Globalna proizvodnja žitarica očekuje snažan porast u sljedećih 12 mjeseci, a Rusija će ostati najveći globalni izvoznik, navodi se u izvješću američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA)

USDA je napravila projekciju globalne proizvodnje pšenice koja će biti za 46 milijuna tona veća nego prethodne godine od rekordnih 777 milijuna tona.

Rusija će biti vodeći svjetski izvoznik pšenice sa zalihama od 36 milijuna tona, što je nešto manje od proizvodnje u razdoblju 2018. – 2019. godine.

Predviđa se da će zemlja požeti svoj drugi rekordni urod pšenice od 77 milijuna tona. Očekuje se da će ukupna količina ruskih usjeva biti veča od 115 milijuna tona ove godine.

Globalna potrošnja pšenice povećat će se za više od 21 milijun tona na 759 milijuna tona kako bi se zadovoljila globalna potrošnja hrane.

Rusko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će žetva u zemlji ove godine porasti za pet posto na 118 milijuna tona, uključujući oko 78 milijuna tona pšenice. Projekcija ministarstva uključivala je podatke žetve i sa Krimskog poluotoka.

Ruska poljoprivredna proizvodnja porasla je za 20 posto u posljednjih pet godina. Zemlja je uspjela obuhvatiti više od polovice globalnog tržišta pšenice u posljednjih nekoliko godina, postajući najveći izvoznik žita na svijetu, zahvaljujući velikoj žetvi i atraktivnim cijenama.

U 2016. godini zemlja je postala svjetski lider u izvozu pšenice. Od početka 2000-ih njegov se udio na globalnom tržištu pšenice učetverostručio.

Prema riječima ravnatelja analitičkog centra SovEcon, Andreya Sizova, rusko poljoprivredno izvozno tržište aktivno se širi. Zemlja opskrbljuje žitom Alžir, Jordan, Egipat, Libanon, Tursku i Iran. Saudijska Arabija je priopćila kako planira postati glavno čvorište za ruske poljoprivredne proizvode na Bliskom istoku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio kako je zemlja osigurala svoju neovisnost na globalnom tržištu pšenice.

Dodao je kako bi ogromna prirodna bogatstva Rusije trebala poslužiti kao jamstvo za visokokvalitetnu proizvodnju hrane i trebala bi se koristiti posebno za povećanje proizvodnje organskih, ne-GMO prehrambenih proizvoda.

“Upućujem vladu da stvori zaštićenu domaću marku ekološki prihvatljivih, ne-GMO zelenih proizvoda. Trebali bismo osigurati da se u toj proizvodnji koriste samo sigurne tehnologije po ljudsko zdravlje“ – rekao je Putin.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Mikotoksini su smrtonosni prirodni spojevi koje proizvode plijesni i druge štetne gljivice

Pronađeni su u žitaricama i također u prehrambenim proizvodima dobivenim od stoke koja je jela zaraženo žito. Ti endokrini disruptori mogu naštetiti spolnom razvoju mladih djevojaka i uzrokovati druge, ozbiljnije zdravstvene komplikacije.

Čak 25 posto svjetskih zaliha žitarica kontaminirano je plijesnima koje proizvode mikotoksine. I ljudska hrana i hrana za životinje su pod utjecajem tih toksina.

Jedan od najnovijih slučajeva zaraze mikotoksinom dogodio se 2014. godine. Mikotoksin koji se zove aflatoksin kontaminirao je zalihe kukuruza u Keniji. To je izazvalo pojavu bolesti aflatoksikoze koja je uzela 125 života.

Nakon te tragedije, istraživači su analizirali uzorke lokalnog kukuruza na znakove pojave aflatoksina. Upozorili su da je više od polovice kukuruznih proizvoda bilo kontaminirano razinama aflatoksinom koja je premašila sigurnu granicu koju je odredila kenijska vlada.

Nadalje, nedostatak akutnih znakova i simptoma trovanja mikotoksinima ne oslobađa potencijalne pacijente od opasnosti. Čak i niske koncentracije mikotoksina u tijelu mogu potpuno poremetiti pravilne funkcije endokrinog sustava kod zaražene osobe.

Smrtonosne mikotoksine nalazimo u žitaricama i proizvodima životinjskog podrijetla

Godine 2011. Institut za rak Rutgers u New Jerseyu istraživao je grupu mladih djevojaka koje su živjele u New Jerseyju. Istraživači su tražili znakove zaraze zearalenonom (ZEA), mikotoksinom koje proizvode plijesni Fusarium graminearum koji ometa razine estrogena.

Studija je pokazala da je 78,5% ispitanika bilo pozitivno ocijenjeno na ZEA.

Ječam, kukuruz, zob, riža, sirak i pšenica su neka od zrna koja sadrže te mikotoksine. ZEA se također može naći u mliječnim proizvodima, jajima i mesu životinja koje se hrane žitaricama. Može čak završiti i u pivu.

Derivati​ ZEA-e također su patentirani kao oralni kontraceptivi. Također se koriste kako bi se stoka brže utovila.

“Zearalenon se u Sjedinjenim Američkim Državama od 1969. naširoko koristi kako bi se poboljšala stopa tova kod goveda povećanjem stope rasta i učinkovitosti konverzije hrane” – upozorili su istraživači sa Sveučilišta u Ateni u studiji iz 2012. godine.

Aflatoksin i zearalenon su samo dva od 40 mikotoksina koji se smatraju opasnima u više od 100 zemalja. Ovi endokrini disruptori uzrokuju preuranjeni pubertet i sindrome povezane sa estrogenom kao što su povećanje maternice, otečene mliječne žlijezde i pseudopregnacija.

Nema zrna koje je sigurno od kontaminacije mikotoksinima. I konvencionalni i organski proizvodi mogu se zaraziti plijesnima koji proizvode toksine. Nadalje, kuhanje zrna neće značajno smanjiti razine mikotoksina.

Jedini način da se izbjegnu ti endokrini disruptori je potpuno odustajanje od prehrane žitaricama. Trebalo bi biti dovoljno lako prestati jesti kukuruz zbog njegove povezanosti s GMO-ima i herbicidima koji uzrokuje rak.

Umjesto toga, jedite svježe povrće koje ima nisku količinu škroba i sadrži mnoge hranjive tvari. Određene namirnice mogu smanjiti štetne učinke mikotoksina na endokrini sustav. Češnjak je jedan od te hrane.

Začini mogu imati slične zaštitne učinke. Predlaže se da se začini nalaze u svakoj kuhinji širom svijeta jer imaju zdravstvene prednosti koje mogu spriječiti tvari koje uzrokuju bolesti u hrani. Ovi začini mogu spriječiti mikotoksine da naruše zdravlje ljudi koji nesvjesno jedu kontaminirano zrno.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Rusija nastoji proširiti svoj poljoprivredni izvoz, i u konačnici nastojati da nahrani cijeli planet, izjavio je premijer Dmitrij Medvedev

Izjava premijera je došla nakon što je Rusija oborila sve svjetske rekorde u izvozu žitarica.

“Naša je zemlja, kako kažu, stvorena od nebesa da nahrani cijelu planetu. I pokušat ćemo to učiniti” – kazao je Medvedev novinarima ruskih TV kanala u velikom intervjuu objavljenom u četvrtak.

Osim što je to “sudbina” ove zemlje, hrana je “lijepa izvozna roba” – dodao je premijer.

Rusija se poljoprivreda u posljednjih nekoliko godina znatno povećala, postajući čvrsta i profitabilna industrija, za razliku od ekonomije prije nekoliko desetljeća.

“Još 1990-ih, poljoprivreda je nazvana “crnom rupom”, gdje se ne smije ulagati, i rekli su nam da ne smijemo uzgajati hranu, jer sve možemo kupiti u inozemstvu” – rekao je Medvedev.

“Sad, to hrani cijelu našu zemlju. Dosegnuli smo glavne ciljeve u pogledu sigurnosti hrane i izvozimo žitarice i drugu robu na svjetsko tržište”.

Ove godine, Rusija je postigla veliki rast svog poljoprivrednog izvoza, postajući svjetski rekorder u izvozu pšenice.

Od siječnja do rujna 2018. godine, izvoz ruskog pšeničnog i raženog brašna povećan je za 54,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Količina hrane koju zemlja uvozi, sa svoje strane, nastavila se smanjivati. Uvoz žitarica u Rusiju je smanjen za 11,1 posto u istom razdoblju. Uvoz ječma pretrpio je ogroman pad, nevjerojatnih 94 posto.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Količina usjeva i izvoza pšenice iz Rusije ugrožava prosperitet američkih poljoprivrednika, piše „Wall Street Journal“

U članku se navodi da je u protekloj poljoprivrednoj godini (završenoj 30. lipnja) Rusija izvezla više od 40 milijuna tona pšenice.

To je otprilike dvostruko više nego godinu dana ranije i najveći je pokazatelj u proteklih 25 godina za bilo koju zemlju.

U Sjedinjenim Američkim Državama se, pritom, poljoprivredne kompanije se zatvaraju intenzitetom kakvog nije bio od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Časopis naglašava da konkurencija iz Rusije na ovom tržištu predstavlja prijetnju za prosperitet poljoprivrednika u SAD.

Trgovinski sporovi između SAD i drugih zemalja mogli bi povećati potražnju za ruskim žitaricama za kupce, s obzirom na to da će najveći dobavljači vjerojatno uvesti recipročne carine na američku pšenicu, prenosi ruski portal „Gazeta“.

Krajem kolovoza analitičari Ministarstva poljoprivrede Rusije saopšćili su da bi europske zemlje u kojima se desila suša mogle povećati otkup žitarica iz Rusije.

Prema srpanjskim prognozama analitičkog centra za analizu agrarnih tržišta „SovEkona“, izvoz žitarica na kraju sezone 2018/19. godine iznosit će 44,8 milijuna tona, što je zarada oko 9-10 milijardi dolara, samo za ovu biljku.
 
(sputniknews.com)

Proizvođači meksičkog kruha, tjestenine i tortila traže jeftinije zalihe pšenice iz Rusije u pokušaju da se smanji ovisnost o SAD-u zbog dugotrajnog trgovinskog sukoba sa svojim sjevernim susjedom

Američki tržišni udio trenutačno je u dramatičnom padu, dok se Meksiko, glavni kupac američkih žitarica, okreće alternativnim tržištima uslijed sve veće zabrinutosti zbog rastućih cijena američkih proizvoda, piše Reuters, navodeći meksičke mlinare, vladine dužnosnike i međunarodne trgovce pšenicom.

“Važno je slati signale gospodinu Trumpu”, rekao je Jose Luis Fuente, šef meksičke trgovinske organizacije Canimolt, koja predstavlja 80 posto meksičkih mlinara.

Strahovi su, kako se izvješćuje, povezani s potencijalnim tarifama koje bi meksičke vlasti mogle nametnuti na žitarice iz SAD-a kao dio rastućeg trgovinskog sukoba.

Sukob je započeo kada je američki predsjednik Donald Trump prijetio ukidanjem Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) s Meksikom i Kanadom, ako strane ne mogu kompromitirati 23-godišnji sporazum.

Prošlog mjeseca, Washington je uveo 25-postotnu tarifu NA uvoz čelika i 10-postotnu tarifu na uvoz aluminija iz Meksika, Kanade i EU. Meksiko je ubrzo proveo odmazdu sa uvoznim cijenama na nekim američkim proizvodima, uključujući čelik, jabuke i svinjetinu.

Ranije ovog mjeseca pojavili su se izvještaji u medijima kako bi Meksiko nametnuti tarife na 4 milijarde dolara godišnjeg uvoza američkog GMO kukuruza i soje ako Washington odluči o eskalaciji trenutne situacije s novim tarifama.

Fuente je dodao kako će Meksiko održati kupnju pšenice od svog sjevernog susjeda zbog svoje blizine, ali je naglasio da mljekari u zemlji “ne mogu nastaviti imati ovu apsolutnu ovisnost”.

U prvoj polovici ove godine američki izvoz pšenica u Meksiko smanjio se za 38 posto u vrijednosti na 285 milijuna dolara, prema podacima industrije analiziranim od strane agencije. Istodobno, ukupni američki izvoz pšenice, u vrijednosti od 2,2 milijarde dolara, zabilježio je pad od 21 posto.

“Tržište u Meksiku bi trebalo biti samo produžetak našeg domaćeg tržišta” – rekao je Justin Gilpin, izvršni direktor Komisije za pšenicu u Kansasu, najvećoj američkoj državi koja proizvodi pšenicu.

Osim uvoza iz Rusije, Meksiko planira povećati kupnju pšenice iz Argentine, Brazila, Kanade i Ukrajine kako bi smanjio oslanjanje na američku poljoprivredu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Japansko ministarstvo poljoprivrede suspendiralo je u petak ponudu i uvoz pšenice iz Kanade

Ovo dolazi kao kazna jer je pšenica koja sadrži GMO svojstva prošlog ljeta otkrivena u kanadskoj pokrajini Alberta.

“Obustavljamo ponudu i prodaju kanadske pšenice dok ne potvrdimo da kanadska pšenica koju Japan kupuje ne sadrži GMO” – izjavio je dužnosnik ministarstva japanske poljoprivrede.

Japan je bio najveći kupac kanadske pšenice do sredine 2000-ih, uvozeći milijune tona.

Prema kanadskoj Agenciji za inspekciju hrane (CFIA), pšenica otkrivena u blizini ruralne ceste u Alberti podvrgnuta je raspršivanju herbicida i nije odobrena za komercijalnu upotrebu. Sadržavala je genetski modificiranu osobinu koju je Monsanto razvio kako bi žitarice izdržale ubojicu korova – herbicid Roundup, objavila je CFIA u četvrtak.

Ravnatelj agencije za proizvodnju biljaka, David Bailey, izjavio je u medijima da je pšenica uništena, a CFIA će pratiti to područje tri godine kako bi potvrdila da se ne pojavi ponovo.

“CFIA je preuzela vodstvo u inspekcijskim aktivnostima povezanim s tim pitanjem i nije pronašla nikakve dokaze koji pokazuju da je transgenična pšenica u trgovini hranom. Dana 9. svibnja 2018. godine, Health Canada i CFIA su procijenile rizike moguće implikacije ove pšenice na hranu, stočnu hranu i okoliš. Ove procjene rizika utvrdile su da ova pšenica ne predstavlja nikakav rizik. Nema sigurnosnih rizika za hranu, hranu ili zaštitu okoliša povezane sa tolerancijom glifosa u biljkama” – rekao je Bailey.

U međuvremenu, glasnogovornica Monsanta Trish Jordan izjavila je u priopćenju da “nema opasnosti za hranu, stočnu hranu ili okoliš povezanim sa prisutnošću tolerancije glifosata, ako se utvrdi da je prisutna u pšenici”.

Tko će nakon svega što su napravili u svijetu vjerovati glasnogovornici kompanije Monsanto?

Američki agrokemijski div Monsanto počeo je provoditi ispitivanje pšenice tolerantne na herbicide u Kanadi 1998. godine, ali je to zaustavljeno 2004. godine nakon šireg otpora javnosti.

Otkrivanje GMO pšenice koju je razvio Monsanto na poljoprivrednom polju u Washingtonu potaknulo je Japan i Južnu Koreju da privremeno obustave uvoz nekih američkih žitarica prije dvije godine.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Koliko ste puta bili u potrazi za organskom hranom dok ostali ljudi koje poznajete ne priznaju i ne žele znati o potencijalnoj šteti pesticida na ljudski organizam

Neki ljudi vjeruju da se ubojice korova i druge kemikalije upotrebljavaju u ranoj životnom ciklusu uzgoja hrane i da ih vrlo malo ostaje do trenutka kad dođu u vaše tanjure i smatraju da dodatni trošak za organsku hranu nije opravdan.

Nažalost, oni ne bi mogli više u krivu, jer nova analiza pokazuje da mnogi poljoprivrednici imaju naviku prskati svoje usjeve – čak i ne-GMO sorte – sa glifosatom, neposredno prije berbe.

Zapravo, istraživači su otkrili da se više od polovice hrane koja je izložena glifosatu, prska prije berbe.

To je zato što osim ubijanja korova može poslužiti i kao sredstvo za sušenje. Primjenom ove otrovne kemikalije na usjeve tri do sedam dana prije žetve, poljoprivrednici mogu učiniti svoje prinose puno većima. Također pomaže biljkama da se odupiru plijesni tijekom skladištenja.

Praksa je započela u Škotskoj još 1980-ih, gdje su se poljoprivrednici trudili da što prije osuše svoj ječam i pšenicu da bi mogli početi žetvu. Oni su pronašli da se špricanje usjeva glifosatom neposredno prije berbe, usjev brže suši.

Stručnjaci vjeruju da je ovo “suđenje usjeva prije žetve” stoji iza eksponencijalnog porasta količine glifosata kod ljudi, budući da se ova praksa jako koristi i na usjevima kao što su soja, leća, krumpir, raž, grašak, kukuruz i heljda.

Mokro i hladno vrijeme dolazi rano na nekim područjima, a glifosat pomaže da se razina vlage u žitnim usjevima bude dovoljno niska da zadrži razvoj plijesni tijekom skladištenja.

Osim toga, špricanje usjeva sa glifosatom prije žetve znači manje da se manje oslanjanju na sušače žita i smanjuju troškove energije. Također špricanje omogućava da manje zrele biljke sazriju brže kako bi uhvatile korak sa drugim biljkama u pokušaju povećanja konzistencije prinosa.

Drugi čimbenik u većoj prevalenciji glifosata u hrani jest da korov stvara sve veći otpor prema Roundupu, što zahtijeva od poljoprivrednika da koriste sve veće količine glifosata kako bi uzgojili svoje usjeve.

Glifosat se čak pojavio u hrani za koju ljudi očekuju da bude čista, poput meda i dječje hrane. Također je pronađena u soli, vinu i žitaricama.

U jednom slučaju, proizvođač sladoleda Ben & Jerry’s najavio je da će prestati s upotrebom sastojaka koji se proizvode pomoću usjeva koji su kemijski sušeni glifosatom do 2020. godine i planiraju zagovarati da se ova praksa zaustavi.

Ovaj potez je došao u javnost nakon što su tragovi glifosata pronađeni u 13 od 14 uzoraka sladoleda koji su testirani u Europi.

Njihovi napori vjerojatno će biti veliki izazov. Vlasnik kompannije Albert Lea Seeds, Tom Ehrhardt, izjavio je EcoWatchu da konvencionalni proizvođači zrna tvrde da je teško preraditi pšenicu, lan i zob, koja prije žetve nije bila prskani glifosatom. Zapravo, on je rekao da postoji politika “ne pitaj, ne govori” koja se provodi unutar industrije.

Farmer Gerald Wiebe nazvao je praksu prskanja glifosatom prije žetve – “barbarizmom”, a on je zabrinut da potrošači ne shvaćaju što se zapravo događa.

Zapravo, on misli da je ta praksa prskanja pesticidima povezana sa porastom oboljelih ljudi od celijakije i netolerancije ne gluten, što zapravo i potvrđuju drugi stručnjaci.

S obzirom na široku primjenu ove vrlo važne prakse, nikad nije bilo važnije tražiti organsku hranu.

Uostalom, glifosat je povezan s nekoliko vrsta raka i smatra se mogućim karcinogenom od strane Svjetske zdravstvene organizacije.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Rusija jača svoju poziciju na svjetskom tržištu hrane, a poljoprivredni sektor zemlje bilježi povijesni rast

To je uglavnom zbog vladine politike kao odgovor na sankcije, prema Ministarstvu poljoprivrede.

“Politika supstitucije uvoza pokazala se vrijednom u mnogim sektorima. Govoreći o poljoprivrednim proizvodima, možemo reći da smo samodostatni. Očekujemo da će izvozni potencijal dvostruko porasti do 2025. godine”, izjavio je Yevgeny Akhlashev, direktor odjela ministarstva prehrambene i prerađivačke industrije, koji očekuje izvoz do 40 milijardi dolara.

Napomenuo je da je u posljednje tri godine Rusija dramatično smanjla uvoz šećera (za 73 posto), mesa (za 36 posto) i sireva (za 29 posto), dok je domaća proizvodnja u tim sektorima znatno porasla.

#Statistike pokazuju da je ruski izvozni potencijal u sektoru poljoprivrede porastao 15 puta u posljednjem desetljeću.

Kao rezultat toga, izvoz šećera u posljednje je dvije godine porastao za 17 puta. Izvoz povrća i nafte povećan je za 40 posto.

Izvoz hrane, kojim dominiraju pšenica i riba, prošle je godine porastao rekordnih 19 milijardi dolara, navodi ruski izvozni centar.

Ovog mjeseca, tijekom svog govora Ruskoj federativnoj skupštini, predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako bi izvoz hrane na međunarodna tržišta trebao premašiti uvoz u naredne četiri godine.

Predsjednik je pozvao na povećanje izvoza mesa i stupanj samodostatnosti proizvodnje govedine, mliječnih proizvoda i povrća.

Rusija trenutno uživa u rekordnoj proizvodnji žitarica, koja je prošle godine pobijedila i rekordnu žetvu koju je SSSR postavio davne 1978. godine.

Tijekom ove tekuće sezone zemlja je uzgojila 135.393 milijuna tona žitarica, uključujući 85,9 milijuna tona pšenice. Izvoz će navodno ove sezone ponovo oboriti sve rekorde.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Izvoz hrane iz Rusije, kojim dominiraju pšenica i riba, prošle je godine porastao rekordnih 19 milijardi dolara, navodi ruski izvozni centar

Pošiljke ruske hrane navodno su porasle za 25 posto od 2012. Zemlja je također pojačala izvoz proizvoda poput slatkiša i šećera, piše RT.

U posljednjih nekoliko godina zemlja je uspjela pridobiti više od polovice tržišta pšenice i postati najveći svjetski izvoznik zrna pšenice zahvaljujući velikim žetvama i atraktivnim cijenama, navodi Bloomberg.

Izvoz je, kako se izvješćuje, postavljen da postavi još jedan rekord ove sezone. Očekuje se kako će Rusija prodati 36,6 milijuna tona pšenice u inozemstvu, navodi se u konzultantskoj agenciji SovEcon u Moskvi i Institutu za studije poljoprivrednog tržišta (IKAR).

Gotovo polovica svjetskih naroda kupuje pšenicu iz Rusije koja godinama pomaže u povećanju svojih prinosa u pokušaju da obuzda svoju ovisnost o poljoprivrednom uvozu. U 2014. godini Moskva je zabranila kupnju nekih prehrambenih proizvoda iz zapadnih zemalja kao odmazdu za sankcije.

Povećanje cijene pšenice također je pomoglo Rusiji da prošle godine zaradi više od prodaje hrane, navodi direktor tvrtke SovEcon Andrey Sizov, kako je citirala agencija.

Egipat, koji uvozi ogromne količine zrna pšenice, postao je glavni međunarodni kupac ruske pšenice. Prošle je godine zemlja prestigla Kinu i postala najveći kupac ruske hrane po prvi puta od 2012. godine.

Prema izvoznom centru, Egipatski uvoz ruske hrane, uključujući pšenicu i suncokretovo ulje, porastao je za 44 posto na 1,74 milijarde dolara u 2017. godini, dok je Kina uvezla ruske prehrembene namirnice poput ribe i uljarica u iznosu od 1,72 milijarde dolara.

Rusija očekuje povećanje izvoza žitarica u Kinu nakon što je Peking ukinuo zahtjeve karantene i sankcija u ponedjeljak, dopuštajući uvoz pšenice iz šest ruskih regija.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ruski agronomi stvorili su selekcijom i križanjem jedinstvenu sortu pšenice otpornu na hladnoću, prekomjernu vlagu i brojne bolesti

Također, ova sorta ima mnogo više bjelančevina nego ostale vrste pšenica i, što je najvažnije, nije je potrebno obrađivati Monsantovim pesticidima koji izazivaju rak.

Tamo gdje je još prije nepunih sto godina mogla preživjeti samo ozima raž, sada se može uzgajati ozima pšenica odlične kvalitete, govori ruski agronom i akademik Bagrat Sanduhadze.

Njegovi kolege, agronomi koji se bave selekcijom zrna i hibridnim sortama sa moskovskog znanstveno-istraživaškog instituta „Nemčinovka“ tijekom posljednjih godinu dana su križanjem različitih sorti sjemena dobili ovo sjeme pšenice koje je praktički neuništivo.

„Kod nas su teški klimatski uvjeti od Kalinjingrada pa sve do Primorskog kraja na samom istoku zemlje. Željeli smo stvoriti genotip koji bi bilo moguće uzgajati u ovim surovim uvjetima“, govori Sanduhadze.

Zahvaljujući upornom radu ruskih znanstvenika rezultati su nadmašili očekivanja. Otkako postoji ova znanstveno-istraživačka ustanova, stvoreno je više od 130 sorti.

„Zahvaljujući selekciji zrna, odabiru onog sa boljim karakteristikama, dobijamo sorte koje su otporne na različite prirodne uvjete poput hladnoće, previše vlage ili pak manjak vlažnosti. Ova metoda je možda najefikasnija, a uz to i najjeftinija. Samo prekombinacija gena dovodi do stvaranja izdržljivijih sorti“, podvlači akademik Sanduhadze.

Sada je u Rusiji najplodnija centralna regija zemlje, odmah poslije tradicionalno plodnih južnih krajeva oko grada Krasnodara. U posljednje vrijeme Rusija je značajno povećala proizvodnju i izvoz žitarica, a zadržala kvalitetu.

„U čitavom svijetu, sa rastom prinosa pada kvaliteta. Prema pravilu, što više proizvodite, smanjuje se kvaliteta. Francuska, Velika Britanija, Njemačka proizvode žito sa 8-9 posto bjelančevina, dok je standarad čak 14 posto. Osim toga, njihove žitarice ne mogu prezimiti. Ruske sorte imaju čak do 18 posto bjelančevina“, ponosno govori Sanduhadze.

Ruski akademik objašnjava da ruske sorte imaju povećan postotak bjelančevina zahvaljujući, između ostalog, kvalitetnom zemljištu iz kojeg crpe dušik iz tla. Sugovornik kaže da bi se jednostavnim rječnikom to moglo reći i da ovim vrstama žitarica ništa dodatno nije potrebno, sve same crpe iz plodnog i kvalitetnog tla. Samim tim, ove žitarice su značajno zdravije, jer nisu zalivane i tretirane različitim kemikalijama.

„Za 20-30 godina svijet će Rusiju moliti za žitarice, nafta nikome više neće biti neophodna potreba. Najjeftinije, a najkvalitetnije zrno ćemo mi proizvoditi. Pesticide praktički ne moramo koristiti, jer smo stvorili takve sorte koje gotovo nikad ne oboljevaju“, rezimira znanstvenik.

Europske vrste gotovo uopće ne uspijevaju u Rusiji. Zato domaći instituti stalno rade na poboljšavanju kvalitetu lokalnih sorti. Zasad se ruske sorte dobivene u okviru instituta „Nemčinovka“ uspješno uzgajaju i u Turskoj.
 
(sputniknews.com)