Dijete su jeftina metoda na putu ka zdravlju

Brzo pretraživanje riječi “dijeta” može vam dati beskrajne rezultate. Ali koji od tih dijeta zapravo najviše koristi, pogotovo kada je u pitanju ukupno zdravlje?

Istraživači sa instituta Harper Cancer Research Institute u South Bendu u Indiani, sugeriraju ograničenje kalorija.

U svojoj studiji objavljenoj u istraživanju Nutrition Researcha, otkrili su da ograničenje kalorija uzrokuje da se stanice raka “međusobno pojedu”. To također poboljšava biomarkere bolesti.

Ideja o oštrom smanjenju unosa kalorija za otključavanje određenih zdravstvenih koristi je prisutna već godinama.

Dok su studije na životinjama pokazale da ograničenje kalorija ima prednost protiv starenja, istraživači još uvijek shvaćaju kako se ta korist može prenijeti na ljude.

Rezanje kalorija moglo bi nam biti dugoročno neodrživo i povećati rizik od gubitka mišićne mase i gustoće kostiju, upozoravaju znanstvenici.

U istraživanju su istraživači primijetili da ograničenje kalorija povećava stope autofagije u stanicama raka debelog crijeva na temelju 3D modela.

Autofagija je proces kojim se stanični materijal degradira i reciklira. Omogućuje stanicama da uklone oštećene komponente kako bi se mogle koristiti za popravak stanica. Kroz autofagiju stanice mogu održavati homeostazu.

Ranija studija koja se pojavila u časopisu FASEB Journal izvijestila je da smanjenje glukoze može produljiti vijek trajanja normalnih stanica, dok inhibira rast prekanceroznih stanica.

Da bi se usporedile promjene ekspresije proteina i fenotipa uzrokovane restrikcijom glukoze i goveđeg seruma, istraživači su koristili 3D model stanične kulture za kolorektalni rak. Također su procijenili kako ograničenje kalorija može utjecati na apoptozu i autofagiju na modelu stanične kulture.

Istraživači su otkrili da i glukoza i serumska restrikcija mogu utjecati na ekspresiju proteina povezanih s napredovanjem raka i metastazama.

Također su primijetili da je restrikcija kalorija uzrokovala pojačanu regulaciju sirtuina 1 (SIRT1) i inhibitora proteina aktiviranog STAT 1. Prvi je poznat po svojoj sposobnosti da popravi oštećenje DNA i potisne tumore, dok drugi regulira STAT1, kinazu uključenu u različite stanične procese, uključujući supresiju tumora.

Ukratko, istraživači su otkrili da ograničenje kalorija ne samo da povećava stope autofagije, nego također utječe na regulaciju određenih proteina koji igraju ulogu u progresiji raka.

Dijeta je izvrsna za cjelokupno zdravlje, ali pripazite …

Ograničenje kalorija dolazi s upozorenjem.

U studiji objavljenoj u česopisu Cell Metabolism, znanstvenici su izvijestili da ograničenje kalorija može dovesti do smanjenja težine, poboljšanu energetsku učinkovitost i stvaranju boljih biomarkera povezanih sa starenjem.

Međutim, stručnjaci kažu da bi se rezultati trebali uzimati sa rezervom, posebno s obzirom da je studija napravljena kako bi potaknula više istraživanja o toj temi.

Skromna redukcija kalorija može dovesti do dugoročne zdravstvene koristi kada je povezana s povremenim postom.

Trenutno jedan od najpopularnijih trendova u svijetu, intermitentni post je uzorak prehrane koji se sastoji od gladovanja i jela.

Za razliku od dijeta, koje navode hranu koju trebate jesti, povremeno (intermedijarni) post je usredotočen na to u kojem dobu dana trebate jesti hranu.
tijelo.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ako ste mislili da je rak debelog crijeva jedna od onih bolesti koje se trebate brojati samo kada postignete određenu podmaklu dob, imamo novosti za vas – Milenijalci imaju četiri puta veću šansu za razvoj rektalnog tumora i dvostruko veći rizik od nastanka tumora debelog crijeva

Očekuje se da će ti brojevi samo rasti; izračuni u studiji iz 2014. godine pokazuju da će slučajevi raka debelog crijeva rasti zastrašujućom stopom od 90 posto među onima u dobi od 20 do 34 godine starosti do 2030. godine.

Zašto je ova situacija tako izvan kontrole?

Jedan veliki problem je činjenica da ova dobna skupina ne ide na rutinski screenin koji bi smanjio stope raka debelog crijeva među starijima. Osim toga, mnogi mladi ignoriraju znakove bolesti, i često iz zamjenjuju sa nečim daleko manje ozbiljnim.

Kada je 34-godišnja Diana Zepeda iz Washingtona, imala bolove u trbuhu, vjetrove i proljev, pomislila je da bi to mogle biti probavne smetnje pomiješane sa stresom ili bolovima u želucu uzrokovani prehranom. Nakon što su joj se simptomi pogoršali, gastroenterolog je otkrio da je imala E. Coli i dao joj antibiotike.

Kada to nije uspjela riješiti, kolonoskopija je otkrila da tumor blokira njezino debelo crijevo. Do tada je imala karcinom debelog crijeva 4. stupnja, koji se proširio na jetru.

Nakon nekoliko operacija i napornih kemoterapija, nedavno je završila svoj posljednji krug kemoterapije i veseli se povratku u normalu. Nažalost, priča završava vrlo različito za puno mladih pacijenata sa rakom debelog crijeva.

Zepeda sada pokušava svjedočiti kako bi pomogla drugima da otkriju svoj rak prije nego što postane previše uznapredovao.

Unatoč ovim alarmantnim povećanjima stope oboljelih, međutim, to je važno za osobe koje doživljavaju simptome, koji mogu uključivati​promjene u njihovim navikama kod crijeva i rektalno krvarenje, imajući na umu da takvi simptomi obično nisu uzrokovani rakom debelog crijeva.

Što stoji iza porasta raka debelog crijeva među mladima?

Zašto je rak danas tako čest? U slučaju raka debelog crijeva, prehrana kod mladih ljudi bi mogla biti krivac.

Obrađena hrana općenito je povezana sa većim rizikom od raka, a natrijev nitrit koji se nalazi u prerađenim mesom posebno je rizičan.

Jela poput salame, slanine i kobasica spadaju u ovu kategoriju. Stručnjaci kažu da svakodnevno konzumiranje 50 grama prerađenog mesa može povećati rizik raka debelog crijeva za 18 posto; to je iznos koji se nalazi u samo jednom hot-dogu ili u četiri komada slanine.

Emulgatori koji se obično koriste u procesnoj hrani su također krivci. Emulgatori koji se nalaze u hrani poput margarina, pečenog kruha, poput karboksimetilceluloze i polisorbata 80, mijenjaju unutarnju crijevnu mikrofloru na način koji uzrokuje upale koje prethode formiranju stanica raka.

Rak debelog crijeva je jedan od najpreventivnijih karcinoma. Čak 45 posto slučajeva raka debelog crijeva moglo bi se spriječiti jedući manje mesa, više vlakana i redovitom vježbom, kažu stručnjaci.

Ljudi svih dobi mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva poboljšanjem njihove prehrane, prestankom pušenja i smanjivanjem njihove konzumacije alkohola.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jedna od najpoznatijih medijskih kuća Guardian UK, objavila je najnoviju analizu koju je provela agencija Macmillan Cancer Support koja ističe generaciju koja stari kao glavnog pokretača oboljenja od raka i upozorava na “veliki izazov” za britansko Nacionalno Ministarstvo Zdravstva u skorijoj budućnosti

Stopa rasta oboljelih od raka toliko raste da će do 2020. godine polovica Britanaca razviti bolest u svojem životu, ali većina ljudi će preživjeti tog najvećeg ubojicu na zemlji, otkriva nova analiza.

Do 2020. godine, 47% stanovništva će biti dijagnosticiran rak u nekom trenutku u njihovom životu, no pravilnom zdravstvenom zaštitom i novim lijekovima, postotak preživljavanje će biti sve veći u budućnosti, kažu projekcije koje je sastavila agencija Macmillan Cancer Support.

Učestalost raka porasla je za više od trećine tijekom prošlih 20 godina. U 1992. oko jedna na tri osobe (32%) koja je umrla te godine u Britaniji je imala dijagnozu ove bolesti. Do 2010. to je poraslo na 44%, što je skok od 38%.

Agencija Macmillan daje najnovije procjene, na temelju službenih podataka o incidenciji raka, sve uzroke smrtnosti i projekcije buduće učestalosti raka, te predviđa da će smrtnost od raka porasti na 47%, do 2020. godine.

“Starenje stanovništva je glavni pokretač trenda, iako životne navike kao što su loša prehrana, alkohol i tjelesna neaktivnost su također uzroci”, izjavio je je Caritas.

“U samo sedam godina, gotovo polovica stanovništva će dobiti rak u svojem životu. Ova predstavlja vrlo veliki izazov za Ministarstvo Zdravstva i za društvo “, kazao je Ciarán Devane, Macmillanov izvršni direktor.

Zdravstvena skrb treba poduzeti temeljni pomak prema pravilnoj skrbi i oporavku pacijenata, s puno više brige koja će se provoditi izvan bolnice, u susjedstvu i domovima ljudi, i bolji angažman s pacijentima u odlučivanju kako će njihova zdravstvena njega biti provedena, dodao Devane, koji je ujedno član upravnog odbora Ministarstva zdravstva Engleske.

Istraživanje agencije Macmillan ne uključuje podjelu po spolu. Ali to se podudara sa Istraživanjem o Raku provedenom u Velikoj Britaniji u prosincu prošle godine koje je utvrdilo da će do 2027. godine točno polovica svih muškaraca (50%) razviti rak u nekom trenutku.

Istraživanje agencije Macmillan uključuje također i dobre vijesti. Predviđa da će udio ljudi koji će preživjeti dijagnozu raka i krenuti sa liječenjem, doći do 38%. To je već poraslo od 21% u 1992. godini na 35% u 2010. godini.

Profesor Jane Maher, Macmillanov glavni medicinski časnik, je rekao da poboljšane dijagnoze, lijekovi i kirurški napredak u liječenju raka i bolja skrb oboljelih od raka objašnjavaju činjenicu da je sve više ljudi koji prežive rak. No, dodala je: “što smo uspješniji sa liječenjem i lijekovima, to sve više ljudi živi s dugoročnim učincima raka i njegovog liječenja”.

“Mnogi pacijenti mogu biti optušteni iz bolnice s fizičkim zdravljem ali sa emocionalnim problemima, dugo nakon što je liječenje završilo. Ljudi se bore sa umorom, boli, nepokretnosti, ili od niza drugih uznemirujućih nuspojava.”

Sean Duffy, NHS Engleski nacionalni direktor za kliničko lijčenje raka, pozdravio sve veću sposobnost preživljavanja od raka, ali je upozorio da je Ministarstvo Zdravstva (NHS) ne može biti zadovoljno i da je potrebno učiniti više.

“Također smo svjesni da moramo gledati kako možemo pomoći preživjelima od raka da ih vratimo u njihov svakodnevni život nakon što im je liječenje završeno. Bilo da će vam stručnjak pomoći da se vratite na posao ili preporučiti tjelesnu aktivnost, nakon izliječenja, timovi ministarstva zdravstva trebaju uzeti u obzir pružanje nove palete usluga skrbi za preživjele od raka kako bi poboljšali kvalitetu života”, kazao je Duffy.

Ministarstvo zdravstva Engleske je izjavilo da želi da prestane prerano umiranje oko 5.000 ljudi godišnje od raka, već će se od 2015. dolaziti do ranije dijagnoze, boljeg liječenja i poboljšane kućne njege.

Ministri su se obvezali smanjiti preranu smrtnost u Engleskoj za oko 20%, što omogućava uštedu od 30.000 života godišnje u borbi protiv raka, do 2020. Napori do sada u borbi protiv raka su usmjereni na identificiranje onih s rakom debelog crijeva i rakom pluća što ranije, tako da se mogu što prije liječiti.

“Ove brojke nas podsjećaju da, iako se naš životni vijek povećava, to također znači da će sve više ljudi imati dijagnozu raka”, rekla je Clare Knight, informacijski menađer Agencije za Istraživanje Tumora. “Dobra vijest je da zahvaljujući istraživanjima, stopa preživljavanja od raka se udvostručila u posljednjih 40 godina. Presudno je da i dalje pronalazimo nove načine kako bi spriječili, otkrli i liječili rak u ranijoj fazi, tako da sve više ljudi može preživjeti u budućnosti.”
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(guardian.co.uk, youtube.com/uredio:nsp)