Amerikanci se polako bude u svezi tužne činjenice da velik dio hrane koja se prodaje u SAD-u daleko zaostaje za istim namirnicama u drugim zemljama

U stvari, većina hrane koje jedu je zabranjena u drugim zemljama. I oni to hoće preko TTIP-a prenijeti u Europu.

Pregledat ćemo 10 američkih namirnice koje su zabranjene u drugim zemljama.

Budući da je ukupno zdravlje Amerikanaca toliko niže od drugih industrijaliziranih zemalja, no pitamo se da li otrovna hrana poput ove može igrati ulogu u velikom skoku stope oboljevanja od raznih bolesti.

# 1: LOSOS – UMJETNO UZGOJEN

Ako želite imati zdravstvenu korist od ribe, morate se kloniti ribe iz uzgoja, osobito uzgojenog lososa koji je hranjen opasnim kemikalijama, neprirodnim žitaricama (uključujući genetičke sorte), plus antibiotici i drugi lijekovi koje su se pokazale da nisu sigurne za ljude.

Gdje je to zabranjeno: Australija i Novi Zeland

# 2: GMO PAPAJA

Većina havajske papaje je sada genetski projektirana da bude otporna na viruse. Istraživanja sada pokazuju da životinje hranjene genetskim namirnicama, kao što su kukuruz i soja, trpe širok raspon bolesti, uključujući i crijevna oštećenja, višestruka oštećenja organa, ogromne tumore, urođene mane, preranu smrt, a i potpunu sterilnost do treće generacije potomaka.

Gdje je to zabranjeno: Europska unija

# 3: MESO PUNJENO RAKTOPAMINOM

Raktopamin – promotor rasta u mesu i mesnim proizvodima. ON smanjuje ukupni sadržaj masti od mesa. Raktopamin se trenutno koristi u ishrani 45 posto američkih svinja, u 30 posto ishrane cjelokupne stoke, a nepoznat postotak se pumpa u purane (purice) danima prije klanja. Do 20 posto Raktopamin ostaje u mesu koje se kupuje u supermarketima.

Gdje je to zabranjeno: 160 zemalja diljem Europe, Rusije, Kine i Republike Kine (Tajvan)

# 4: GAZIRANA PIĆA SA USPORIVAČEM GORENJA

Ako živite u SAD-u i pijete Mountain Dew i neka druga gairana pića sa okusom citrusa i sportske napitake, onda također pijete dozu sintetičke kemikalije naziva bromirano biljno ulje (BVO), koji je izvorno patentirala kemijska tvrtka kao usporivač gorenja.

Gdje je to zabranjeno: Europa i Japan

# 5: OBRAĐENE NAMIRNICA KOJE SADRŽE UMJETNE BOJE

Više od 3.000 prehrambenih aditiva – konzervansi, začini, boje i ostali sastojci – dodaju se u hranu u SAD-ue, uključujući hranu za dojenčad i hranu na djecu. U međuvremenu, mnogi od njih su zabranjeni u drugim zemljama, na temelju istraživanja koja su pokazala toksičnost i opasne učinke po zdravlje, osobito s obzirom na negativne učinke na dječje ponašanje. članak:

U zemljama u kojima je zabranjena ova vrsta hrane, prehrambene tvrtke poput kompanije Kraft zamjenjuju prirodna bojila sa ekstraktom od paprike i cikle.

Gdje je to zabranjeno: Norveška i Austrija. U 2009. godini, britanska vlada je savjetovala tvrtke da prestanu koristiti prehrambena bojila do kraja te godine.

# 6: PILETINA ZAČINJENA S ARSENOM

Lijekovi bazirani na arsenu su odobreni za uporabu u hrani za životinje u SAD-u, jer oni čine da životinje rastu brže i čine meso “svježijeim”. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) je izjavila da su ovi proizvodi sigurni jer sadrže organski arsen, što je manje toksično od umjetno dodanog anorganskog arsena, koji je kancerogen.

Problem je u tome što su se znanstvenih izvješća pojavila navodeći da bi se organski arsen mogao pretvoriti u anorganski arsen, koji je pronađen u povišenim razinama kod piletine iz supermarketa.

Gdje je to zabranjeno: Europska unija

# 7: KRUH S KALIJEVIM BROMID

Možda nećete biti svjesni toga, ali gotovo svaki put kad jedete kruh u restoranu ili pojedete hamburger ili hotdog pecivo, vi konzumirate bromid, koji se obično koristi u brašnu. Primjena kalijevog bromida kao aditiva u komercijalnom kruhu i pekarskim proizvodima je ogroman doprinos preopterećenju bromidom zapadnh kultura.

Bromirano brašno “obogaćeno” s kalij bromidom čini tijesto elastičnije i produžuje mu trajnost. Međutim, istraživanja su pokazala da kalij bromid oštećuje bubrege, živčani sustav, štitnjaču, probavni sustav i uzrokuje rak. Međunarodna agencija za istraživanje raka svrstava kalij bromid u potencijalne kancerogene tvari.

Gdje je to zabranjeno: Kanada, Kina i EU

# 8: OLESTRA / OLEAN

Olestra ili Olean, napravljen od kompanije Procter & Gamble je zamjena za masnoću sa malo masti i kalorija koja se koristi u nemasnim grickalicama poput čipsa i pomfrita. Prije tri godine, Time Magazine ga je nazvao jednim od 50 najgorih izuma ikada, ali to nije spriječilo prehrambene tvrtki ga upotrebe i zadovolje pogrešno uvjerenje ljudi da je snack bez masti zdraviji obrok.

Gdje je to zabranjeno: Velika Britanija i Kanada

# 9: KONZERVANSI BHA I BHT

BHA (butilirani hidroksianisol) i BHT (butilirani hidroksitoluen) se najčešće koristi kao konzervans u žitaricama za doručak, guma za žvakanje, margarinu, mesu, dehidriranom krumpiru i pivu, da spomenemo samo nekoliko. Poznato je da BHA uzrokuje rak kod štakora, a može biti sredstvo koje izaziva rak kod ljudi, isto tako. On također može izazvati alergijske reakcije i hiperaktivnost, dok BHT može izazvati toksičnost organa.

Gdje je to zabranjeno: Velika Britanija ne dopušta BHA u hrani za dojenčad. BHA i BHT su zabranjeni u dijelovima Europske unije i Japana.

# 10: MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI SA RBGH

Rekombinantni goveđi hormon rasta (rBGH) je najčešći dodatak kod mliječnih životinja u Americi. RBGH je sintetička verzija prirodnog goveđeg somatotropina (BST), hormona proizvedenog od kravlj hipofize. Monsanto je razvio rekombinantnu verziju iz genetski modificiranih bakterija E. coli i prodaje ga pod nazivom “Posilac.”

On je ubrizgava u krave radi povećanje proizvodnje mlijeka, ali je zabranjen u najmanje 30 drugih zemalja zbog svojih opasnosti po ljudsko zdravlje, koje uključuju povećani rizik za kolorektalni, prostate i raka dojke. rBGH se ubrizgava u krave koje trpe najmanje 16 različitih štetnih zdravstvenih stanja, uključujući i vrlo visoku stopu mastitisa koje kontaminira mlijeko sa gnojem i antibioticima.

Gdje je to zabranjeno: Australija, Novi Zeland, Izrael, EU i Kanada

Europska unija je potpisala sa Amerikom kontraverzni TTIP te većina ove hrane neće više biti zabranjena u EU, zato neka vam ovaj spisak ostane u glavi i podsjeti vas kada ugledate jedan od ovih proizvoda na policama supermarketa.
 
(preveo:mag.A.B./uredio:nsp)

U opasnosti je mesoprerađivačka i mliječna industrija te proizvodnja žitarica, znači više-manje sva prehrambena industrija u Hrvatskoj

Sjedinjene Američke Države i Europska unija pokrenule su pregovore o novom Sporazumu za transatlantsku trgovinu i partnerska ulaganja (TTIP).

Jednostvno, to je novi sporazum o slobodnoj trgovini koji ima za cilj uskladiti standarde i propise na oba područja, ali na način da proširi mogućnosti bržeg stjecanja profita američkim korporacijama s jedne strane i njihovim europskim sestrinskim tvrtkama s druge strane. Iako se štetnost tog sporazuma preslikava na apsolutno sve sfere i sektore, ključni su propisi kojima se EU do sada trudio i ulagao značajan novac u održivu proizvodnju zdrave hrane.

U opasnosti je više od dvadeset skupina poljoprivredne proizvodnje u mesoprerađivačkoj i mliječnoj industriji te u proizvodnji žitarica i prerađevina od žitarica. Najmoćniji u pregovorima o TTIP-u su američki trgovinski predstavnici (USTR) koji vrlo jasno i izravno traže upisivanje svojih interesa u TTIP. Agrobiznis, i američki i europski, želi izgurati iz ugovora i praktične primjene TTIP-a sve propise koji koče njihov profit.

Država je za TTIP, a građani?

Izbacivanje tih propisa znači nepopravljivo nanošenje štete sigurnosti hrane, poljoprivrednom sektoru, potrošačima i dobrobiti životinja – ističu u Press-centru za okoliš Hrvatske koji je pokrenuo kampanju protiv TTIP-a.

Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za financije i proračun, nedavno je poručio: “Mi podupiremo TTIP jer taj sporazum omogućava plasman hrvatskih proizvoda na američko tržište. O pripremi dalekosežne političke odluke koja bi mogla izmijeniti globalne ekonomske odnose, ali i svakodnevne živote hrvatskih građana, u medijima i javnosti dosad gotovo da nije bilo ni slova. Postavlja se pitanje jesu li ikada hrvatski prehrambeni proizvodi bili dio američkog uvoza?

Možda nam je, kao zemlji koja se tradicionalno fokusira na manje bitne probleme, ova prekooceanska perspektiva jednostavno preširoka. Provincijalno, velikima ionako prepuštamo da se, misleći o sebi, posredno izbore i za naše interese. Neki TTIP povezuju s otvaranjem vrata GMO-u, ali usklađivanje propisa ne znači uprosječivanje ni snižavanje kriterija. Zadržavamo zaštitu potrošača, a pokušavamo naći rješenje za smanjenje barijera koje nisu suštinske. Najveća korist budućeg sporazuma očekuje se u tri područja: poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu, u definiranju boljeg okvira za zaštitu ulaganja i u području mobilnosti”, kaže Srđan Gjurković.

U Europi se TTIP promovira kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura i podići standard prosječne obitelji za 545 eura godišnje. U SAD-u kažu da će on omogućiti uklanjanje svih barijera EU-a koje koče američki izvoz.

Već sada, u pregovorima, prekomjerni utjecaj na tajnim sastancima o TTIP-u imaju predstavnici tvrtki, dok je samo u nekoliko slučajeva bilo razgovora s predstavnicima potrošača i sindikata. Veliku ulogu igraju tvrtke i korporacije koje su zaposlile tisuće lobista. Pregovori su tajni. Čak i naši europarlamentarci malo znaju o napretku pregovora. Prava zaposlenika i zaposlenica dolaze pod pritisak, a radna mjesta u mnogim industrijama u Europi su ugrožena. Naprimjer, u SAD-u su priznata samo dva od osam europskih osnovnih prava za zaposlenike i zaposlenice.

Privatizacija

U poljoprivredi se nagovještavaju masovni gubitci radnih mjesta zbog oštrije konkurencije iz inozemstva. Liberalizacija i privatizacija nameću nam se kao “ponuda koju ne možemo odbiti.” Kroz TTIP će biti nemoguće zadržati javne komunalne i zdravstvene usluge jer će ih “progutati” privatizacija. EU i njegove države članice ulaze u opasne zone lobista i popuštanja pod pritiskom kemijskih industrija poput Monsanta, Duponta i njihovih kooperanata kojima će TTIP i CETA (sličan sporazum SAD-a i Kanade) omogućiti slobodan protok rizičnih tehnologija za proizvodnju GM usjeva i hrane za ljude i životinje. Tako će mnoge zone slobodne od GMO-a, kojima se pridružila i cijela Hrvatska, začas nestati pod pritiskom korporativnog GMO-a, upozoravaju protivnici TTIP-a iz Hrvatske.

Ono što se nameće kao najveći i ključni problem su labavi i posve različiti američki standardi u prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i drugim industrijama nego što je propisao EU. Dok su trajali višegodišnji pregovarački procesi Hrvatske i EU-a, kao i drugih država članica, upravo je Europska komisija inzistirala na najvišim standardima u svim pregovaračkim poglavljima, od administracije do obrazovanja, od kulture do zaštite okoliša, od zdravstva do pravosuđa. Ako hrvatski politički establišment dopusti da postanemo dio TTIP-a, sav pregovarački trud i uložena sredstva bit će omalovaženi, jer će se razine standarda, bilo da se odnose na korištenje pesticida, tvornički uzgoj ili čiste izvore energije, uvijek prilagođavati američkim korporacijama koje vape za velikim tržištem, jeftinom proizvodnjom i još jeftinijom radnom snagom.

“CETA i TTIP žele povećati moć multinacionalnih kompanija na štetu demokracije i općeg dobra. Ne smijemo dopustiti da se to dogodi”, zaključuju u Press-centru za okoliš Hrvatske.

TRI PLUSA

• Povećavanje izvoza i ulaganja u SAD-u i Europi
• Rast zaposlenosti i BDP-a svihzemalja članica EU-a
• Svakoj obitelji u EU-u godišnje 545 eura više

TRI MINUSA

• Kompanije se miješaju u zakone zemalja EU-a
• Olakšan prodor GM proizvoda na tržište EU-a
• Smanjivanje prava radnika i opća privatizacija

PILETINA ĆE SE PRATI U KLORU, A MESO ĆE BITI PUNO RAKTOPAMINA?

Nacionalna udruga pekara u SAD-u podržava TTIP jer bi se time “ukinula obveza obilježavanja GMO-a i oznake podrijetla.” Udruga biotehnološke industrije, čiji je član i kontroverzni Monsanto, nezadovoljna je činjenicom da se GM proizvodi ne mogu prodavati i na europskom tržištu. Američka mesna industrija pak smatra da će joj TTIP pomoći da se ukine europska zabrana uvoza piletine koja je dezinficirana u kloru. EU, naime, dopušta samo korištenje vode i pare na mesu. Američki institut za meso nezadovoljan je jer EU ne prihvaća meso s beta-agonistima, poput raktopamina hidroklorida koji je zabranjen u 160 zemalja. On u završnim fazama tova rezultira povećanjem tjelesne težine i količine krtog svinjskoga te smanjenjem količine masti.

POČINJE KAMPANJA U HRVATSKOJ

Press-centar za okoliš Hrvatske, u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku, a uz potporu njemačkog Grassroots foundation provodi javnu kampanju protiv potpisivanja TTIP-a i uporabe GMO-a, odnosno izmjena propisa o upotrebi i korištenju GMO-a pod pritiskom TTIP-a. “Preko predavanja, okruglih stolova i javnih tribina, promocije knjige o bioetičkim aspektima sjetve GM usjeva te potpisivanjem peticije namjeravamo animirati što veći broj građana i građanki, poljoprivrednika, lokalnih vlasti, zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru, predstavnika nevladinih organizacija te široku javnost da aktivno sudjeluju u donošenju odluke hoće li Hrvatska potpisati ili odbiti TTIP. Hrvatska Vlada daje podršku TTIP-u, tvrdeći da će realizacija sporazuma biti veliki poticaj gospodarskom rastu, olakšat će poslovanje malim i srednjim poduzetnicima, ojačati investicijsku i poduzetničku klimu te omogućiti otvaranje više radnih mjesta. Ali, to nije točno! Iako se EU, time i Hrvatska, do sada trudio i ulagao značajna financijska sredstva u održivu proizvodnju zdrave hrane, u opasnosti je više od dvadeset vrsta poljoprivredne proizvodnje u mesoprerađivačkoj i mliječnoj industriji te u proizvodnji žitarica i prerađevina od žitarica”, upozoravaju voditelji kampanje Ljiljanka Mitoš Svoboda, dr. sc. Ivica Kelam, Tihomila Jovanović i mr. sc. Darija Rupčić.

Kampanja protiv TTIP-a i GMO-a u Hrvatskoj provodi se u četiri slavonske županije , Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj, a predvanja, javne tribine i skupovi organiziraju se u Osijeku, Đakovu, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Virovitici te u Zagrebu.
U čemu je zapravo problem?

Američki poljoprivredni i biotehnološki lobiji kroz sporazum TTIP žele oslabiti europske sigurnosne standarde za GM hranu, koji su na snazi od 2004. godine, a radi visoke zaštite okoliša i građana. Na EU se vrši sve jači pritisak da oslabi europske i nacionalne GMO standarde, a opasnost prijeti i uvođenju označavanja mesa, jaja i mliječnih proizvoda od životinja hranjenih GM hranom. To znači da će se u EU-u prodavati hrana i sjeme kontaminirani neoznačenim i neodobrenim GMO-ima. “Istina koju tvorci TTIP-a, ali i hrvatska Vlada i hrvatski EU parlamentarci skrivaju od javnosti je da će ovaj sporazum prouzročiti gubitke milijuna radnih mjesta unutar EU-a, ugroziti ljudska, radnička i socijalna prava, kulturne slobode, pravo na privatnost i slobodu izražavanja (ACTA), umanjivati ili poništavati nacionalne zakone i propise, privatizirati komunalne i javnozdravstvene usluge. Kroz arbitražni sustav Investitor State Dispute Settlement (ISDS) strani investitori dobivaju pravo tužiti suverene države za naknadu štete ako smatraju da su na gubitku profita zbog zakona unutar EU-a ili unutar pojedinih država članica EU-a. Dakle, koristeći sustav ISDS kroz sudske procese i odštete američke i europske korporacije i njihove sestrinske tvrtke uništavat će naše male i srednje poduzetnike, ali i velike gospodarske sektore u Hrvatskoj, ako budu smatrale da su “ugrožene” konkurencijom ili zakinute u području slobodne trgovine”, ističu protivnici TTIP-a te dodaju da taj sporazum daje za pravo globalnim korporacijama za uništavanje ekosustava, potrošača i prirodnih resursa država članica EU-a.
 
(glas-slavonije.hr/uredio:nsp)