Šef kompanije Apple je za to okrivio Kinu i jeftine usluge izmjene baterija svojim korisnicima

Appleove dionice pale su nakon što je izvršni direktor Tim Cook objavio da proizvođač telefona iPhone očekuje pad prihoda od čak 9 milijardi dolara u odnosu na studeni.

On krivi za to pristupačne zamjenske baterija, među ostalim razlozima.

Apple je izjavio da sada očekuje prihod od oko 84 milijarde dolara u prvom tromjesečju 2019. godine, u odnosu na prethodnu procjenu od 89 milijardi dolara sve do 93 milijarde dolara. Tržišta su brzo reagirala na ovu vijesti, te poslalo Appleove dionice u minus 7,5 posto.

Objašnjavajući uzroke revizije i pada, Cook je okrivio gospodarsko usporavanje kontinentalne Kine, koje je ključno tržište za prodaju Appleovih pametnih telefona.

“Iako smo očekivali neke izazove na ključnim tržištima u nastajanju, nismo predvidjeli veličinu gospodarskog usporavanja, osobito u Velikoj Kini – napisao je Cook, ističući da “velikom djelu pada naših prihoda nedostaju naše smjernice, a svake godine u svijetu dolazi do pada pada prihoda kompanije Apple.

Daleko najveća zarada je bila u prodaji telefona iPhone, koji su, prema Cookovom priznanju, odgovorni “za sve manjke u prihodima u našim smjernicama i za mnogo više od cijelog našeg godišnjeg pada prihoda”.

U stvari, prihodi od prodaje proizvoda bez telefona iPhone zapravo su pridonijeli rastu profita od 19%, osim u Kini, gdje se prema Cooku, gospodarstvo ohladilo na sve vrste Appleovih proizvoda (ali ipak, iPhone je bio daleko najgori).

Nastavak trgovinske razmjene između SAD-a i Kine također je odigrao svoju ulogu u smanjenju prodaje Apple-ovih proizvoda u zemlji, izjavio je Cook, navodeći “klimu rastuće neizvjesnosti” između Washingtona i Pekinga.

Ako Apple zaradi 84 milijarde dolara do kraja prvog tromjesečja, to će biti smanjenje više od 4 milijarde dolara u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je kompanija zaradila 88,3 milijarde dolara.

Duboko u Cookovom priznanju se nalazi činjenica da su neki od obožavatelja Applea koji su svake godine kupovali nove uređaje sada “iskorištavali znatno smanjene cijene da zamjene baterije za iPhone”.

Nakon masivnog skandala namjernog usporavanja starijih iPhonea od strane kompanije, Apple je smanjio cijenu zamjene baterija, naplaćujući 29 dolara umjesto 79 dolara u 2018. godini. Program je bio završen do kraja godine.

Korisnici Twittera su se susreli sa Appleovim problemima kroz podsmijeh, a mnogi su istaknuli da su novi modeli masovno precijenjeni, i jedva da imaju bilo kakav tehnološki napredak.

Drugi su savjetovali Cooku da prestane upirati prst na Kinu i umjesto toga popravi nedostatke u Appleovim uslugama i radi na novim proizvodima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

PAUL HELLYER KAŽE DA POSTOJI ‘MALA KABALA’ LJUDI KOJI PROIZVODE BILIJUNE DOLARA IZ NAFTNE INDUSTRIJE

Bivši kanadski ministar obrane Paul Hellyer, koji je desetljećima služio u kanadskoj vladi, tvrdi da Iluminati postoje kao entitet koji kontrolira svijet i zadržava informacije od javnosti.

Hellyer, koji je nadgledao kanadske obrambene snage 1960-ih, kaže da Iluminati imaju tehnologiju koja može preokrenuti klimatske promjene, ali žele zadržati tajnu kako bi pomogli naftnoj industriji.

Kaže da postoji ‘mala kabala’ ljudi koji stvaraju bilijune dolara iz naftne industrije.

On je rekao da ti skriveni korumpirani vođe i dalje vode nepotrebne ratove i usredotočuju se na dobit.

Također tvrdi da je SAD razvio ‘egzotične oblike energije’ u ‘suradnji sa posjetiteljima s drugih planeta’ prije otprilike 10 godina, ali ‘kabala’ čuva ‘tehnologiju pod velom tajnosti” jer njezini članovi zarađuju veliki novac od nafte.

Vjeruje se da je Hellyer najviši rangirani državni dužnosnik koji vjeruje u teoriju zavjere koja tvrdi da mala skupina svjetske elite kontrolira svjetske poslove i gospodarstvo.

Hellyer je za podcast pod nazivom “Lazarus Effect” rekao kako vjeruje da svjetska elita ima tehnologiju koja može preokrenuti učinke klimatskih promjena, ali ju drže u tajnosti. Na pitanje zašto, Hellyer je rekao da Iluminati žele pomoći naftnoj industriji.

Iluminati su skupina za koju teoretičari zavjere tvrde da kontroliraju svjetsko gospodars i gospodarstvo, a njihovi članovi dolaze iz svijeta politike, biznisa i zabave.

Prema Hellyeru, mnogi članovi Iluminata imaju ulogu u tome koliko dobro naftna industrija posluje financijski.

“Imate tajnu kabalu koja zapravo pokreće svijet i uspjeli su zadržati tu tehnologiju pod velom tajne sve dok neće moći više zarađivati bilijune dolara od nafte”, rekao je Hellyer.

“Neće se ništa u svijetu promijeniti sve dok se stotine tisuća ljudi ujedine i kažu “morate biti iskreni, recite nam što se događa i promijenite vaše prioritete kako biste spasili svijet za buduće generacije umjesto da ga razarate ratovima„.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Napad koji je američka koalicija izvela na Siriju je zločin, izjavio je predsjednik Venezuele Nicolas Maduro

„Smatramo da je taj napad – kriminalni čin protiv naroda Sirije, kako bi se stvorila panika i terorizam da bi se uništili znanstveni centri zemlje“ – izjavio je Maduro na državnoj televiziji.

On je naglasio da odgovornost za raketni udar snose „ratni psi“, kojima je rat potreban za bogaćenje na račun poginulih.

„Pitam se koliko je koštalo bombardiranje, tko je platio za to da se bombardira narod Sirije“ - dodao je Maduro.

Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija izvele su nedavno raketne napade na sirijske vladine i civilne objekte, koji se, prema njihovom mišljenju, upotrebljavaju za proizvodnju kemijskog oružja.

Tijekom vojne operacije one su na Siriju lansirale više od 100 raketa, od kojih su 71 oborile snage sirijske protuzračne obrane.

Ruske snage nisu bile uključene u rušenje raketa, ali su pratile sva lansiranja.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin proglasio je vojnu operaciju agresijom na suverenu državu, podsjećajući da kemijski napad u Siriji još nije potvrđen.
 
(sputniknews.com)

I ove godine s blagdanskom depresijom suočit će se velik broj ljudi, posebno u velikim gradovima i samačkim domaćinstvima, suočeni s raskorakom između realnosti i prevelikih očekivanja koja nameću mediji i društvene mreže, reklame i trgovci nudeći iluziju sveopćeg obilja i sreće

Ova depresija obično traje nekoliko dana, a odraz je pretjeranog stresa, nelagode i tjeskobe zbog nemogućnosti da se ostvari lažna slika veselja i bogatstva, pojašnjava u razgovoru za Hinu predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, psihijatrica Marijana Braš te ističe da je riječ o kratkotrajnom stanju, koje nema posebnu psihijatrijsku dijagnozu.

No, blagdanska depresija kao moderan fenomen uzima sve više maha – prije, tijekom i netom nakon blagdana, u stresnom razdoblju u kojemu se osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije.

“Okruženi smo slikama sretne obitelji za bogatim stolom, a mi u Hrvatskoj imamo puno siromašnih koji si ne mogu zadovoljiti ni osnovne potrebe”, kaže predstojnica vodeće znanstvene i edukacijske psihoterapijske ustanove u Hrvatskoj.

U posebnom su riziku osobe koje žive same, daleko od članova obitelji, stanovnici velikih gradova koji nemaju puno prijatelja, siromašni i stariji sugrađani koji su izgubili životne partnere, oni koje su prekinuli emocionalne veze, nakon rastave braka ili smrti bliske osobe kojima će ovo biti prvi blagdani bez tih dragih osoba.

“Ljudi sve više žive u izoliranim zajednicama, u samačkim domaćinstvima, a puno ih je zaista usamljeno poput starih roditelja kojima su djeca u potrazi za poslom negdje daleko. Naravno da će biti tužni”, kaže Braš.

Bilo da im smeta nametanje slavljeničkog raspoloženja ili su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, upadaju u depresivne epizode koje mogu biti toliko teške da zahtijevaju liječničku pomoć.

U psihijatrijskim klinikama traži se krevet više

U Klinici za psihološku medicinu kažu da im ovih dana nedostaje kreveta, a da ih imaju i deset puta više, svi bi bili popunjeni. Svi termini u psihijatrijskim ambulantama su zauzeti, a predstojnica Braš objašnjava da je riječ o pacijentima koji žele za blagdane biti zaštićeni sigurnim okružjem bolnice kako ne bi bili sami kod kuće ili u nekakvim lošim okolnostima.

“Među pacijentima već znam kojima će ovo doba godine biti najteže i treba im pojačana zaštita. To su često osobe koje se inače liječe zbog depresije ili su imale emocionalne gubitke, te im neizdrživu nelagodu i tugu stvaraju medijske slike o zajedništvu, blagostanju i sreći”, kaže Braš.

Osjećaju praznine i usamljenosti pridonosi i promjena dnevne rutine, bez opterećenosti poslom i svakodnevnim obavezama, te posljedično nepotrebna razmišljanja i analize “uglavnom o onome što nedostaje i čega nema”. Mnogi se ljudi u tom razdoblju zatvaraju u kuću i povlače u sebe uz osjećaj da iz nekih razloga nisu u mogućnosti ostvariti svoje ciljeve, motive, potrebe i interese, a “svi drugi se vesele i zabavljaju”. Sve to rezultira većim brojem psihijatrijskih intervencija i većim brojem suicida u blagdansko vrijeme.

Onima koji osjete tugu i tjeskobu u ovo doba godine, Braš poručuje kako nije nužno da posjete psihijatra, ali je važno da svoje probleme podijele s bliskim osobama jer je “najgore je držati te stvari u sebi”.

Smanjiti očekivanja, ne trošiti previše…

Psihijatri i psiholozi upozoravaju na opasnost od nerealnih očekivanja i zahtjeva, pozivajući se na narodnu mudrost kako “nije sretan (bogat) onaj koji puno ima, nego onaj koji malo traži”.

U nerealna očekivanja vodi i komercijalizacija blagdana te imperativ bjesomučnog trošenja i kupovanja koje je sasvim u suprotnosti od duhovne ideje kršćanskog Božića koji slavi skromnost i ljubav, kaže psihijatrica Marijana Braš.

Prije 20 godina, dodaje, nije se spominjalo toliko “to materijalno i sve što se očekuje od nas – da budemo super ljudi, da stignemo savršeno pospremiti stan, ispeći kolače, svima kupiti poklone, biti lijepi, dotjerani, a prije toga sve dovršiti. Trebali bismo se upitati – zbog koga to sve radimo. Uloga psihologa i psihijatara je da istaknu kako istinske vrijednosti su emocionalne, a ne materijalne.

Pojavi blagdanske i postblagdanske depresije pridonosi i prejedanje, alkohol, nedostatak novca i nerazumno trošenje, ali i manjak solidarnosti.

Nikada prije, ističe Braš, nije bilo toliko očito socijalno raslojavanje, a u Klinici za psihološku medicinu nije bilo toliko gladnih pacijenata, kojima je previše platiti participaciju za lijek i od 10 kuna.

Njima je teško slaviti nešto kada svom djetetu ne mogu kupiti ni čokoladu, a smisao blagdana trebalo bi biti promicanje solidarnosti i pomaganja, a ne lažnog idealiziranja.

Stoga građanima poručuje da se ne daju zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić, jer bi se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.

Božić od ’90-ih u Hrvatskoj prestaje biti isključivo obiteljski blagdan

I sociolog Renato Matić smatra da je blagdanska depresija posljedica promoviranja božićne euforije, a najodgovorniji su masovni mediji i profit koji sve to pokreće. S time se, dodaje, u Hrvatskoj počelo 90-ih godina prošloga stoljeća nakon socijalizma u kojemu je to, premda od režima prešućivan, postojao kao isključivo obiteljski blagdan za vjernike.

“Svega toga u Hrvatskoj nije bilo do ’90-ih, kada je Božić bio radni dan, što nikako ne znači da je trebao ostati radni dan, ali je tada stjecajem okolnosti i u pravom smislu riječi bio obiteljski blagdan za one koji su ga obilježavali, a drugi su obavljali svoje redovne aktivnosti”, kaže Matić.

No, nakon 90-ih počinje se putem masovnih medija promovirati euforija kako to najviše odgovara onima koji od nje profitiraju.

“Za razliku od kršćanskog poimanja Božića kao blagdana mira, u reklamama se počinje sustavno promovirati da svi moraju skakakti od veselja, biti radosni, kupovati, biti jedni s drugima…. Sudar naše stvarnosti koja u mnogim slučajevima nije radosna, vodi u stanje koje u pojmovnom svakodnevnom smislu smatramo depresijom Nitko od nas ne živi niti je ikada živio onako kako se to prikazuje u reklamama i medijskim najavama Božića. Nigdje u kršćanskoj tradiciji ne spominje se pretjerano božićno veselje, već pronalazak mira i dobrote”, ističe Matić.

Božićna euforija rezultira božićnom depresijom kod mnogi ljudi koji su osamljeni, a u božićno vrijeme to doživljavaju kao “kraj svijeta”, što rezultira često i raznim autodestruktivnim reakcijama.

“Sve je to pitanje profita, ako se postavi pitanje koja kategorija bi trebala preuzeti odgovornost za božićnu depresiju, onda je to na prvom mjestu profit, a onda i sve ono što ga pokreće”, zaključuje Matić.
 
(index.hr)

Pod izgovorom da će novac ulagati u istraživanja i znanstvene studije, velike farmaceutske tvrtke su podigle cijene lijekova čak do sedam puta u zemljama u razvoju, a zapravo financiraju predizborne kampanje

Farmaceutska branša je jedna od najjačih na globalnoj razini i čak zarađuje više i od proizvođača oružja i telekomunikacijskih kompanija. Radi se o biznisu koji se nalazi u rukama relativno malog broja kompanija, a monopol vodi ka zloupotrebama na tržištu.

“Velike transnacionalne kompanije imaju zaista mnogo moći i praktično vlast ne samo na tržištu, već i u realnoj politici. Primjerice, farmakološke kompanije u SAD financiraju predizborne predsjedničke kampanje, baš kao što rade naftne kompanije. Isto to se događa iu nekim državama Latinske Amerike”, izjavio je ekonomist Alvaro Serda.

Utjecaj koje ove tvrtke imaju na politički život, primjerice u SAD, očitava se u njihovim izravnim zahtjevima da se utječe na kontrolu cijena lijekova. Također, u slučaju da se na tržištu nađu generički ali općeprihvaćeni lijekovi, transnacionalne farmaceutske kompanije ih proglašavaju “kopijama niske kvalitete”.

Inače, generički lijek sadrži istu aktivnu tvar, primjenjuje se za istu indikaciju, na isti način, u istoj dozi i istom obliku. Jednako je kvalitetan i neškodljiv kao i originalni lijek, a se može početi proizvoditi nakon što originalnom lijeku istekne patentna zaštita.

Generički lijekovi sadrže učinkovite i sigurne tvari, kao i originalni lijekovi. Generička verzija lijeka ponekad može imati različitu boju ili oblik od originalnog lijeka, ali te razlike nemaju utjecaj na učinkovitost lijeka. One postoje samo kako bi se lijekovi razlikovali jedni od drugih. Također, cijena generičkog lijeka je znatno niža od cijene originalnog lijeka.

Kolumbijski ekonomist Alvaro Serda, inače odličan poznavatelj farmaceutske branše, kaže da u Kolumbiji upravo ovi generički lijekovi čine 30-35 posto tržišta i proizvode ih uglavnom tvrtke čiji je vlasnik država, pa su stoga izravni i vrlo moćni konkurenti transnacionalnim farmaceutskim kompanijama.

Serda govori i da u Kolumbiji giganti farmaceutske industrije imaju monopol jer su svoje preparate zaštitili tijekom prethodna dva desetljeća na temelju toga umjetno povećavaju cijene svojim lijekovima.

“Istraživanja su pokazala da u Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu ima lijekova čija je cijena čak do 700 posto veća u odnosu na generičke lijekove”, kaže kolumbijski ekonomist.

Prema rezultatima istraživanja, svega negdje oko 50 laboratorija ima patente za većinu lijekova koji se koriste u svijetu, pri čemu su to vrlo važni preparati koji često rješavaju pitanje života i smrti. Problem je, ipak, u tome što se farmaceutska branša ne rukovodi medicinskim i humanim porivima, već čistom zaradom.

U Latinskoj Americi “val tržišnog fundamentalizma”, koji je započet ’80-ih godina prošlog stoljeća, doveo je do nekontroliranog rasta cijena lijekova i medicinskih preparata.

“U Ekvadoru i Kolumbiji bio je postignut sporazum da će cijene lijekova biti regulirane i da će se rukovoditi prosjekom cijena u sedam regionalnih država čije su ekonomije na sličnoj razini razvoja”, objašnjava Serda.

Čak i uz postojanje takvog sporazuma, “ova politika je još uvijek previše slaba i skromna” da bi mogla parirati “neograničenim mogućnostima političkog lobija farmaceutskih kompanija”, upozorava Serda.

Pod izgovorom da moraju ulagati u istraživanja i znanstveni razvoj, farmaceutske tvrtke drastično podižu cijene svojih proizvoda. U tom smislu Serda navodi riječi predsjednika kompanije “Bayer”, koji je izjavio da cilj njegove tvrtke nije stvaranje jeftinih lijekova za siromašne države, već ostvarivanje gospodarskog rasta i profita.

“Suština problema je u tome što se izvođenje znanstvenih studija oslanja na tržišne mehanizme, profitabilnosti i bogaćenje farmakoloških kompanija, a ne zdravstveni sustav i dobrobit većine”, zaključuje kolumbijski stručnjak.
 
(sputniknews.com)

Ruski predsjednik upozorava na agendu Novog svjetskog poretka

“Projekt za novo američko stoljeće (PNAC)” bio je projekt neo-konzervativaca koji je izrađen između 1997. i 2006. godine.

On je otvoreno zagovarao ukupni svjetsku vojnu dominaciju SAD-u.

Članovi PNAC su bili na položajima najviših razina u administracija George W. Busha, uključujući i Robert Kagana (supruga Victorie Nuland), Dick Cheneya, Donald Rumsfelda, Paula Wolfowitzaa, i druge.

PNAC je značajan po svojem fokusu na Irak, zaokupljenost koja je započela prije nego je Bush postao predsjednik i terorističkih napada 11. rujna 2001. godine (koji postavlja se pitanje – kako? koliko je autentičan bio 11. rujan 2001.)

Neki od članova PNAC-a, kao što je Vin Weber, također su bili vladini lobisti za vojne industrijske tvrtke kao što su Lockheed Martin i druge Fortune 500 tvrtkie. Što više rata, profit je veći.

Pogledajte što je predsjednik Putin rekao o tome:
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Od početka devedesetih godina broj kaznenih djela u Americi se prepolovio, ali se broj osuđenika na izdržavanju kazne – udvostučio, radi PROFITA!

Trenutno je više od dva milijuna i dvjesto tisuća Amerikanaca u zatvorima, što znači da je u toj zemlji oko 760 stanovnika na svakih 100.000 “u ćuzi”. Globalni prosjek je 150, europski – 133,5.

Američko Ministarstvo pravosuđa nedavno je objavilo zabrinjavajući izvještaj o radu takozvanih “privatnih zatvora” na teritoriju Sjedinjenih Država.

U pitanju su zatvori koje su, zbog ogromnog broja zatvorenika u državnim ustanovama, otvorile velike privatne američke korporacije, a potom sklopile ugovore s federalnim vlastima da u njima, za račun države, provode kaznene mjere protiv takozvanih “lakših” osuđenika – najčešće sudionika u prometnim nesrećama, počinitelja blažih kaznenih djela, ili onih koji su prekršili imigracijske zakone.

Međutim, unatoč tome što se u njima nalaze uglavnom manje rizični zatvorenici, analitičari su u izvještaju uočili brojne sigurnosne i druge propuste u privatnim zatvorima koji ih, kako se navodi u zaključku, čine znatno manje sigurnim od državnih.

Mjere koje se provode prema zatvorenicima su često oštrije nego što je potrebno, a boravak u zatvorima je samim tim manje siguran – kako za osuđenike, koji trpe nasilje, tako i za čuvare, koji se suočavaju s otporom. S izuzetkom činjenice da u privatnim zatvorima ima manje droge i seksualnih prijestupa, oni redovito bilježe i veći broj incidenata nego u državnim ustanovama.

Zanimljiv i podatak da se od početka devedesetih godina broj kaznenih djela u Americi prepolovio, ali da se broj osuđenika na izdržavanu kazne – udvostručio. Trenutno je više od dva milijuna i dvjesto tisuća Amerikanaca u zatvorima, što, kaže statistika, znači da je u toj zemlji oko 760 stanovnika na svakih 100.000 “u ćuzi”. Globalni prosjek je 150, europski – 133,5.

Ili, da pojednostavimo: u SAD, državi s oko 320 milijuna stanovnika, živi manje od 5 posto svjetske populacije, ali i 25 posto svjetske zatvorske populacije.

Margaret Winter iz Američke unije za građanska prava, koja se zalaže za reformu zatvorskog sustava u SAD, kaže da je najveći problem s takozvanim “zatvorima pod ugovorom” to što su u pitanju institucije koje trebaju obavljati važan posao za državu, ali istovremeno i da svojim vlasnicima zarađuju novac.

“Glavni razlog zbog kojeg ovi privatni zatvori postoje je profit. A jedini način da takva institucija uopće napravi neki profit jeste sniziti kvalitetu usluga koje pruža zatvorenicima. Osnovni posao zatvora je da osuđenike drži na sigurnom u odnosu na vanjski svijet, ali je u obvezi da im osigura osnovne uvjete za život. Međutim, pogoršanje tih uvjeta je ono što donosi zaradu – na taj način se smanjuju troškovi vlasnika zatvora. Najveće probleme smo uočili u domeni medicinskih usluga za osuđenike, ali i osobne sigurnosti zatvorenika i čuvara “, kaže ona.

Na pitanje da li ugovori koje američke federalne vlasti sklapaju s tvrtkama – vlasnicima privatnih zatvora sadrže neke posebne odredbe kojima se štite prava zatvorenika, Margaret Winter razočarano odgovara:

“Ne, naravno da ne – i pouzdano znam da baš tu činjenicu tri ogromne korporacije, koje rukovode privatnim zatvorima, koriste kao izgovor kad ih pitamo zašto ne poboljšaju uvjete za život. Oni su vrlo lukavi – ugovorima im je dozvoljeno dozvoljeno birati tko će doći na izdržavanje kazne – recimo, uvijek biraju najmanje rizične osuđenike, one koji zahtijevaju najniže mjere sigurnosti, ali i one koji su uglavnom zdravi i ne zahtijevaju posebnu medicinku njegu.

Samim tim, takvi osuđenici su ‘lakši za održavanje’, da se tako izrazim, oko njih ima manje posla – ali čak ni oni ne dobivaju adekvatan tretman!

Mislim da je to bio i razlog da američko Ministarstvo pravde objavi ovaj, za mene veoma uznemirujući izvještaj. A pored svega toga, treba obavezno spomenuti i činjenicu da najopasniji osuđenici, kao i bolesni među njima, ostaju u državnim zatvorima – što znači da država snosi najveće troškove, dok privatne korporacije zarađuju ogroman novac. U pitanju je, na neki način, trgovina ljudskom nesrećom radi profita”.

Na naše pitanje kakav je stav američkih poreznih obveznika – da li su suglasni s tim da posao države, odnosno “pravosudne korektivne institucije”, obavljaju privatne tvrtke, Margaret Winter kaže da ima dojam da se tek sada, u tekućoj predizbornoj kampanji, Amerikanci polako “bude”.

“Mislim da ljudima ta tema dosad nije bila osobito bliska. U pitanju je doslovno zasebna industrija unutar pravosudnog sustava, a mnogi nisu bili ni svjesni činjenice da to što su zatvori privatni i što moraju praviti profit zapravo u krajnjem ishodu utječe na povećanje broja zatvorenika u zemlji.

Savezne države su u obvezi osigurati ovim tvrtkama takozvani minimum procesa rada da bi opstale, pa suci izriču mnogo više kaznenih mjera, jer ujedno znaju da će zatvorenike imati gdje smjestiti – a zatvori su i dalje pretrpani, jer ta industrija želi uvećavati svoj profit. Mislim da se čitav taj uvrnuti koncept – da jednu od osnovnih funkcija države prepustite privatnoj tvrtki – kosi s temeljnim načelima američkog sustava vrijednosti.

Srećom, čini mi se da ljudi polako počinju shvaćati do koje mjere je ova ideja neetička”, kaže Margaret Winter.

Zarađivati ​​na sudbini onih koji žive u američkim zatvorima suprotno je osnovnim moralnim načelima, dodaje ona, i naglašava da bi federalne vlasti trebali ozbiljno razmotriti mogućnost da u najskorijem roku prestanu se oslanjati na privatne zatvore i počnu prave planove za okončanje ovog, kako kaže, “neuspjelog pravosudnog eksperimenta”.

Privatni zatvori su prepuni zatvorenika sa manjim prekršajim, puput posjedovanja droge. Znači privatnim zatvorima često pomaže i policija koja namjerno pritišće građane da naprave kazneno djelo, time pogodujući privatnim vlasnicima zatvora. Sve u svemu, kapitalizam je posao TRUL, iznutra!

 
(sputniknews.com)

Farmaceutski div Merck je najavio da planira testiranje novog HPV cjepiva na bebama

Kontroverzno testiranje ima za cilj da sagleda učinke cjepiva HPV u dojenčadi, uz mogućnost zakonodavnog provođenja obveznog programa cijepljenja protiv HPV-a u budućnosti.

Gardasil / HPV cjepivo je uzrokovalo bol i patnju na svjetskoj razini. Japan odbija čak i sponzorirati ovo cjepivo.

Vidjeli smo ozljedu nakon ozljede zbog ovog cjepiva i nakon svega toga, oni i dalje guraju to cjepivo.

Vjerujemo da bi ovo cjepivo moglo biti dodano listi obaveznog cijepljenja u nekim državama koje su se već suočile sa desetkovanjem prava roditeljskog izbora.

Farmaceutske tvrtke su shvatile odavno, da su dva najjednostavnija načina za povećanje demografije njihovih proizvoda je promocija obveznog zakona o cjepljenju, kao i povećanjem raspona godina za cijepljenje.

Kada proširite raspon godina za cijepljenje, prodaja vašeg proizvoda može eksplodirati.

Farmaceutske kompanije su došle do ovog koncepta, i one ga primjenjuju strateški. Povećanje demografskog spektra uključuju čak i bespomoćne bebe. I to je sve zbog velikog profita.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Velika farmaceutska tvrtka Bayer svjesno je prodavala lijek tisućama djece u ranim 1980-im koji je bio kontaminiran virusom HIV-a – što je dovelo do smrti bezbroj djece

Godine 1984. Bayer je postao svjestan da je nekoliko šarži njihovog lijeka za hemofiliju pod nazivom “Faktor 8″ bilo kontaminirano sa AIDS-om.

Od FDA je Bayer dobio odobrenje i dozvolu za prodaju tog zaraženog lijeka u svijetu u zemljama kao što su; Argentina, Indonezija, Japan, Malezija i Singapur.

Zbog nemogućnosti prodaje svojeg lijeka “​faktor 8″ u SAD-u, Bayer je zajedno sa FDA-ovim odobrenjem (da to je istina, FDA je dozvolio da Bayer potencijalno ubije tisuće) prodao ovaj lijek zaražen HIV virusom zemljama kaš to su Argentina, Indonezija, Japan, Malezija, i ​​Singapur nakon veljače 1984. godine, u skladu s dokumentima dobivenim od NY Timesa.

Dokumenti su pokazali kako je Cutter Biological, podkompanija Bayera, isporučila više od 100.000 bočica negrijanog koncentrata, ukupne vrijednosti više od 4 milijuna $.

Rezultat ove prodaje zaraženih lijekova AIDS-om je bilo deseci tisuća zaraženih i tisuće ubijenih ljudi. Tisuće nevine djece i odraslih osoba umrlo je u rukama ove korporacije i niti jedna kaznene prijava nije poduzeta protiv njih.

Čelnici Ministarstvo zdravstva u Argentini, Indoneziji, Japanu, Maleziji i Singapuru su svi završili u zatvoru, dok je američka FDA i dalje na svom paklenom putu.

Na pitanje o prodaji zaraženog lijeka “Faktor 8″, Bayer je odgovorio: “Odluke koje su prije gotovo dva desetljeća donesene su se temeljile na najboljim znanstvenim informacijama tog vremena i bili su u skladu s propisima.”

Ovo se može tumačiti kao da je Bayer tražio od FDA dopuštenje da ubije djecu za profit i FDA je dao svoje odobrenje.

Nitko u američkoj Vladi niti Bayer se nije nikada teretio u odnosu na ovo pitanje. Bayer i dalje prodaje svoj lijek “Faktor 8″ do današnjeg dana.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

“Služio sam u svim dobivenim činovima, od poručnika do general-bojnika. I u tom razdoblju, proveo sam većinu svog vremena kao visoko rangirani mišićavko za velike poslove, za Wall Street i za bankare” – general bojnik Smedly D. Butler

Nakon umirovljenja iz Marinskog korpusa, general bojnik Smedley D. Butler je na nacionalnoj turneji u ranim 1930-tima držao svoj govor “Rat je Reket”.

Ono što odvaja Butlera od drugih povijesnih vojnih ličnosti je da je on jedan od samo 19 ljudi u povijesti koji su osvojili medalju časti, dva puta. Dakle, on je visoko nagrađivan vojnik, general sa dvije zvjezdice koji se popeo na pozornicu i tvrdio da je rat reket, ljudi su slušali – većina ljudi, u svakom slučaju.

U jednom od svojih govora, Butler oplakuju rat te je istaknuo kako je toliko ljudi umrlo samo za dobrobit vrlo male skupine ljudi. Dio govora:

“RAT je reket. To je oduvijek bio.

On je možda i najstariji, najprofitabilniji, i sigurno najopakiji. On je jedini u međunarodnom djelokrugu. On je samo jedan u kojem se dobit računa u dolarima i u ljudskim gubicima.”

Nedavno je bivši načelnik Glavnog stožera državnog tajnika Colin Powella, pukovnik Lawrence Wilkerson hrabro ustvrdio u produženom intervjuu u Salonu: “Mislim da je Smedley Butler nešto nanjušio.”

“Da li je Bill Clinton proširio NATO – nakon George H.W. Busha i James Baker je uvjeravao Gorbačova i zatim Jeljcina da neće ići niti centimetar dalje na istok – no da li je to bilo sve za kompanije Lockheed Martin i Raytheon, i Boeing, i druge, da se poveća njihova mreža prodaje oružja?” upitao je Wilkerson.

“Možete se kladiti da je,” odgovorio je.

Wilkerson je istakao da je vojno industrijski kompleks “puno više pogubniji nego što je Eisenhowera ikad mislio da će biti”, ukazujući na ulogu Lockheed Martina u pružanju ruke represivnim režimima Bliskog Istoka poput Saudijske Arabije i povećanje napetosti na Korejskom poluotoku.

Nedavno je SAD isporučio projektile koji su korišteni od strane Saudijske Arabije da bi ubili desetke nevinih žena i djece, nakon napada na tržnicu u Jemenu.

“Da li postoji sklonost u ime Kongresa da se blagoslovi uporaba sile više zbog novca kojeg dobivaju od obrambenih ratova? Možete se kladiti da je to istina.”, rekao je Wilkerson.

“Oni koji to negiraju su samo kao krajnje naivni, ili su suučesnici”, dodao je Wilkerson.

Završavajući intervju, umirovljeni vojni pukovnik je naveo, snažno: “Mi smo svjetski trgovci smrti. Mi smo privatizirali ultimativnu javnu stvar: rat!”
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)