Glavna značajka nove umjetničke izložbe nazvane ‘banana sprayer’ Thomasa Baumgartela u Dellbrucku je bila slika turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kako skida hlače i dobiva bananu sa stražnje strane

Baumgartel se u nedjelju oglasio na Facebooku kako bi objavio kako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokušao spriječiti prikazivanje slike u umjetničkoj instalaciji.

Očigledno je da je generalni konzulat Turske čak pokušao izvršiti pritisak na grad, koji je podržao umjetničku izložbu, kako ne bi prikazao neslavnu sliku turskog predsjednika, javlja Bild.

Grad Koeln je odbio ovu tvrdnju i zatražio je od Baumgartela da ukloni izjave s njegove web stranice i Facebook stranice.

Tijekom svojih uvodnih izjava za katalog izložbe, OB Henriette Reker piše:

“Baumgartel je 2016. godine na društvenim medijima objavio sliku Recepa Tayyipa Erdogana s bananom u „Allerwertesten“. “

Ova radnja nije bila nesporna, ali volim ljude koji svoje mišljenje izražavaju snažno i dosljedno i Baumgartel je uvijek ostao vjeran svojoj ikonografiji.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Novi Zeland treba vratiti smrtnu kaznu u pravosudni sustav nakon tog pokolja u džamijama i upozorio da će se Turska pobrinuti za počinitelja ako to Novi Zeland propusti učiniti

Novozelandska premijerka Jacinda Ardern rekla je u srijedu da ministar vanjskih poslova Winston Peters putuje u Tursku kako bi razjasnio komentare turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana vezane uz masakr u Christchurchu, koji je on nazvao elementom u sklopu urote protiv Ankare.

Australac Brenton Tarrant (28), u ime bjelačkog rasizma, ubio je 50 vjernika dok su se u petak molili u dvjema džamijama u Christchurchu.

Erdogan je pozvao u utorak Novi Zeland da vrati smrtnu kaznu u pravosudni sustav nakon tog pokolja u džamijama i upozorio da će se Turska pobrinuti za počinitelja ako to Novi Zeland propusti učiniti.

Ustvrdio je i da je napadač prijetio Turskoj te njemu osobno i da želi izbaciti Turke iz sjeverozapadnog dijela zemlje koji je po Tarrantu europsko područje. Najveći turski grad Istanbul leži na dva kontinenta koje dijeli Bospor.

Ardern je rekla da će Peters zatražiti hitna pojašnjenja tih izjava.

Naš potpredsjednik vlade suprotstavit će se tim izjavama u Turskoj – rekla je Ardern novinarima u Christchurchu. “Odlazi tamo kako bi razjasnio stvari, oči u oči”.

Peters je ranije pozvao Tursku da prekine emitiranje snimki zločina iz Christchurcha koje je počinitelj emitirao na Facebooku jer time, kako je rekao, ugrožava živote Novozelanđana u inozemstvu.

Unatoč Petersovu zahtjevu, dio Tarrantova manifesta bio je prikazan na Erdoganovu predizbornom skupu u utorak na sjeveru Turske, pred tisućama pristaša, kao i kratka snimka ubojice na ulasku u džamiju i početak njegove pucnjave.

Ispunjeni mržnjom ubili ste 50-ero naše braće. Platit ćete za to. Ako to ne učini Novi Zeland, mi znamo kako ćete na ovaj ili onaj način platiti za taj zločin – rekao je Erdogan na izbornom skupu u sklopu kampanje za lokalne izbore 31. ožujka na kojima se njegova vladajuća stranka bori za pobjedu.

I australski je premijer Scott Morrison ocijenio u srijedu nepromišljenima i uvredljivima Erdoganove izjave te je najavio da će pozvati turskog veleposlanika u Canberri.

Smatram da su te izjave apsolutno šokantne, i naravno, pozvat ću danas turskog ambasadora kako bi ga susreo i s njim o tome razgovarao – istaknuo je Morrison.

Erdoganove su izjave “iznimno uvredljive za Australce i iznimo nepromišljene u vrlo osjetljivoj atmosferi u kojoj živimo”, dodao je.

(jutarnji.hr)

Turska ne želi biti na udici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izjavio je čelnik zemlje Recep Tayyip Erdogan, dok je oštro kritizirao Washingtonsku organizaciju

“Rekao sam predsjednici MMF-a u Davosu ‘Vi niste turski premijer, ja sam. Ne možete voditi posao u Turskoj, uzmite svoj novac i napustite nas’… Više nemamo dugova prema MMF-u” – rekao je Erdogan u četvrtak u zapadnoj provinciji Denizli, kako navodi dnevnik Hurriyet.

Turski predsjednik je napomenuo kako je njegova zemlja kada je došao na vlast dugovala MMF-u 23,5 milijardi dolara prije no što je konačno isplatila dug. Sada kaže kako oporba, a osobito čelnik Republikanske građanske stranke (CHP) Kemal Kilicdaroglu želi ponovno zatražiti kredit ako dođe na vlast.

Ranije ovog mjeseca Erdogan je kazao kako je Ankara “zatvorila knjigu MMF-a” i neće je ponovno otvoriti.

Zemlja je isplatila svoj dug prema ovoj organizaciji u 2013. godine i sada je među nekoliko zemalja na svijetu koje ništa ne duguju MMF-u.

U međuvremenu, vrhovno gospodarsko tijelo Turske isključilo je mogućnost traženja potpore od međunarodnog zajmodavca zbog nagađanja da Ankara razmišla o paketu financijske pomoći.

“To ne znači da će put Turske ponovo krenuti putem MMF-a”, navodi se u priopćenju Ministarstva financija objavljenom 1. veljače, kako navodi Reuters.

Ankara je u više navrata odbila staviti “jaram” MMF-a na sebe unatoč gospodarskim problemima. Prošle je godine njena nacionalna valuta, lira, izgubila više od 40 posto svoje vrijednosti, što je uzrokovalo više od 20 posto inflacije.

Te poteškoće djelomično su potaknute sankcijama i tarifama koje je nametnula Amerika, dok su se odnosi između dviju NATO saveznika pogoršali.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Turski čelnik Recep Tayyip Erdogan ponovno je podržao predsjednika Venezuele Madura, kazavši kako su pokušaji Zapada da ga svrgnu, sve drugo osim demokracije i vladavine prava

“Je li Venezuela vaša?” – upitao je Erdogan, govoreći pred turskim zakonodavcima, ali očito obraćajući se zapadnim zemljama koje podupiru samoproglašenog privremenog vođu Juana Guaidoa.

“Kako vi možete zbaciti osobu koja je došla na predsjedničku dužnost putem izbora? Kako možete predati predsjednička ovlaštenja nekome tko nije čak ni izabran? Znate li što je demokracija?”

Zapad je kazao da traži “nezakonitu odluku”, prema kojoj se želi da predsjednik Nicolas Maduro bude smijenjen s vlasti. Dakle, Turska ne prihvaća “svijet u kojem je moć u pravu”.

Erdogan je naglasio kako smo “protiv tog imperijalističkog stava.”

Ovo nije prvi put da je Erdogan pružio potporu Maduru. Prethodno je turski vođa rekao da se njegov “prijatelj” u Caracasu sučeljava sa “sabotažama gospodarskih ubojica”, koristeći trenutak kako bi obećao jačanje trgovinskih veza između Turske i Venezuele.

Krajem siječnja, kada je kriza bila u punom zamahu, Ankara je kritizirala SAD zbog kontinuiranog miješanja u unutarnje poslove Venezuele. Ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu nazvao je Guaidovo samoproglašenje “vrlo čudnim”, dok je Erdogan izrazio solidarnost sa izabranim predsjednikom, javno rekavši: “Maduro, brate, nedaj se!”.

Sam Erdogan je prošao pokušaj državnog udara 2016. godine, za koji Ankara kaže da potječe od američkog svećenika Fethullaha Gulena, kojeg je Washington odbio izručiti Turskoj.

“Nafta” je “jedini i pravi” cilj iza pokušaja američkog državnog udara, kaže venecuelanski ministar vanjskih poslova.

Političke veze između Ankare i Caracasa procvjetale su od 2016. godine, kada je Maduro četiri puta posjetio Tursku. Erdogan je 2018. godine posjetio Venecuelu u obostranom posjetu, što je prvi put u povijesti da turski šef države posjećuje ovu državu.

Turska ima znatne interese u Venezueli, da ne spominjemo dobit od bilateralne trgovine. Venezuela prodaje zlato Turskoj gdje se rafinira i vraća nazad. Turska je također mnogo uložila u venecuelansku državnu naftnu industriju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Donald Trump je upozorio je saveznika u NATO-u da se čuva razarajućeg gnjeva američkog ekonomskog pritiska ako se Turska usudi napasti kurdske saveznike koje Amerika za sobom ostavlja u Siriji uslijed povlačenja svoje vojske

Odgovarajući na Trumpovu prijetnju, Turska je kazala da će se nastaviti boriti protiv kurdske milicije u Siriji koju podupire Washington.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u nedjelju Turskoj da će se suočiti s ekonomskom katastrofom u slučaju da napadne Kurde nakon američkog povlačenja iz Sirije, upozoravajući istovremeno i Kurde da ne “provociraju” Ankaru.

Sjedinjene Države će “ekonomski uništiti Tursku ako napadne Kurde”, napisao je Trump na Twitteru.

Od Kurda traži da ne provociraju Tursku

Washington traži i od Kurda da “ne provociraju Tursku. Rusija, Iran i Sirija su dugoročno najviše profitirale od američke politike uništenja Islamske države u Siriji….Vrijeme je da vratimo naše trupe kući. Stop RATOVIMA BEZ KRAJA”, dodao je Trump.

Turska je u prosincu pozdravila Trumpovu najavu o povlačenju američke vojske iz Sirije, gdje su se američki vojnici borili protiv Islamske države. Ta je odluka međutim dovela u osjetljivu poziciju kurdske snage koje su se borile uz SAD protiv IS-a.

Erdogan prijeti ofenzivom na sjeveru Sirije

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prijeti da će pokrenuti vojnu ofenzivu na sjeveru Sirije kako bi potjerao te borce, pripadnike milicije YPG koju Turska smatra teroristima.

Odgovarajući na Trumpovu prijetnju, Turska je kazala da će se nastaviti boriti protiv kurdske milicije u Siriji koju podupire Washington.

Turska već tjednima prijeti da će pokrenuti novu ofenzivu protiv YPG-a.

Odgovarajući izravno na Trumpovu prijetnju, glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin je rekao: “Teroristi ne mogu biti vaši partneri i saveznici.. nema nikakve razlike između IS-a i YPG-a. Nastavit ćemo se boriti protiv svih njih”.

(net.hr)

Ankara više neće posuđivati novac od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan

“Turski gospodarski pokazatelji su na vrlo dobroj razini u usporedbi s drugim zemljama” – izjavio je Erdogan na konferenciji svoje stranke AK u nedjelju, dodajući kako je poglavlje MMF-a u zemlji zauvijek zatvoreno.

Prošlog tjedna je Erdoganova vlada kritizirana od strane oporbene stranke CHP zbog zapošljavanje međunarodne konzultantske tvrtke McKinsey kako bi procijenila tursku ekonomiju svaka tri kvartala. Oporba kaže kako oni pokazuju nedostatak povjerenja u gospodarstvo zemlje.

“Riješili smo se duga od 23,5 milijardi dolara od kada smo stupili na dužnost. Isplatili smo dug u 2013. godini. Zar nismo mi ti koji smo spasili ovu zemlju od jarma MMF-a?” – rekao je Erdogan u nedjelju, pozivajući se na kritike.

Turska lira izgubila je oko 40 posto svoje vrijednosti ove godine, dok je inflacija iznad stope središnje banke od 24 posto.

“Inflacija je doista bila razočaranja na svim frontama. Realne kamatne stope sada su neznatno negativne, pa je masivno povećanje stope u rujnu potpuno kompenzirano” – izjavio je Guillaume Tresca, viši strateg u Credit Agricoleu, kako je citirao Reuters.

Međutim, Turska i dalje ostaje zemlja s niskom razinom duga.

Turski 28-postotni javni dug i 16-postotni udio duga kućanstava prema BDP-u su otprilike polovica prosjeka zemalja u razvoju, izjavio je u nedjelju ministar financija Berat Albayrak.

NoviSvjetskiPoredak.com

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio je u utorak kako će Turska bojkotirati elektronske proizvode iz SAD-a zbog podizanja carina na čelik i aluminij što je dovelo do snažnog pada turske lire

‘Bojkotirat ćemo američke elektroničke proizvode’, izjavio je Erdogan. ‘Oni prodaju iPhone, ali druga strana ima Samsung. U našoj zemlji postoji Venera, Vestel (turski brandovi smartphonea). ‘

U prkosnom govoru, Erdogan je upozorio Bijelu kuću kako će oni koji vode ‘ekonomske ratove’ protiv Turske platiti cijenu.

Tečaj lire potonuo je od početka godine otprilike 40 posto zbog velikih fiskalnih poticaja, bujajuće inflacije, golemog deficita u bilanci plaćanja, i naposljetku, trgovinskih i političkih tenzija s SAD-om.

No, već dva dana tečaj lire se oporavlja, zahvaljujući mjerama središnje banke na povećanju likvidnosti u turskom financijskom sustavu.

Investitore je smirila i vijest da će turski ministar financija Berat Albayar u četvrtak razgovarati s investitorima iz SAD-a, s Bliskog istoka i iz Europe, što će biti njegovi prvi razgovori otkad je prije dva mjeseca došao na tu poziciju.

Najviše su porasle cijene dionica banaka eurozone, u prosjeku za 0,8 posto. Upravo dionice banaka bile su prošloga tjedna i u ponedjeljak najviše pogođene turskom krizom, jer oštar pad tečaja lire otežava vjerovnicima naplatu kredita.

Procjenjuje se da turske kompanije i financijske institucije drže otprilike 220 milijardi dolara duga.

Očekuje se, ako se produbi ekonomski rat, da će Turska udariti i na ikonu američke ekonomije – McDonalds. Kao što su to napravile i mnoge zemlje prije nje.
 
(tportal.hr)

Turski predsjednik naložio je zamrzavanje imovine američkih tajnika pravosuđa i unutarnjih poslova u odgovoru na sankcije koje je Washington nametnuo Ankari

Turskao strpljenje je sada gotovo, rekao je.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zatražio je u subotu da se zamrzne imovina američkih dužnosnika u Turskoj, reagirajući tako na slične sankcije koje je Washington uveo turskim ministrima u vezi sa zadržavanjem američkog pastora u kućnom pritvoru u Turskoj.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ipak je, čini se, htio zaustaviti eskalaciju napetosti između dviju zemalja saveznica u NATO-u, u trenutku kada bi nove sankcije mogle dodatno pogoršati stanje ionako oslabljenog turskog gospodarstva.

“Bili smo strpljivi do jučer navečer. Danas ću dati uputu: zamrzavamo imovinu američkih ministara pravosuđa i unutarnjih poslova u Turskoj, ako je imaju”, rekao je Erdogan u govoru u Ankari koji je prenosila televizija.

Ta je izjava izravan odgovor na američku odluku od srijede da sankcionira turskog ministra unutarnjih poslova Suleymana Soylua i pravosuđa Abdulhamita Guela.

Sankcije im se uvode zbog navodne uloge u suđenju Andrewu Brunsonu, američkom pastoru koji je u Turskoj optužen za “terorističku” djelatnost i za špijunažu.

No u subotu nije bilo jasno misli li turski predsjednik na američkog ministra unutarnjih poslova Ryana Zinkea koji je zadužen za nacionalne parkove i za politiku prema urođenicima ili na ministricu za domovinsku sigurnost Kirstjen Nielsen.

Na upit AFP-a turski dužnosnici nisu iznijeli nikakve potankosti.

Turski ministri su izjavili da u Sjedinjenim Državama nemaju nikakvu imovinu, a malo je vjerojatno da je imaju i američki ministri u Turskoj, zbog čega su ove sankcije tek simbolične.

Svađa između NATO saveznika Sjedinjenih Država i Turske eskalirala je na u aferi Brunson, no dvije su se strane već bavile sporom oko kupovanja ruskihsustava protuzračne obrane S-400, što je šokiralo SAD. Tijekom svađe, obje su strane ozmjenjivale prijetnje i zapaljive izjave.

Erdogan, koji je odavno kritičar SAD-a, prethodno je upozorio Washingtona na gubitak “snažnog i iskrenog saveznika” ukoliko bi američka administracija nastavila s pritiskom. Washington je, pak, prijetio zaustavljanjem isporuke lovaca bombardera F-35 ukoliko Ankara dovrši sporazum sa Rusijom o isporuci sustava S-400.
 
(tportal.hr)

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je čelnike zemalja grupe BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) da dopuste priključenje Turske

“Mi smo svi u G20 sa pet tih zemalja. Volio bih da poduzeti potrebne korake kako bismo zauzeli naše mjesto u BRICS-u” – rekao je turski predsjednik za Hurriyet Daily News na marginama foruma grupe u južnoafričkom gradu Johannesburgu.

“Ako nas uvedete u ovu grupu ona će postati BRICST.”

Prema Erdoganu, prijedlog je toplo pozdravljen od zemalja članica, posebno Kine. Navodno je rekao da su članovi BRICS-a razmišljali o dodavanju drugih nacija u skupinu.

“Posebno Kina kaže da se zalaže za proširenje. Vidio sam da razmišljaju o uključivanju drugih zemalja u tu platformu. Oni se ne protive tome” – rekao je Erdogan, kako navode mediji.

Turska je pozvana na 10. godišnji sastanak ekonomske skupine u nastajanju, koji se održao 25. i 27. srpnja, kao predsjedatelj Organizacije islamske suradnje.

Turski predsjednik nazočio je summitu zajedno s ministrom vanjskih poslova zemlje, financija i ministrom financija, ministrom obrane, ministrom trgovine i vladajućom Strankom pravde i razvitka.

Multinacionalna grupacija BRICS osnovana je 2006. godine tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u St. Petersburgu.

U početku su ju osnovali Brazil, Rusija, Indija i Kina, a Južna Afrika se pridružila skupini 2010. godine. Trenutni sudionici ove grupe predstavljaju više od 40 posto svjetskog stanovništva i 25 posto globalnog BDP-a.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Izraelske akcije u Gazi slične su onima koje su počinjene protiv židovskog naroda tijekom nacističkog progona, izjavio je turski čelnik Recep Tayyip Erdogan

Nekoliko dana ranije nazvao je Izrael “terorističkom” i “aparthejdskom” državom.

“Nema razlike između zlodjela koja su nad Židovima u Europi proveli nacisti prije 75 godina i brutalnosti kojoj su naša braća u Gazi podvrgnuta” – izjavio je u petak turski predsjednik Erdogan, kako navodi AFP.

“Djeca koja su podvrgnuta svakojakom mučenju u koncentracijskim logorima tijekom Drugog svjetskog rata sada napadaju Palestince metodama koje bi posramili naciste” – ponovio je Erdogan.

Turski čelnik je govorio u Istanbulu gdje su se okupili predsjednici, premijeri i drugi dostojanstvenici iz više od 40 muslimanskih država na hitnom sastanku Organizacije islamske suradnje (OIC).

Skup je pokazao podršku Palestincima i osudio otvaranje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu. OIC je također obećao stvaranje “međunarodne mirovne snage” za zaštitu Palestinaca.

Dugogodišnji kritičar Izraela, Erdogan je nedavno ušao u bilateralni rat sa Benjamin Netanyahuom, optuživši ga da je “terorist” i vodi “državu apartheida”. Izraelska premijer nije ostao dužan, prozivajući Erdogana “mesarom”, s obzirom na vojnu operaciju Turske “Maslinova grančica” u sirijskoj kurdskoj enklavi Afrin.

Svađa između Turske i Izraela eskalirala je nakon obnovljenog nasilja u Gazi, gdje su protekli tjedan izbili masivni prosvjedi. Najmanje 60 prosvjednika je poginulo, a preko 2.700 je ozlijeđeno izraelskim metcima, prema palestinskom Ministarstvu zdravstva.

Reagirajući na esklalaciju nasilja, Ankara je pozvala Izrael na odgovornost podnošenjem tužbe Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu.

“Izrael bi trebao biti odveden na Međunarodni kazneni sud za ubojstvo Palestinaca. Kako treće strane to ne mogu učiniti, Palestina treba ovo pokrenuti” – izjavio je u četvrtak ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu na državnoj televiziji TRT Haber.
 
NoviSvjetskiPoredak.com