Radi se o umjetničkoj instalaciji s virusima koji su izazvali štetu od 95 milijardi dolara

Laptopi zaraženi virusima se obično ili pokušavaju očistiti od virusa, ili završe u smeću. No, jedan prastari Samsung NC10, zaražen najgorim virusima koji su kružili u posljednjih nekoliko godina, prodan je na aukciji za 1,35 milijuna dolara.

Naravno, ne radi se o običnom laptopu, već o umjetničkom djelu internetskog umjetnika Gua o Donga, a umjetnički rad je naručila kompanija za računalnu sigurnost Deep Instinct.

Umjetničko djelo imena “The Persistence of Chaos“, odnosno “Postojanost kaosa”, u sebi sadrži viruse koji su izazvali barem 95 milijardi dolara štete. Među njima je ransomware WannaCry, koji je 2017. zarazio preko 200.000 računala u 150 zemalja, napravivši štetu od preko 4 milijarde dolara. Samo u zdravstvenom sustavu Velike Britanije, WannaCry je napravio štetu od oko 100 milijuna dolara. U laptopu je također trojanac BlackEnergy, koji je korišten za pad raznih sustava u Ukrajini tijekom prosinca 2015.

VIRUSI U NJEMU IZAZVALI SU HRPU ŠTETE

Laptop je inficiran i nekim starijim virusima poput ILOVEYOU, koji se distribuirao e-mailom i dijeljenjem datoteka, pa je ubrzo izazvao štetu od preko 15 milijardi dolara. Crv MyDoom, kojeg su navodno razvili ruski e-mail spammeri i koji se također nalazi na laptopu, napravio je štetu od oko 38 milijardi dolara.

Instaliran je i virus DarkTequila, koji je krao bankovne podatke i podatke raznih kompanija, čak i kada računala nisu bila spojena na internet, pa je izazvao nekoliko stotina milijuna dolara štete. Virus SoBig nije samo izazvao štetu krađom podataka ili privremenim onesposobljavanjem računala, već je i uništavao hardver, pa je uništio na stotine tisuća računala, za ukupnu štetu od preko 37 milijardi dolara.

LAPTOP NIJE OPASAN, SVE DOK JE IZOLIRAN

U svojem razgovoru za The Verge, par dana prije prodaje laptopa, Guo je izjavio da je cilj njegovog djela bio stvoriti neki fizički objekt koji bi predstavljao sve opasnosti koje postoje u digitalnom svijetu.

“Imamo fantaziju da stvari koje se događaju u računalima zapravo ne mogu utjecati na nas, no to je apsurdno. Virusi koji se koriste kao oružja imaju potencijal uništenja energetskih postrojenja ili javne infrastrukture što može izazvati direktnu štetu ljudima”, pojasnio je Guo.

Prema pravilima aukcije, kupac laptopa ne bi smio dirati niti pokušavati micati viruse i ostali štetan softver. No, kako laptop ne bi širio svoje viruse, uništene su mu sposobnosti spajanja na internet, a svi mogući utori će mu biti onesposobljeni. Sve dok se laptop drži u tom izoliranom stanju, ne predstavlja nikakvu opasnost.

(telegram.hr)

Problem elektroničkog otpada (e-otpada) postao je tako velik u mnogim dijelovima svijeta da su znanstvenici stalno u potrazi za boljim načinima njihovog odlaganja

E-otpad, koji uključuje stvari poput starih i odbačenih mobilnih telefona, računala i televizora, trenutno se smatra jednim od najbrže rastućih kategorija otpada u cijelom svijetu.

Sada je tim istraživača došao do učinkovite metode zbrinjavanja e-otpada koja nije samo održiv, već i isplativ.

Skupina istraživača iz Kine – koji su imali financijsku potporu Nacionalne zaklade za prirodne znanosti Kine i Nacionalnog fonda za društvene znanosti Kine – otkrili su kako je daleko jeftinije ozimati elektronički otpad i reciklirati bakar, zlato, i druge metale iz njih, u usporedbi sa dobivanjem metala izravno iz rudnika.

Istraživači su podijelili svoja otkrića u studiji pod nazivom “Urbano rudarstvo e-otpada postaje ekonomičnije od radarstva”, što je nedavno objavljeno u časopisu Environmental Science & Technology.

Oko 50 milijuna tona e-otpada će se odbacivati diljem svijeta 2018. godine. To se temelji na podacima iz izvješća Ujedinjenih naroda o globalnom elektroničkom otpadu, koji je objavljen u 2017. godini.

Tipično, elektronički otpad sadrži određene količine metala. Na primjer, katodne cijevi konvencionalnih televizora navodi da sadrže gotovo pola kilograma bakra i više od pola kilograma aluminija.

U njemu se nalazi i zlato, vjerovali ili ne, ali u vrlo malim količinama. Samo oko 0.5 grama.

Zbog tih razloga i više, istraživači su se okupili kako bi prikupili podatke od ukupno osam tvrtki za recikliranje u Kini kako bi se izračunali stvarne troškove koji nastaju u pokušaju izdvojanja vrijednig metala iz e-otpada.

Kod urbanih rudnika, istraživači su utvrdili da su troškovi uključivali određene troškove za stvari poput skupljanja otpada, energije, rada, materijala i prijevoza.

Uključeni su i kapitalni troškovi za opremu i zgrade u vlasništvu tvrtke za recikliranje, iako nisu uključeni, osim ako se posebno ne napomene. Osim toga, troškovi se obično nadoknađuju kroz državne subvencije, kao i kroz prihod od prodaje bilo recikliranih materijala.

Ono što su istraživači pronašli bilo je da je potrebno čak 13 puta više novca za dobivanje metala iz rudarenja nego iz urbanog rudarstva (recikliranja elektroničkog otpada).

Dakle, čini se da urbano rudarstvo može biti ekološki prihvatljivo, ali isto tako može biti i ekonomski održivo.

Prema izvješću Global E-Waste Monitora, gotovo 50 milijuna metričkih tona e-otpada bi moglo biti proizvedeno samo 2018. godine. To je povećanje od gotovo 20 posto od prije dvije godine, a iznos bi mogao postati još veći u nadolazećim godinama.

Imajući to na umu, bilo bi dobro započeti gradsko rudarstvo kako bi se vratili vrijedni resursi od materijala koji se inače smatraju nevažnim i krenuti na brižnije zbrinjavanje otpada.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Šokantno izvješće nedavno je otkrilo da je niz “ažuriranja” za Chrome omogućilo skeniranje svih datoteka na računalima sa sustavom Windows

Google je doživio mnoge kritike za mnoge upitne radnje u zadnje vrijeme – kroz iznenađujuće otkriće da njihov široko upotrebljavani web preglednik, Google Chrome, skenira osobna računala širom svijeta.

“Veliki brat” je ovdje – i bezbroj ljudi je pozvalo na tu autoritarnu nazočnost (u jednom ili drugom obliku), jer nisu bili mudri. Doista, neke od najvećih svjetskih korporacija (kao što su Google i Amazon) nastavljaju otkrivati nove načine kršenja privatnosti korisnika.

Pored špijunskog web preglednika, uređaji poput Google Home i Amazon Echo (i Alexa) mogu doći na mjesta na kojima neželjene oči korporativnih interesa nikad prije nisu došle.

Još gore, uvjerili su nas da voljno kupimo te uređaje i smjestimo ih u naše domove. Ljudi zapravo plaćaju “povlasticu” da budu špijuniranu – sve dok skreću slijepi pogled na ukupnu invaziju privatnosti zbog “praktičnosti” i držanja koraka sa tehnologijom.

Google Chrome je postao trendovski preglednik prema izboru većine ljudi, ali ne bez posljedica za korisnike.

Šokantno izvješće nedavno je otkrilo da je niz “ažuriranja” za Chrome omogućilo skeniranje svih datoteka na računalima sa sustavom Windows.

Možda je Crome preglednik prozvan najsigurnijim preglednikom od strane stručnjaka, ali kako se ispostavlja, Chromeov sigurnosni “pokrivač” može biti varljiv jer oni mogu zadržati vaše podatke za sebe.

Vidite, Googleov alat za čišćenje pretvorio se u obvezni dio Chromea 2017. – a korisnici nikada nisu bili svjesni ove nove značajke.

Kao što je izvijestio Information Liberation:

“U praksi, Chrome skenira sustav Windows na vašem računalu u potrazi za zlonamjernim softverom koji cilja sam preglednik Chrome pomoću ESET-ovog antivirusnog enginea.”

“Ako pronađe sumnjivi zlonamjerni softver, šalje metapodatke datoteke u kojoj je zlonamjerni softver pohranjen, i neke informacije o sustavu – Googleu. Zatim vas traži dopuštenje za uklanjanje sumnjive zlonamjerne datoteke.”

Googleovi zagovornici tvrde da ove nedavno objavljene “sigurnosne značajke” ne nose rizik kršenja privatnosti korisnika – no činjenica da je ovaj modus operandi web preglednika doslovno skeniranje svake datoteke na vašem računalu podigao uzbunu u javnosti – pogotovo zato što oni to sve rade pod velom tajnosti.

Većina korisnika nije imala pojma da Google Chrome to čini – i sigurno nisu bili u mogućnosti pružiti izričito dopuštenje za skeniranje.

Ali, čini se, u doba Velikog brata, podrazumijeva se dopuštenje za nadgledanje masa.

Dylan Curran, web developer iz Irske, preuzeo je svoju “Google datoteku” i u nizu objava na Twitteru otkrio da korporacija ima pohranjene njegove podatke (a vjerojatno i svih drugih) od 2008. godine što vrijedi i za podatake u koje je uključen svaki video na YouTubeu kojeg je gledao i svako mjesto na koje je putovao, svaku web stranicu koju je posjetio i još mnogo toga. Datoteka je iznosila nevjerojatnih 5,5 gigabajta – što je navodno jednako trogodišnjem Word dokumentu.

Zajedno s autoritarnim nadzorom, Google je u više navrata prozvan zbog cenzure.

Nažalost, ne trebamo se zabrinjavati samo zbog Googlea. Amazonova Alexa također je došla pod velike kritike zbog špijuniranja korisnika, a novi patent ukazuje da će se problem korporativnog nadzora samo pogoršati.

Amazon je nedavno predstavio svoj patent za „Algoritam špijuniranja glasa”. Efektivno bi to omogućilo Alexi da pasivno sluša vaše razgovore u domaćinstvu u stvarnom vremenu, i čeka na identifikaciju „okidač riječi” koje daju Amazon uvid u vaš dom i vaš život.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nedavna studija pokazala je da muškarci nisu skloni izlučivanju muških hormona poput testosterona, kada sudjeluju u virtualnom natjecanju u usporedbi kada se igraju protiv neprijatelja u izazovu licem u lice

Jedna od vrsta studija promatrala je 8-bitni tim Sveučilišta Nevada u Las Vegasu (UNLV), dok se spremao za natjecanje Mountain West Showdown protiv Boise State University.

Prema istraživačima, igrači natjecateljske kompjuterske sportske igre “League of Legends” pokazali su da nema promjene razine testosterona tijekom igranja u usporedbi sa igračima koji se bave fizičkim sportovima.

Uzorci su dobiveni od strane 26 muškaraca u UNLV-ovom sportskom timu “8-Bit”, koji su bili podvrgnuti virtualnoj borbi protiv drugih igrača u igri koja je trajala između 15 i 27 minuta.

Istraživanje, objavljeno u “Computers in Human Behavior”, također je pokazalo da igrači sportskih video igara nisu pokazali promjenu hormona dehidroepiandrosterona (DHEA), kortizola i androstenediona u uzorcima sline.

“Ovi igrači su se suočili sa poznatim neprijateljima u poznatom okruženju. To je ključni razlog zašto se testosteron i drugi hormoni nisu promijenili. Očekujem da ću vidjeti više akcija u smislu hormona u atmosferi turnira protiv nepoznate konkurencije iogromne publike” – izjavio je profesor antropologije Peter Gray s UNLV-a.

Nalazi se podudaraju s najavom da će se tim “8-bit” natjecati u prvom Mountain West sportskom video događaju na UNLV-u ovog ožujka.

“Ovdje smo primorani na UNLV-u proučiti ove efekte video sporta koji je postao jako popularan i sveučilište je spremno biti istraživački partner u ovoj rastućoj industriji na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini” – rekao je Gray.

Rezultati istraživanja su pokazali:

“Razina testosterona, kortizola, DHEA i androstenediona nije se promijenila u cjelini u igri ljudi protiv računala ili u odnosu na pobjedu ili gubitak. Međutim, trajanje igranja (raspon od 15 do 27 minuta?) pozitivno je povezano s promjenama DHEA-a, androstenediona i testosterona tijekom igranja protiv drugih ljudi.”

Istraživanje je pokazalo da nije važno je li igra bila protiv drugih ljudi ili umjetne inteligencije – obje su metode rezultirale smanjenim razinama hormona aldosterona.

Na UNLV-ovom International Gaming Institutu (IGI) istraživači su usredotočeni na nijanse u industriji poput uspostavljanja najboljih praksi e-sporta i njihovo sjecište sa reguliranim industrijama kockanja, metodama konkurencije, stvaranja igara i zakonske i regulatorne procedure.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Korisnici HP-ovih laptopa pod velikim rizikom da njihove lozinke, bankovni podaci, privatne komunikacije i povijest pretraživanja budu zabilježene bez njihova znanja

Istraživači kompjuterske sigurnosti su otkrili da neki HP laptopi skrivaju softver koji može pratiti sve što ste upisali na vašim tipkovnicama.

Pogođeno je više od 460 modela, a praćenje tipkovnice datira još iz 2012. godine, prema popisu objavljenom od strane HP-a.

Otkriće je napravljeno od strane istraživača Michael Mynga koji je pronašao “keylogging kod” (kod za praćenje aktivnosti tipkovnice) u unaprijed instaliranom Synaptics Touchpad softveru na HP prijenosnim računalima.

Keyloggeri snimaju svako slovo koje se pritisne na tipkovnici. To znači da su korisnici HP-ovih laptopa pod velikim rizikom da njihove lozinke, bankovni podaci, privatne komunikacije i povijest pretraživanja budu zabilježene bez njihova znanja. Keylogger je sada onemogućen, ali postoji rizik da može biti aktiviran ponovo od strane hakera.

Myng, koji je poznat na internetu kao „ZwClose” naučio je sve o keylogger kodu kad je proučavao softver Synaptics touchpad kako bi saznao kako kontrolirati osvjetljenje tipkovnice.

Myng je izdao zakrpu softvera za uklanjanje keylogger koda, a HP je objavio ažuriranje upravljačkog programa za pogođena prijenosna računala.

HP kaže da ni tvrtka ni kompanija Synaptics sa kojom surađuju, nisu imali pristup datotekama, i da je kod bio ugrađen u Synaptics softver kako bi vam pomogao u ispravljanju pogrešaka.

„HP koristi softver Synaptics touchpads u nekim svojim prijenosnim računalima i radio je sa Synapticsom na pružanju ispravki svih svojih pogrešaka koje su utjecale na HP sustavime, koje su dostupne putem biltena o sigurnosti na HP.com”, rekao je HP. Tvrtka je dala popis modela koji pogođeni ovim špijunskim kodom.

Ovo je drugi keylogger kod koji se našao u HP prijenosnim računalima ove godine. U svibnju, švicarska sigurnosna tvrtka Modzero je otkrila keylogger ugrađen u HP audio driver (upravljački program za hardware).

I ove godine, u HP-ovim računalima je pronađena instalirana spyware aplikacija na Windows 10 računalima.
 

Keyboard app security gaffe exposes 31mn users’ data including passwords, web searches https://t.co/CJjBp8ouHo pic.twitter.com/ng4tPC7V72

— RT (@RT_com) December 6, 2017

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Svijet bi uskoro mogao doživjeti ozbiljnu digitalnu sabotažu, koja će prouzročiti metež, kaos i nered – upozorio je u utorak ravnatelj nizozemske tajne službe Rob Bertholee

Sabotaža životno važne infrastrukture je stvar zbog koje možda nećete moći zaspati – rekao je Bertholee pred stotinama stručnjaka i službenih predstavnika okupljenih na konferenciji o informatičkoj sigurnosti u Den Haagu.

Ovo upozorenje dolazi nakon što je od petka u neviđenom informatičkom napadu pogođeno više od 200.000 korisnika u najmanje 150 zemalja svijeta, ali čini se kako napad ipak jenjava.

Prijetnja cyber napada nije nestvarna, ona je tu oko nas – izjavio je ravnatelj Nizozemske tajne službe (AIVD) na dvodnevnom forumu koji je organizirala nizozemska vlada.

Mislim da smo možda puno bliže ozbiljnom činu digitalne sabotaže nego što se misli – istaknuo je.

Bertholee je podsjetio da je 2012. najveća saudijska naftna kompanija bila meta kratkog napada te da je tri godine poslije hakirana ukrajinska tvrtka za distribuciju električne energije, zbog čega nekoliko sati nije bilo struje.

Infrastruktura diljem svijeta je međusobno povezana, što ima velikih prednosti, ali i nedostataka – rekao je.

Zamislite što bi se dogodilo da se na dan-dva ili tjedan izvrši sabotaža čitavog bankarskog sustava. Ili da se dogodi kvar u našoj prometnoj mreži. Ili da se izvede informatički napad na kontrolore leta dok daju upute zrakoplovima. Posljedice bi bile katastrofalne – upozorio je Bertholee.

Zemlje se moraju pripremiti za buduće prijetnje na digitalnom polju, a vlade i privatni sektori moraju surađivati, budući da su tu naša društva najosjetljivija – rekao je.

Stručnjaci za informatičku sigurnost, koji upozoravaju da su mogući novi napadi, misle da su možda otkrili vezu između Sjeverne Koreje i informatičkog napada svjetskih razmjera, za koji još nitko nije preuzeo odgovornost, a u kojemu je u nedjelju stradalo 165.000 računala.
 
(jutarnji.hr)

TKO GA PRVI PROIZVEDE – IMAT ĆE ZNANSTVENU, VOJNU, TEHNOLOŠKU I EKONOMSKU NADMOĆ

Prošlog tjedna nedjelje je objavljeno da su znanstvenici Kineskog znanstveno-tehnološkog sveučilišta “Shangaj” razvili novi prototip kvantnog računala. Osim toga, ovih dana su obećali da će do 2018. godine razviti 30-qbitni kvantni sustav koji će stati na crtu najmoćnijim “klasičnim” računalima.

Kina radi i na razvoju kvantnog računala čija će brzina računanja će nadilaziti sve što trenutno u toj kategoriji postoji.

Ova vijest ima veliki značaj za vojnu industriju gdje se sve češće razmatra mogućnost primjene kvantnih računala. Sve vodeće zemlje teže da budu prve u stvaranju takvih strojeva.

Prve i najočitije posljedice stvaranja u jednoj od zemalja funkcionalnog kvantnog računala bit će skoro momentalno hakiranje vojnih i infrastrukturnih sustava za kodiranje potencijalnog neprijatelja, što u slučaju vojnog sukoba daje ogromne prednosti.

Osim toga, prema mišljenju američkih analitičara, druge zemlje već danas aktivno kradu šifrirane podatke od SAD.

Te zemlje ih zasad samo čuvaju i ništa ne čine s njima ništa, jer očekuju da će se za desetak godina pojaviti kvantno računalo i da će dobiti pristup povjerljivim američkim informacijama.

Brzina izračuna i obrade podataka također će znatno usavršiti rad bespilotnih i robotiziranih vojnih autonomnih strojeva kojima će u najskorijoj budućnosti biti dodijeljena misija izravnog vođenja ratnih operacija.

Ako se prevede na svakodnevni jezik, vojni roboti u zemlji koja prva napravi kvantno računalo, donosit će odluke brže, djelovat preciznije, “radit će” prema velikom broju ciljeva, bolje “vidjeti” bojno polje i preračunavati “poteze” bolje od robota neprijatelja. A to znači da će – i pobjeđivati.

Kvantna računala mogu se također koristiti i za projektiranje novih vrsta naoružanja, novih materijala, novih konstrukcija i čak prilikom izrade novih strategija vođenja rata.

Prognoziranje, svakako, ulazi u sferu primjene kvantnih računala. Ray Johnson, bivši tehnički direktor Lockheed Martin, jednom prilikom je izjavio da će kvantno računalo omogućiti da se prognozira ponašanje softvera satelita u slučaju moćnih erupcija na Suncu ili poslije nuklearne eksplozije.

Korist od moguće realizacije kvantnog računanja za vojnu sferu je očigledna. Zato Rusija, SAD, Kina, Kanada, Japan, Izrael i zemlje Europe sve više teže budu prve u kvantnim istraživanjima.

Početkom ove godine rukovoditelj projektne grupe Fondacije za perspektivna istraživanja (FPI) Maksim Walkstein izjavio je: “U FPI-u 2016. godine startao je projekt razvijanja kvantnog računala na bazi superprovodnih tehnologija. Te tehnologije, čiji se razvoj planira u okvirima ovog projekta, omogućit će Rusiji da zauzme dostojne pozicije u utrci za razvoj “računala budućnosti”.

Također, krajem 2016. godine Ruski kvantni centar i Nacionalni istraživački tehnološki sveučilište “Misis” najavili su početak zajedničkog projekta “Kvantni centar”.

Korištenje u vojne svrhe također ulazi u sferu njihovog djelovanja i interesa.

Prije godinu dana su se državna korporacija “Rosatom”, Zaklada za perspektivna istraživanja i Ministarstvo obrazovanja i znanosti Rusije dogovorili o zajedničkom trogodišnjem projektu razvoja kvantnog računala. Financiranje projekta okvirno će iznositi 750 milijuna rubalja. Nositelj projekta je Sveruski istraživački institut automatike “Duhov” koji funkcionira u sastavu nuklearnog vojnog segmenta Rosatom.

Direktor departmana za znanost i tehnologije Ministarstva obrazovanja i znanosti RF, Sergej Salihov, u vezi s tim je izjavio: “Po prvi put ulazimo u tako ozbiljan projekt gdje su granice fundamentalne i primijenjene znanosti dosta uvjetne, a rezultati ovog projekta imat će suštinski značaj za obrambene mogućnosti zemlje”.

Američki stručnjaci utrku u stvaranju kvantnog računala uspoređuju s iskrcavanjem čovjeka na Mjesec, ali pritom podsjećaju da će posljedice – ako Amerikanci ne budu prvi – po njih “biti mnogo ozbiljnije od poraza u utrci za osvajanje Mjeseca”.

Bivši član skupine za kvantna računanja u IBM, a danas šef privatne tvrtke Chad Riggeti, izjavio je: “Računalna prednost je fundamentalni faktor za dugoročnu ekonomsku nadmoć i sigurnost. Naša strategija mora promatrati kvantna računanja kao mogućnost za povratak američke nadmoći u superefikasnim izračunima”.

Smatra se da zahvaljujući ulaganjima takvih tvrtki kao što su Microsoft, Intel, IBM, D-Wave i Google u razvoj kvantnog računala danas upravo SAD zauzimaju vodeću poziciju u ovom području. Međutim, takva tvrdnja može biti i varljiva.

Predstavnici Bijele kuće su prošle godine već izjavljivali da je nadmoć Washingtona u sferi računalnih tehnologija “pod opsadom” i da treba više ulagati u kvantne tehnologije.

U SAD svake godine iz visokoškolskih ustanova tek nešto više od 500 tisuća učenika završi obrazovanje u sferi STEM (prirodne znanosti, tehnologije, inženjering i matematika). U Kini je takvih 4,7 milijuna svake godine.

Kina već lansira satelite sa kvantnim vezama koje hakeri ne mogu “hakirati”, gradi “kvantne radare”, “kvantne linije komunikacije” s opsegom koji se mjeri stotinama kilometara i pravi najbrža superračunala na svijetu.

Europa se fokusira na stvaranje kvantnog računala u narednih deset godina i ulaže u program “Kvantna perjanica” približno jednu milijardu dolara.

Ulaganja SAD-a u kvantne tehnologije za sada ne prelaze 200 milijuna dolara. Sve se nade polažu u uspjeh privatnih korporacija.

U vojnoj industriji SAD se za sada “razmeću” – u isto vrijeme se bave velikim brojem projekata za razvoj novih vojnih tehnologija, opipavaju perspektivne pravce, testiraju prototipove laserskog naoružanja, bespilotnih sustava, nadzvučne bojeve municije i slično. Postoji rizik da na kraju zbog nedovoljnog financiranja ni jedan od pravaca neće biti doveden do realnog tehnološkog prodora.

Kina se, kako upozoravaju sami američki vojni stručnjaci, usredotočila na dugoročna ulaganja na uskom području i ti planovi su osmišljeni godinama unaprijed.

Ako Kina uspije postati lider u “kvantnoj revoluciji” – geopolitička i vojna karta svijeta će se radikalno promijeniti.
 
(fakti.org)

Osnovna škola u kineskoj provinciji Hubei je stavila metalne okvire na stolove svojih učenika da bi spriječila “oštećenje vida”. 41 posto djece u kineskim osnovnim školama danas trebaju naočale

Osnovna škola je podigla letvicu za svoje učenike – doslovno.

Metalni okviri su postavljeni na stolovima radi zaustavljanja djece da budu previše blizu svojih knjiga i postanu kratkovidni.

U položaju na slici,okviri spriječavaju male đake da budu previše nagnuti preko svojih knjiga i bilježnica.

Okvir se također može pomaknuti naprijed, kako bi učenik mogao položiti svoju knjigu na njega, na odgovarajućoj udaljenosti za čitanje.

Ova ideja se počela provoditi u jednoj kineskoj školi. Dugi sati u razredu i nedostatak vanjske igre su krivi za „epidemiju kratkovidnosti” među kineskim učenicima, kojima udaljeni objekti izgledaju nejasna.

Nastavnici u osnovnoj školi Zhang Lin u Wuhanu, središnja Kina, rekli su da će metalni okviri pomoći djeci da razviju dobre navike čitanja i spriječe ih od oštećenja očiju.

Stalni rad na blizinu može doprinijeti kratkovidnosti, pa držnje knjige na većoj udaljenosti može održati oči zdravima.

Oko 41 posto osnovnoškolske djece u Kini sada treba naočale, a kad napuste školu, do 90 posto će biti kratkovidno.

S druge strane, jedan na tri građana Britanije je kratkovidno iako je i kod njih to u porastu, jer ljudi provode sve više vremena u zatvorenom prostoru pred računalom i TV ekranom.

Ren Weibing, koji savjetuje kineske roditelje o tome kako izbjeći probleme s dječjim vidom, rekao je: „Kad sam bio u osnovnoj školi 1970-tih, nitko nije nosio naočale.”

„Ali nismo imali televizore ili računala, i provodili smo svoje vrijeme igrajući se vani. Danas djeca provode puno vremena buljeći u stvari na maloj udaljenosti.

„Roditelji nisu svjesni ozbiljnih posljedica lošeg vida, već im je samo stalo do dobrih rezultata njihove djece u školi.”

Australski znanstvenik i profesor Ian Morgan, koji je objavljivao članke na ovu temu u časopisu Lancetu, rekao je da, dok dugi sati u školskim klupama rade pritisak na oči, izloženost dnevnom svjetlu može biti od zaštitnog faktora.

Smatra se da izloženost dnevnom svjetlu potiče oslobađanje kemikalija koja sprječavaju narušavanje očne jabučice i nastanak kratkovidnosti.

Dodao je i da dnevna drijemanja, koja su česta u školama jugoistočne Azije oduzimaju djeci velik dio dnevnog svjetla.

Ravnatelj Zhang Jianming, OŠ Zhang Lin, je rekao da su metalni okviri protiv kratkovidnosti instalirani od strane Gradskog Ureda protiv dječje kratkovidosti.

On je objasnio da će okviri koristiti kao pomoć djeci da razviju dobre navike čitanja.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Bi li kršćanstvo, najveća religija na svijetu, trebala u svoj zagrljaj prihvatiti sve inteligentne oblike života? Čak i svemirce? Papina poruka uključivosti za sobom povlači i drugo pitanje – ono hiperinteligentnih mašina”

U nedavnom članku za The Atlantic, kolumnist i vjerski autor Jonathan Merritt osvrnuo se na odnos umjetne inteligencije i kršćanstva. U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove njegove kolumne.

“Otkako je postao papa, Franjo se intenzivno trudi privući Crkvi što više onih koji tragaju za duhovnošću. Odbio je osuditi LGBT ljude, pokušao je integrirati razvedene parove te proširiti ovlasti svećenika, tako da one uključuju mogućnost oprosta abortusa. No, Franjin široki zagrljaj nikad nije bio otvoreniji nego 2014. godine, kada je Papa kazao kako će Crkva krstiti Marsovce.

“Kad bi, na primjer, sutra na Zemlju sletjela ekspedicija Marsovaca, a jedan od njih zatražio krštenje, što bi se dogodilo? Kada nam Gospodin pokaže put, tko smo mi da kažemo: ‘Ne, to nije mudro!’ Napravit ćemo to”, poručio je.

Iako se radi tek o zamišljenom scenariju, on za sobom povlači pitanja o tome na koga i na što se Crkvin blagoslov može protegnuti. Bi li kršćanstvo, najveća religija na svijetu, trebala u svoj zagrljaj prihvatiti sve inteligentne oblike života? Čak i svemirce? Papina poruka uključivosti za sobom povlači i drugo pitanje – ono hiperinteligentnih mašina”.

Kralj ljudske vrste?

“I dok većina teologa ne obraća pozornost na to pitanje, stručnjaci iz područja tehnologije uvjereni su kako je umjetna inteligencija na dobrom putu da postane autonomna. Iako postoje neslaganja oko toga kad će kucnuti trenutak autonomnosti umjetne tehnologije, konsenzus neminovnosti tog trenutka je dosta raširen.

Takav razvoj događaja utjecat će na kršćanstvo, ali i na religije u širem smislu. Smatram kako je umjetna inteligencija najveća prijetnja kršćanskoj teologiji od ‘Podrijetla vrsta’ Charlesa Darwina.

Umjetna inteligencija desetljećima se razvija nevjerojatnom brzinom. Računala danas mogu upravljati zrakoplovima, tumačiti X-zrake i pregledavati forenzičke dokaze. Algoritmi su u stanju slikati umjetnička remek-djela te komponirati simfonije u stilu Bacha. Google razvija ‘umjetno moralno rezoniranje’, tako da samovozeći automobili te kompanije mogu donositi odluke u slučaju prometnih nesreća.

Usprkos velikom potencijalu koji umjetna inteligencija nudi, dio intelektualaca zabrinut je oko vremena u kojemu će strojevi postati svjesni i racionalni akteri – bića s emocijama, sviješću i samosviješću.

“Razvoj potpune umjetne inteligencije mogao bi značiti kraj ljudske vrste”, kazao je slavni fizičar Stephen Hawking za BBC 2014. godine.

“Jednom kada ljudi razviju umjetnu inteligenciju, ona će početi djelovati samostalno te će sama sebe nadograđivati sve brže i brže. Ljudi, koji su ograničeni sporom biološkom evolucijom, neće se moći nositi s time te će u konačnici biti zbačeni s pozicije moći”, dodao je.

Upozorenje intelektualaca

“Mogućnost bilo kakve prijetnje čovječanstvu od strane umjetne inteligencije očigledno je dovoljno velika da zabrine neke od vodećih mislioca na Zemlji. Preko 8000 osoba, uključujući Hawkinga, Noama Chomskog i Elona Muska, potpisalo je otvoreno pismo putem kojega su upozorili na opasnosti razvoja umjetne inteligencije.

I dok se većina kritičara umjetne inteligencije bavi njezinim učinkom na ekonomiju, vlast i etiku, postoji i duhovna dimenzija koju valja proučiti. Ukoliko stvorimo stvari koje će biti u stanju razmišljati samostalno i same za sebe, doći će do ozbiljne teološke debate.

Povijest je puna primjera toga kako velika znanstvena dostignuća imaju i značajan utjecaj na religiju. Kada je Galileo zagovarao heliocentrizam u 17. stoljeću, to je utjecalo i na način na koji je kršćanstvo tumačilo određene dijelove Biblije. Nakon što je Charles Darwin popularizirao teoriju prirodne selekcije u 19. stoljeću, to je promijenilo tradicionalna kršćanska uvjerenja o porijeklu života. Ovaj je trend utjecaja vidljiv i u modernoj genetici te klimatologiji.

Kada bi ljudi stvorili autonomne robote, to bi uvelike utjecalo na religiju – i to kao ništa od ranije navedenih promjena. Neki smatraju kako bi to dovelo u pitanje svaki pojedini element tradicionalne teologije te kako bi jako puno toga trebalo biti ponovno interpretirano.

Dobar primjer navedenog je – duša. Kršćani dušu uglavnom smatraju jedinstveno ljudskim svojstvom, unutarnjim i vječnim dijelom čovjeka. Kršćani vjeruju kako su svi ljudi ikada stvoreni na sliku Božju te da imaju dušu”.

Mogu li strojevi imati dušu?

“No, što je točno duša? I bi li umjetna inteligencija dovela u pitanje kršćansku definiciju duše? Bi li strojevi također imali dušu?

Ako vam se to čini kao apsurdno pitanje, samo se sjetite tehnologija kao što je in vitro oplodnja ili genetsko kloniranje. U oba slučaja ljudi stvaraju inteligentna bića, i većina kršćana bi se vjerojatno složila da ona imaju dušu.

Krenimo od te pretpostavke. Ukoliko imaš dušu i stvoriš vjernu biološku kopiju sebe, pretpostavka je da i ta kopija ima dušu. No, ako naučimo kako digitalno pohraniti našu svijest u računalne sustave, onda ćemo biti u stanju stvoriti umjetnu inteligenciju koja će biti digitalna kopija nas samih. Iz perspektive kršćana, hoće li i te digitalne kopije nas imati duše?

Takva pitanja za sobom povlače niz teoloških izazova.

Ukoliko umjetno inteligentne mašine imaju duše, bi li one mogle uspostaviti odnos s Bogom? Prema Bibliji, Isusova smrt je iskupila “sva stvorenja”. No, je li Isus umro i za iskupljenje umjetne inteligencije? Može li se i ona “spasiti”?

A što je s grijehom? Bi li umjetno inteligentna računala koja bi se vodila načelom toga da nikada ne čine zlo ujedno bila i bolji kršćani od ljudi? Sva ta pitanja su veoma složena, a teologija na njih još uvijek nema odgovore”, zaključuje Merritt.

<<>> NA RUBU PAMETI: Angela Merkel rekla da roboti imaju ‘ista prava kao ljudi’
 
(index.hr)

Izraelski stručnjaci pokazali su da se slušalice uključene u računalo mogu ‘hakirati’ kako bi se pretvorile u mikrofon i na taj način jednostavno snimali razgovori oko njih

Skupina znanstvenika pokazala je da se vaše obične slušalice mogu jednostavno ‘hakirati’ i pretvoriti u mikrofon što bi hakeri mogli iskoristiti da vas prisluškuju.

Tehnički se nisu hakirale same slušalice, već su znanstvenici sa izraelskog sveučilišta Ben Gurion napravili kod koji je omogućio hakiranje računala.

Tim su kodom mogli računalu narediti da ulaz za slušalice postane ulaz za mikrofon, odnosno iskoristili su funkcije RealTek codeca koji dolazi s većinom matičnih ploča.

To im je omogućilo da slušalice koje su normalno uključene u svoj izlaz na računalu postanu mikrofon i snimaju zvukove oko sebe. U testu su koristili Sennheiserove slušalice, a rezultat je bio prilično dobar te se razgovor i sa šest metara udaljenosti mogao dobro čuti.

Dok softver Sepake(a)r nije namjerno dizajniran kako bi bio maliciozan, već da se dokaže teorija, prijetnja koju predstavlja je stvarna. Voditelj projekta Mordechai Guri za Wired je rekao da ljudi ne razmišljaju o ovakvoj ranjivosti privatnosti i kako nas se sve može pratiti.

Oni su ovo radili na računalima, ali bi se mobiteli, tableti i drugi uređaji mogli iskoristiti za slične napade.

Nakon što smo vidjeli i da Mark Zuckerberg prekriva web kameru na laptopu, ovo je očito još jedna stvar na koju bi oni opsjednuti privatnošću morali paziti u budućnosti.
 

 
(24sata.hr)