo.
 
NoviSvjetskiPoredak.com