Najmanje 6,2 milijuna migranata iz trećeg svijeta koji su bili „izbjeglice“ zatražilo je da im europske vlade daju „azil“ od siječnja 2011. do danas

To su otkrile službene statistike koje je objavio Europski ured za azil (EASO).

Samo u srpnju 2019. godine, broj „zahtjeva za međunarodnu zaštitu“ podnesenih u 30 zemalja EU (države članice EU plus Švicarska i Norveška) iznosio je blizu 62.900, što je 26 posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci EASO-a. https://www.easo.europa.eu/latest-asylum-trends

U razdoblju od siječnja do srpnja ove godine u Europi je zatražilo azil 400.100 migranata iz trećeg svijeta”.

Daljnjim istraživanjem EASO-a tijekom godina, cjelovita slika masovne imigracije iz zemalja trećeg svijeta u Europu, ili „Zamjenske migracije“ kako to UN opisuje, dolazi u kristalno jasan fokus.

Prema arhiviranim godišnjim izvješćima EASO-a za razdoblje od 2011. do 2018. godine, ukupni broj zahtjeva za azilom u Europi godišnje bio je slijedeći:

2011: 301.000 „zahtjeva za azilom“

2012: 335.365 „zahtjeva za azilom“

2013: 435.760 „zahtjeva za azilom“

2014: 662.680 „zahtjeva za azilom“

2015: 1.392.155 „zahtjeva za azilom“

2016: 1.291.785 „zahtjeva za azilom“

2017: 728.470 „zahtjeva za azilom“

2018: 634.700 „zahtjeva za azilom“

Ti podaci, kada se zbroje sa 400.100 zahtjeva za azilom podnesenih 2019. godine, pokazuju da je 6.182.015 „tražitelja azila“ od 2011. godine do danas europske porezne obveznike zatražilo da im omoguće hranu, zaštitu, novac, zdravstvenu zaštitu i smještaj.

Daljnjom istragom odakle dolaze ovi zahtjevi za azil, nije teško vidjeti da većina “tražitelja azila” nisu istinske i prave izbjeglice koje bježe od rata – ni na koji način.

Na primjer, prema podacima EASO-a, među glavnim „zemljama podrijetla“ migranatskih tražitelja azila uključuju zemlje: Sirija, Afganistan, Venezuela, Irak, Pakistan, Bangladeš, Turska, Kolumbija, Iran, Kina, Nigerija, Somalija, Kongo, Peru, Indija, Sudan, Eritreja, Haiti, Nikaragva i Salvador.

U velikoj većini tih zemalja vode se ratovi. Pa čak i u slučajevima azilanata iz Sirije i Afganistana, veliki dio tih država ostao je pod nadzorom vlade i milijuni građana tamo još uvijek sigurno žive.

Neizbježno se postavlja pitanje zašto bi ove takozvane ‘izbjeglice’ morale bježati preko nekoliko sigurnih zemalja u kojima se ne vodi rat, poput Turske i Grčke, da bi se našle blagostanje u europskim državama?

Najnovije istraživanje je pokazalo da preko 70 posto sirijskih “izbjeglica” i tražitelja azila ne želi raditi u Njemačkoj i živi na socijalnoj pomoći.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Istraživanje javnog mnijenja u Filipinima pokazalo je da su tamošnji građani i više nego zadovoljni krvavim ratom protiv droge koji je pokrenuo predsjednik Rodrigo Duterte, što je dalo dodatni poticaj vladi koju kritizira međunarodna zajednica

Čak 82 posto ispitanika u istraživanju provedenom krajem lipnja ove godine na 1200 ljudi zadovoljni su smanjenjem upotreba droge i kriminala u Filipinima.

Tek ih je 12 posto nezadovoljno jer vjeruju da je trgovina drogom i dalje u porastu, a previše je ubijanja i policijskih zlostavljanja, dok je 6 posto neodlučnih.

Vlasti tvrde da je do sada ubijeno 6700 dilera droge

Rezultati istraživanja objavljeni su dva dana nakon što je predsjednik naredio državnim tvrtkama i institucijama da ne primaju više pomoć ili zajmove od 18 zemalja UNHCR-a, među kojima su Španjolska, Velika Britanija i Australija jer su poduprle rezoluciju o istrazi nad postupanjem policije i Dutertea.

Iz policije tvrde da je do sada ubijeno 6700 dilera droge koji su se odupirali uhićenju te poriču umiješanost u nerazjašnjena ubojstva još tisuće drugih narkomana.

Policija odbacuje i druge optužbe organizacija za zaštitu ljudskih prava o tome da vrše smaknuća svojih meta, da falsificiraju izvještaje te namještaju dokaze na mjestima zločina.

“Nije istina da policajci ubijaju koga žele”

Glasnogovornik predsjednika Salvador Panelo je izjavio kako je anketa pokazala da međunarodna zajednica iskrivljava ono što se događa na Filipinima.

“Da je istina da se ovdje krše ljudska prava, tada bi se ljudi u ovoj zemlji pobunili protiv vlasti. Nije istina da policajci ubijaju koga žele, oni ne mogu to raditi”, rekao je danas Panelo.

Međunarodna zajednica želi neovisnu istragu na Filipinima

UNHCR je u srpnju potvrdio rezoluciju o potrebi izrade izvještaja o ubojstvima na Filipinima, za koju su iz ministarstva vanjskih poslova rekli da je neće dopustiti.

Panelo je izjavio kako je interna istraga već provedena, a da je UN-ova rezolucija ne samo nepoštena, već predstavlja uvredu.

Phil Robinson, direktor Human Right Watcha u Aziji, izjavio je kako su istraživanja koja se provode na Filipinima te pokazuju podršku za Duterteovu kampanju rata protiv droge upravo razlog za pokretanje međunarodne istrage.

“Apsurdno je govoriti o tome da postoji iole ozbiljna državna istraga ovih zločina. To je smiješno”, rekao je Robinson.

(index.hr)

“Naše je stajalište da nema rješenja za sukob osim pregovora i mira za stolom”

Nakon što su prošli tjedan bili pregovori sa Talibanima o završetku američkog ‘vječnog rata’, Washington je afganistanski militantni pokret spreman boriti se protiv ‘nametnutog’ rata još stotinu godina, rekao je za RT njegov glavni pregovarač.

Dugogodišnji mirovni proces zaustavio je predsjednik Donald Trump samo nekoliko dana uoči službeno potpisanog sporazuma.

Nacrt su čak parafirale obje strane, rekao je vodeći talibanski pregovarač Sher Mohammad Abbas Stanikzai. Dodao je da ipak ne vidi da je američka odluka konačna i rekao da su talibani i dalje posvećeni pregovorima.

“Naše je stajalište da ne postoji rješenje sukoba osim pregovora i izuzev mira za stolom” – rekao je Stanikzai. “Nadamo se da je gospodin Trump ponovno razmislio o svojoj najavi i da će vratiti tamo gdje smo prije bili.”

Razgovori su odjedanput prekinuti zbog bombaškog napada talibana automobilom u kojem je poginuo američki vojnik stacioniran u Kabulu prošlog tjedna – zajedno s gotovo desetak afganistanskih civila – nakon čega je predsjednik Trump naglo otkazao planirani sastanak sa talibanima u Camp Davidu.

Talibani tvrde da su njihov bombaški napad opravdan odgovor na tekuće napade američkih i afganistanskih snaga, te inzistiraju da brane svoju zemlju od neprijateljskog stranog okupatora.

“Rat nam je nametnut. Američki vojnici su u Afganistanu. Mi nemamo niti jednog mudžahedina u Washingtonu.”

Stanikzai je bio skeptičan u pogledu predsjednikovog razloga za zaustavljanje razgovora, tvrdeći da se sukobio s izjavama državnog sekretara Mikea Pompea, koji se sljedećeg dana pojavio na televiziji i hvalio se da je SAD ubio “preko 1.000 talibana” tijekom prethodnih deset dana, čak i kada su pregovori napredovali.

“Ako mogu ubiti tisuću naših talibana, zašto ne bismo mogli ubiti jednog ili dva američka vojnika?” – pitao je Stanikzai. “To je naše pravo. Moramo se branimo i branimo svoj narod. “

Predstavnik talibana je rekao kako se predsjednik Trump ne razlikuje od svog prethodnika Baracka Obame, koji je također pokušao provesti mirovne pregovore s afganistanskim militantima prije nego što je u posljednji trenutak promijenio smjer i otkazao pregovore.

SAD su napale Afganistan u listopadu 2001. nakon terorističkih napada 11. rujna u kojima je ubijeno gotovo 3000 ljudi u New Yorku i Washingtonu.

Američki dužnosnici optužili su talibane da skrivaju članove terorističke skupine Al-Kaida, koja je navodno stajala iza zloglasnog napada 11. rujna.

Rat se vukao gotovo dva desetljeća i koštao je američke porezne obveznike oko 877 milijardi dolara od ožujka 2019. To uključuje i borbu protiv talibana i pokušaj obnove onoga što je preostalo.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Bolje je ne biti “normalna zemlja” ako to znači provoditi invazije i državne udare poput Sjedinjenih Država, rekli su najviši ruski ministri i odbacili bizarne primjedbe novog šefa Pentagona

“Bilo bi “sjajno” kada bi zapad “mogao natjerati Rusiju da se ponaša kao normalnija zemlja” – izjavio je Mark Esper, novoimenovani ministar obrane tijekom posjeta Parizu ovog tjedna.

Međutim, ta se napomena nije svidjela Moskvi.

“Ako je to rekao, pozvao nas je da se ponašamo kao normalna zemlja, a ne kao Sjedinjene Države”, izjavio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na brifingu za novinare u glavnom gradu Rusije, gdje su on i ministar obrane Sergej Shoigu imali susret licem u lice s francuskim kolegama.

Inače, trebali bi se ponašati poput SAD-a, bombardirajući Irak i Libiju u očiglednom kršenju međunarodnog prava … Trebali bismo podržati državne udare, nasilne i protuustavne, kao što su to činili SAD i njegovi najbliži saveznici u veljači 2014. u Ukrajini.

Nadalje, da je Rusija slijedila upute Washingtona, “potrošili bismo milione na intervencije u druge demokratske države poput one kada je američki Kongres izglasavanjem odobrio 20 milijuna dolara za potporu demokraciji u Rusiji” – izjavio je Lavrov.

Sa svoje strane, Shoigu je također rekao da normalnost za Moskvu ima drugačije značenje.

Vjerojatno ćemo i dalje ostati “nenormalna zemlja”.

U međuvremenu, gostujući francuski dužnosnici zalagali su se za pomirenje s Rusijom.

“Došlo je vrijeme, vrijeme je da poradi na smanjenju nepovjerenja”, rekao je ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.

Ministrica obrane Florence Parly dodala je da je “važno razgovarati jedni s drugima, kako bi se izbjegli nesporazumi i napetosti.”

Sastanak dolazi nekoliko tjedana nakon što se ruski predsjednik Vladimir Putin krajem kolovoza u Breganconu susreo sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom, u pokušaju da ublaži napetost i probije led u odnosima Rusija-Zapad.

Tom se prilikom Macron založio za stvaranje nove arhitekture sigurnosti i povjerenja između EU-a i Rusije.

Istaknuo je da je doprinos Moskve “ključan” za pomoć u rješavanju kriza u Iranu, Ukrajini i Siriji i za rad na neširenju nuklearnog oružja.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američka će vojska vjerojatno ubrzati ritam svojih operacija u Afganistanu kako bi se suprotstavila jačanju napada talibana, rekao je u ponedjeljak američki general nakon što je Washington privremeno prekinuo mirovne pregovore s pobunjenicima

Američki general marinaca Kenneth McKenzie, čelnik Američkog središnjeg zapovjedništva, rekao je tijekom posjeta Afganistanu da su talibani u mirovnim pregovorima precijenili svoju poziciju izvodeći niz velikih napada, uključujući i jedan u kojem je prošli tjedan ubijen američki vojnik.

Talibani, koji nadziru više teritorija nego ikad nakon 2001. kada su vladali zemljom, rekli su u nedjelju da će još američkih života biti izgubljeno.

McKenzie je odbio komentirati priopćenje talibana. On je međutim napomenuo da američke snage u Afganistanu nisu “bespomoćne”.

“Svakako nećemo mirno gledati i dopustiti im da izvedu neku samozvanu brzu pobjedu. To se neće dogoditi”, rekao je McKenzie skupini novinara koji putuju s njim tijekom zaustavljanja u zračnoj luci Bagram u sjeveroistočnom Afganistanu.

Upitan hoće li jačanje operacija protiv talibana uključivati i zračne udare i napade američkih i afganistanskih komandosa McKenzie je odgovorio: “Mislim da govorimo o cijelom dijapazonu”.

“Koje god mete budu raspoložive, koje god mete možemo napasti zakonito i etički, mislim da ćemo progoniti te mete”, rekao je.

Riješenost pobunjenika da pojačaju napade na pokrajinska središta kao i samoubilačke bombaške napade čak i za vrijeme mirovnih pregovora bila je glavni čimbenik koji je naveo predsjednika Donalda Trumpa da objavi u subotu kako otkazuje pregovore usmjerene na završetak najduljeg američkog rata koji traje već 18 godina.

Trump je u ponedjeljak potvrdio da su pregovori s čelnicima afganistanskih talibana prekinuti te da još i dalje razmatra povlačenje američkih snaga iz Afganistanu.

“Što se mene tiče mrtvi su”, rekao je Trump novinarima govoreći o pregovorima.

Povlačenje američkih vojnika iz Afganistana jedan je od glavnih Trumpovih vanjskopolitičkih ciljeva i on je rekao kako njegova administracija još uvijek razmišlja o povlačenju 14.000 američkih vojnika koji su u toj zemlji.

“Željeli bismo izaći, ali izaći ćemo u pravo vrijeme”, rekao je.

(jutarnji.hr)

SAD, Velika Britanija i Francuska možda su suučesnici u ratnim zločinima u Jemenu zbog naoružavanja i pružanja obavještajne i logističke podrške koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom, koja izgladnjivanje civila koristi kao ratnu taktiku, objavile su danas Ujedinjeni narodi

Istražitelji UN su predložili da sve države uvedu zabranu na transfer oružja sukobljenim stranama u Jemenu.

„Jasno je da stalno snabdjevanje oružjem strana u sukobu produžava konflikt i produžava patnje jemenskog naroda“, izjavila je na konferenciji za novinare Melisa Parke, stručnjak nezavisnog panela UN.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, glavni akteri koalicije koja se bori protiv pobunjenih Huta koji kontroliraju jemensku prijestolnicu, dva najveća su kupca američkog, britanskog i francuskog oružja, prenosi Reuters.

Istražitelji UN su sastavili tajni spisak osumnjičenih za ratne zločine, a krivica leži na obe strane.

„Nitko, u ovom kontekstu, nije ostao čistih ruku“, rekao je jedan od panelista Charles Garaway.

Istražitelji su utvrdili moguće ratne zločine na obe strane i upozorili na ulogu koju zapadne zemlje imaju kao ključni saveznici arapskih država, kao i Iran, koji podržava Hute.

Izvještaj optužuje koaliciju predvođenu Saudijskom Arabijom i UAE da je ubijala civile u zračnim napadima i da im namjerno uskraćuje hranu u zemlji koja se suočava sa glađu.

S druge strane, Huti granatiraju gradove, koriste djecu kao vojnike i koriste ratnu taktiku opsade, dodaje se u izvještaju.

Huti su 2014. iz prijestolnice Sane protjerali jemensku vladu, a sljedeće godine intervenirala je koalicija predvođena Saudijskom Arabijom kako bi na vlast vratila svrgnutu vladu. U sukobima je od tada poginulo na desetine tisuća ljudi.

Sjetite se samo Libije…

(sputniknews.com)

Libanon, Irak i Iran proglasili su nedavnu izraelsku agresiju ratnim činom nakon napada na Libanon, Siriju i Irak tijekom vikenda, obećavajući razornu odmazdu ako se nasilje nastavi

Par napada bespilotnih letelica kamikaza na južno predgrađe Bejruta u nedjelju i napad drona na palestinsku miliciju u dolini Bekaa rano u ponedjeljak ujutro bili su srodni “objavi rata”, rekao je u ponedjeljak libanonski predsjednik Michel Aoun posebnom koordinatoru Ujedinjenih naroda, dodajući da agresija „omogućava pribjegavanju našem pravu na obranu našeg suvereniteta.”

Međunarodna zajednica mora odbiti izraelsko kršenje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701, kojom je okončan rat 2006. godine između Libana i Izraela, premijer Saad al-Hariri molio je je veleposlanike stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

“Svaka eskalacija mogla bi prerasti u regionalni krug nasilja kojem nitko ne može predvidjeti opseg.”

I sve izraelske bespilotne letjelice koje nadlijeću Libanon bit će oborene s neba, upozorio je Tel Aviv glavni tajnik Hezbollaha, Seyyed Hassan Nasrallah.

“Hezbollah više neće tolerirati izraelske bespilotne letjelice koje prodiru u libanski zračni prostor” – izjavio je u nedjelju nakon što je bespilotni zrakoplov napunjen eksplozivom napao Hezbollahov medijski centar u Bejrutu.

Ni Libanon nije bio jedina država koja je povukla crtu nakon erupcije izraelske agresije tijekom vikenda.

Snažni blok u iračkom parlamentu zahtijevao je od američkih trupa da napuste zemlju nakon niza izraelskih zračnih napada koji su bombardirali iransku šiitsku miliciju koje su poznate kao Narodna mobilizacijska jedinica tijekom proteklog tjedna.

Koalicija Fatah drži SAD “potpuno odgovornima” za izraelske napade, “koje smatramo objavom rata Iraku i njegovom narodu”, navodi se u izjavi u ponedjeljak, nakon što je još jedan napa bespilotnih letelica ubio zapovjednika PMU-a u zapadni grad al-Qaim. Američke trupe, tvrdi koalicija, u Iraku više nisu potrebne.

A u Siriji su izraelske rakete tijekom vikenda pogodile nekoliko meta izvan Damaska, usmrtivši najmanje dvoje ljudi u onome što je IDF tvrdio da je prevladavajući napad protiv “velikog napada višestrukih ubojitih bespilotnih letelica na Izrael” od strane Irana – no ironično gledano, Izrael je izveo veću verziju onoga što su i sami htjeli spriječiti.

“Izrael će platiti visoku cijenu za svoje akcije”, rekao je Ali Rabiei, glasnogovornik iranskog predsjednika Hassan Rouhani, novinarima u ponedjeljak, nazvavši bombaške napade “crnim mrljama na evidenciji izraelskog režima.”

Pohvalio je riječi svojih regionalnih saveznika, napominjući da “šalju jasnu i oštru poruku cionističkom režimu da njegova hrabra djela agresije neće ostati bez odgovora.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki predsjednik Donald Trump traži pomoć od Pakistana za izvlačenje Washingtona iz rata u Afganistanu, rekavši da bi mogao “pobijediti” taj rat za tjedan dana da želi ubiti milijune i izbrisati zemlju sa karte svijeta

“Mogao bih pobijediti taj rat za tjedan dana” – izjavio je Trump u ponedjeljak, kada se u Bijeloj kući sastao s pakistanskim premijerom Imranom Khanom.

“Afganistan bi bio izbrisan s lica zemlje … doslovno za 10 dana.”

“Ne želim ići tim putem” – dodao je predsjednik.

“Ne želim ubiti 10 milijuna ljudi.”

Umjesto toga, rekao je Trump, Pakistan će pomoći “izvući” SAD iz dugog rata u Afganistanu, u koji su se upletale prethodne administracije.

“Tamo smo već 19 godina i radili smo kao svjetski policajci, a ne kao vojnici” – rekao je Trump, dodajući kako povlači američke vojnike iz Afganistana.”

“Ovo je najbliže mirovnom sporazumu”, dodao je Khan, nadajući se da će se u nadolazećim tjednima afganistanska vlada složiti s izravnim razgovorima s talibanima.

Američki mirovni izaslanik Zalmay Khalilzad već mjesecima održava razgovore s talibanima, postižući u siječnju “načelni dogovor” o povlačenju stranih vojnika iz Afganistana, ali s mnogim pitanjima koja su još uvijek neriješena.

“Jasno je da sve strane žele okončati rat” – rekao je tada Khalilzad.

Novi-Svjetski-Poredak.com

U 2018. godini Švedska je doživjela rekordan broj smrtonosne pucnjave, ukupno 306. Poginulo je 45 ljudi, 135 ih je povrijeđeno, a većina smrtnih slučajeva dogodila se u južnoj regiji, gdje se nalazi grad Malmo

U ožujku je švedski Nacionalni forenzički centar procijenio da se od 2012. broj ubojstava ili pokušaja ubojstva povećao za gotovo 100 posto. Centar je također ustanovio da je najpopularnije oružje koje se koristi u pucnjavama jurišna puška Kalašnjikov.

U prvih šest mjeseci 2018. godine, prema policiji, gotovo svaka druga pucnjava odvijala se na “ranjivom području”, poznatom i kao “zabranjena zona”. U 2017. godini, švedski policijski izvještaj otkriva da u Švedskoj postoji 61 takvo područje.

Oni obuhvaćaju 200 kriminalnih mreža, koje se sastoje od oko 5.000 kriminalaca. Većina stanovnika jesu nezapadni imigranti i njihovi potomci.

Policija je u izvještaju za 2017. napisala da se globalni etnički sukobi ponavljaju u ranjivim područjima:

“Švedsko pravosuđe i ostatak švedskog društva ne razumiju ove sukobe te nemaju odgovore na to kako se oni mogu riješiti. Policija stoga mora bolje razumjeti svijet i svjetska zbivanja kako bi interpretirala ono što se događa na tim područjima. Prisustvo povratnika, simpatizera terorističkih skupina kao što su Islamska država, Al-Kaida i Al-Shabaab, pridonose napetostima između tih skupina i drugih stanovnika u osjetljivim područjima. Od ljeta 2014., kada je kalifat proglašen u Siriji i Iraku, sektaška neprijateljstva su se povećala, posebno između sunita, šijita, bliskoistočnih kršćana i kurdskih nacionalista.”

Policija dodaje:

“Godine 2019. pucnjava se i dalje nastavlja. U Malmou, gradu s više od 300.000 stanovnika, od kojih je trećina “rođena u inozemstvu”, 25-godišnji muškarac ubijen je iz vatrenog oružja ispred službe za socijalni rad 10. lipnja, a istog dana, na glavnom kolodvoru u Malmou, policija je pucala na čovjeka koji je rekao da ima bombu u torbi. Iste su večeri dvije eksplozije potresle grad.

Pod naslovom “Osobna sigurnost”, Grad Malmo objavio je savjete o tome kako da gradski djelatnici ostanu sigurni u gradu dok rade svoj posao. Smjernice gradske vlade o sigurnosti izgledaju prikladne za civilnu ratnu zonu, kao što je nekada bio Bejrut, a ne za nekada miran grad Malmo.

Švedski autor Björn Ranelid izjavio je za lokalne medije: “Švedska je u ratu, a za to su odgovorni političari”.

“Pet noći zaredom, automobili su paljeni u sveučilišnom gradu Lundu. Takva bezumna djela događala su se stotinama puta na raznim mjestima u Švedskoj u posljednjih petnaest godina. Od 1955. do 1985. nije spaljeno nijedno vozilo u Malmou, Goteborgu, Stockholmu ili Lundu… Kada sociologinja sa Sveučilišta u Malmou objašnjava zločine kao posljedicu neprihvaćenosti mladih, ona govori besmislice. Ponavlja gluposti poput papige. Nitko od tih kriminalaca ne gladuje ili nema pristup čistoj vodi. Imaju krov nad glavom i ponuđeno im je besplatno školovanje devet ili dvanaest godina. Oni ne žive u dotrajalim kućama. Svi su oni imali viši standard u svojim domovima od nekoliko tisuća djece i mladih koji su odrasli u Malmou”. To se zove odgajanje i to nedostaje tisućama djevojaka i dječaka u švedskim obiteljima danas. Nije riječ o novcu ili o tome gdje ste rođeni. To nema nikakve veze s politikom ni ideologijom. Riječ je o etici, moralnosti i koegzistenciji među ljudima”, smatra Ranelid.

Procjena švedske vlade o nasilnoj i nestabilnoj situaciji

Dana 6. lipnja, na Dan državnosti, švedski premijer Stefan Löfven priznao je da Švedska “i dalje ima ozbiljne društvene probleme”.

Mnogi Šveđani vjerojatno se osjećaju kao da su ostavljeni na cjedilu u zemlji koja sve više podsjeća na ratnu zonu.

(dnevno.hr)

Britanija dovodi već treći ratni brod u Perzijski zaljev usred napetosti s Iranom

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je kako Velika Britanija šalje treći ratni brod, HMS Kent, u Perzijski zaljev usred tekućih napetosti s Iranom.

Oni također tvrde da ta odluka o tome nije povezana s trenutnim sporom s Iranom, skrivajući pretenzije da uđu u rat sa Iranom pod pokroviteljstvom Amerike.

Ranije ovog mjeseca Britanija je optužila Teheran da je pokušala zaplijeniti britanski tanker u Perzijskom zaljevu, što je Iran snažno negirao.

Prema riječima dužnosnika ratnog broda HMS Kent, fregata Tipa 23 će se rasporedit u regiju kasnije tijekom godine kako bi preuzela “nadgledanje” nakon što HMS-a Duncan ode sa dužnosti, piše Sputnik.

Napetosti između Irana i Velike Britanije eskalirale su u srpnju, kada su kraljevska mornarica i gibraltarske vlasti zaplijenile iranski supertanker Grace 1, tvrdeći da je krijumčario 2,1 milijuna barela sirove nafte u Siriju kršeći sankcije EU.

Kasnije je London također izjavio da je iranski islamski revolucionarni korpus pokušao “preusmjeriti” britanski tanker “Heritage” iz međunarodnih voda u iranske vode u Perzijskom zaljevu.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani kritizirao je odluku Londona o upućivanju vojne pratnje naftnim tankerima, navodeći da su prethodne akcije Velike Britanije ugrozile sigurnost plovidbe u regiji.

Novi-Svjetski-Poredak.com